Zgodni baletan ruskog podrijetla Azamat Nabiullin zvijezda je spota zagrebačke violončelistice Ane Rucner. Nedavno su snimali spot za Beethovenovu skladbu “Mjesečeva sonata” gdje su Ana i Azamat odglumili nekoliko romantičnih scena. Već smo se naviknuli da Ana Rucner može izgledati jako seksi, a za seksi izgled baletana, prvaka Baleta zagrebačkog HNK, pobrinula se Almira Osmanović koja je osmislila koreografiju.
No, tko je zapravo zgodni ruski baletan?
Azamat Nabiullin prošle se godine iz splitskog HNK preselio u Zagreb, a tome je ‘kumovala’ fatalna ljubav s mladom violisticom zagrebačkog Orkestra Anom Marijom Šir, koja je uskoro okrunjena i rođenjem kćerkice Aleksandre. Osim slatkih muka roditeljstva uslijedili su, naravno, i profesionalni izazovi - iako su iza Azamata bile brojne role klasičnoga i neoklasičnoga baleta u rodnoj Rusiji, kao i u Splitu, morao se dokazati i pred uvijek zahtjevnom zagrebačkom publikom.
Kao prvak zagrebačkog Baleta debitirao je u ulozi Princa u “Labuđem jezeru” Dereka Deanea i - oduševio! U istom je baletu plesao još i “Pas de trois”, a niz uloga prinčeva za tog se visokog, elegantnog i ekspresivnog plesača nastavio i u “Pepeljugi”, “Trnoružici”...
Posjet Baškiriji
Ana Rucner je super, ali najveća zvijezda u životu Azamata Nabiullina ipak je njegova supruga Ana Marija. S njom se ove godine oženio i drugi put. Nakon hrvatskoga vjenčanja, skromnog, održanog u Vijećnici i samo u nazočnosti kumova, mladi je hrvatsko-ruski umjetnički par iskoristio praznike u Azamatovoj domovini kako bi se vjenčao po običajima njegove obitelji.
Njegov je rodni grad Sibaj u saveznoj državi Baškiriji, industrijskome središtu južnoga Urala. No, Baškirija je i zemlja plesa u kojoj se ljubomorno njeguje tradicija folklora i mnogo polaže na razvoj klasičnih baletnih formi. Bitan dio Azamatova plesnog obrazovanja odvijao se u Ufi, 500-tinjak kilometara udaljenoj baškirskoj prijestolnici, na Ruskoj državnoj baletnoj akademiji Rudolfa Nurejeva.
Legendarni baletan Nurejev, stopostotni Tatar, rođen je u mjestašcu nedaleko od Ufe, pa je logično da je tamošnja baletna ustanova, osnovana 1986., nazvana njegovim imenom.
Pjevanje i skidanje uroka
- Kad sam, nakon višegodišnjeg izbivanja iz Baškirije, prvi put doveo suprugu i kćer u svoj rodni kraj, drugi put sam se oženio Anom Marijom - otkriva nam Azamat. Prepričava i detalje egzotičnog obreda: “Kad smo se htjeli vjenčati u Hrvatskoj, trebalo mi je tri mjeseca za skupljanje dokumentacije, ali u Baškiriji za tradicionalno baškirsko vjenčanje dokumenti nisu bili potrebni. Obred se sastoji od pjevanja i skidanja uroka. Zanimljivost je što zbog ozvučenja obred čuje cijeli grad, a po michetu - gdje se obred održao - šeću se životinje.”
Vjenčani mu je kum bio brat Azat, istaknuti folklorni plesač, koji u njihovoj domovini ima status zaslužnoga umjetnika. Azamatu je velika želja bratov ansambl, koji u svijetu visoko kotira, dovesti na gostovanje i u Hrvatsku.
Planovi za budućnost
Za njihovu malenu kćerkicu Sašu, nakon trotjednoga boravka u očevoj domovini, ponosno može reći da jednako dobro govori oba jezika: “S mamom hrvatski, s tatom ruski.” No Azamat i Ana Marija imaju još jednu želju. Sljedeće vjenčanje koje planiraju, naime, trebalo bi biti - budističko.
- Tako bih konačno i ja mogao zaprositi Anu Mariju. Kad smo se vjenčali u Splitu, supruga je vrlo brzo ostala u drugom stanju. Nadam se da će tako biti i ovaj put jer jako želim još djece, a već je i vrijeme za još jedno! - priželjkuje zagrebački zet ruskih korijena.
Azamat počinje i s pripremama za predstavu Lea Mujića “Tišina mog šuma” u predstojećoj baletnoj sezoni HNK.
U budućnosti bi opet želio surađivati s izraelskim koreografom Ramijem Be’erom, budući da je plesao u splitskoj postavi njegova “Magnuma”, a oduševio ga je i njegov ljetošnji “Dodir”. Rado bi se zagrebačkoj publici predstavio i kao Albrecht u “Giselle”.
A osobito je sretan što u svojim planovima, kaže, kod kuće nalazi bezrezervnu podršku.
