Mariano Rajoy može odahnuti nakon nedjeljnih djelomičnih oblasnih izbora. Najviše zato što je oporbena Španjolska socijalistička radnička stranka (PSOE) prošla gore od njegove Pučke stranke (PP), što znači da socijalisti ne izlaze iz krize i da mu nisu konkurenti na razini sve Španjolske.
Dobro je prošao u svojoj rodnoj oblasti Galiciji, gdje je njegova Pučka stranka ne samo sačuvala apsolutnu većinu, nego ju je čak i povećala za tri mandat, što Rajoy smatra podrškom njegovoj politici štednje. Uostalom, upravo zato nije još zatražio odobreni novac od Evropske unije: vjerojatno bi ga morao platiti novom mirovinskom reformom, koja birače jamačno ne bi približila vladi koja socijalnu državu demontira sjekirom.
Parnjaci u Kataloniji
Loše je prošao u Baskiji, gdje je “domoljubna ljevica” postala druga stranka po jačini, a moglo bi biti i gore ako pobjednički konzervativni nacionalisti otklize prema separatizmu, poput njihovih katalonskih parnjaka. U Kataloniji se glasa za pet nedjelja: dobiju li ondje stranke sklone odcjepljenju 55 ili više posto, to će biti početak kraja polufederalne Španjolske kakvu znamo posljednja tri i pô desetljeća: ili će biti konfederacija ili će se razići po šavovima, jer će Katalonci povući i Baske.
Upravo se u Baskiji odigrala najvažnija partija na nedjeljnim izborima. Konzervativna, ideološki demokršćanska Baskijska nacionalistička stranka (Euzko Alderdi Jeltzalea, EAJ) dobila je relativnu većinu od 27 mandata, pa njezin vođa Íńigo Urkullu Rentería (51) mora sklopiti koaliciju. Za vrat mu puše “domoljubna ljevica” (“izquierda abertzale”), čija je koalicija Bildu (Zajedno) stekla 21 mandat s oko 25 posto glasova, dok u Baskiji za njima kaskaju PSOE (16 mandata) i PP (10).
Biračko tijelo
Po biračkom tijelu Bildu je dijelom nasljednica zabranjene stranke Heri Batasuna, koju su smatrali političkim krilom ilegalne i terorizmu odane organizacije Baskija i sloboda (ETA).
Ipak, Bildu sada zaima glasove i izvan tog bazena, što pokazuje da je odustajanje od terorizma pomoglo separatistima.