‘Kod vas je preskupo zaposliti radnika’
ZAGREB- Za osnivanje tvrtke u Hrvatskoj potrebna su dva dana više od svjetskog prosjeka, trošak zapošljavanja radnika je velik, a njegovo otpuštanje skupo. Poslovanje dodatno opterećuju skupa i neučinkovita uprava te raširena korupcija.
Istraživanje u 179 zemalja
To je zaključak izvješća o ekonomskim slobodama, koje svake godine pripremaju The Wall Street Journal i The Heritage Foundation, a u nas objavljuje Adriatic institut za javni poredak. Prema tom izvješću, Hrvatska se po ekonomskim slobodama, koje su temelj razvoja poduzetništva i gospodarstva u cjelini, ove godine svrstala na 116. mjesto među 179 zemalja svijeta, uvrštenih u istraživanje, što je pad za tri mjesta u odnosu na lani. Pad je zabilježen i na europskoj rang-listi koja obuhvaća 43 zemlje, a na kojoj smo sada na 38. mjestu, iza Crne Gore i Srbije koja je ove godine prvi put obuhvaćena istraživanjem. Manju ekonomsku slobodu od nas na Starom kontinentu imaju jedino Moldavija, BiH, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.
“Hrvatska ima izvanredan potencijal koji građani ne mogu iskoristiti zbog nepostojanja osnovnih pretpostavki funkcioniranja slobodnog tržišta: vladavine prava i zaštite vlasničkih prava. Ekonomske slobode hrvatskih građana dodatno su ugrožene uplitanjem države u gospodarstvo”, upozorava se u izvješću.
Kao primjer miješanja države u gospodarstvo u izvješću se navodi da formiranje cijena 30-ak proizvoda, među kojima su mlijeko i kruh, podliježe odobrenju Ministarstva gospodarstva te da država na cijene utječe putem poduzeća u svom vlasništvu. Nadalje, upozorava se na prevelik i preskup državni aparat, pretjeranu birokratiziranost, neučinkovitost sudstva i korupciju.
Nova radna mjesta
Ukupna ocjena ekonomskih sloboda u Hrvatskoj ove je godine 55,1 posto. Premda je riječ o neznatno boljoj ocjeni u odnosu na prošlogodišnju, ona nas i dalje svrstava među “uglavnom neslobodne zemlje svijeta”, napominju u Adriatic institutu. Iznadprosječnu ocjenu zabilježili smo u segmentima trgovinske, financijske i monetarne slobode, a kao slabe točke navode se visoka razina državne potrošnje, neučinkovito sudstvo i uprava, korupcija te sveprisutna država. Problem vide i u rigidnom radnom zakonodavstvu.
- Hrvatski dužnosnici zadovoljavaju se sadašnjim stanjem, a studija pokazuje da su druge zemlje, a posebno hrvatski susjedi usredotočeni na privlačenje novih ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta - zaključio je Joel Anand Samy, suosnivač Adriatic instituta.
Adriano Milovan
Istraživanje u 179 zemalja
To je zaključak izvješća o ekonomskim slobodama, koje svake godine pripremaju The Wall Street Journal i The Heritage Foundation, a u nas objavljuje Adriatic institut za javni poredak. Prema tom izvješću, Hrvatska se po ekonomskim slobodama, koje su temelj razvoja poduzetništva i gospodarstva u cjelini, ove godine svrstala na 116. mjesto među 179 zemalja svijeta, uvrštenih u istraživanje, što je pad za tri mjesta u odnosu na lani. Pad je zabilježen i na europskoj rang-listi koja obuhvaća 43 zemlje, a na kojoj smo sada na 38. mjestu, iza Crne Gore i Srbije koja je ove godine prvi put obuhvaćena istraživanjem. Manju ekonomsku slobodu od nas na Starom kontinentu imaju jedino Moldavija, BiH, Rusija, Ukrajina i Bjelorusija.
“Hrvatska ima izvanredan potencijal koji građani ne mogu iskoristiti zbog nepostojanja osnovnih pretpostavki funkcioniranja slobodnog tržišta: vladavine prava i zaštite vlasničkih prava. Ekonomske slobode hrvatskih građana dodatno su ugrožene uplitanjem države u gospodarstvo”, upozorava se u izvješću.
Kao primjer miješanja države u gospodarstvo u izvješću se navodi da formiranje cijena 30-ak proizvoda, među kojima su mlijeko i kruh, podliježe odobrenju Ministarstva gospodarstva te da država na cijene utječe putem poduzeća u svom vlasništvu. Nadalje, upozorava se na prevelik i preskup državni aparat, pretjeranu birokratiziranost, neučinkovitost sudstva i korupciju.
Nova radna mjesta
Ukupna ocjena ekonomskih sloboda u Hrvatskoj ove je godine 55,1 posto. Premda je riječ o neznatno boljoj ocjeni u odnosu na prošlogodišnju, ona nas i dalje svrstava među “uglavnom neslobodne zemlje svijeta”, napominju u Adriatic institutu. Iznadprosječnu ocjenu zabilježili smo u segmentima trgovinske, financijske i monetarne slobode, a kao slabe točke navode se visoka razina državne potrošnje, neučinkovito sudstvo i uprava, korupcija te sveprisutna država. Problem vide i u rigidnom radnom zakonodavstvu.
- Hrvatski dužnosnici zadovoljavaju se sadašnjim stanjem, a studija pokazuje da su druge zemlje, a posebno hrvatski susjedi usredotočeni na privlačenje novih ulaganja i stvaranje novih radnih mjesta - zaključio je Joel Anand Samy, suosnivač Adriatic instituta.
|
Deset stupova ekonomske slobode
Sloboda poslovanja - 59,9 posto (za osnivanje poduzeća u prosjeku treba 40 dana, što je dva dana više od svjetskog prosjeka) Sloboda trgovine - 87,6 posto (dodatne carinske obveze i necarinske barijere) Fiskalna sloboda - 68,7 posto (najviša stopa poreza na dohodak je 45 posto, a poreza na dobit 20 posto) Veličina države - 31,7 posto (državna potrošnja dosegnula je 47,7 posto BDP-a) Monetarna sloboda - 79,0 posto (Vlada utječe na cijene ključnih proizvoda) Sloboda ulaganja - 50,0 posto (birokracija i korupcija koče ekonomsku aktivnost) Financijska sloboda - 60,0 posto (financijski je sektor danas puno razvijeniji, ali Croatia osiguranje, koje je u djelomičnom državnom vlasništvu, dominira u osiguranjima) Vlasnička prava - 30,0 posto (pravni je sustav pogođen korupcijom, a sudstvo neučinkovito) Sloboda od korupcije - 41,0 posto (korupcija se i dalje doživljava kao jedan od najvećih problema) Radna sloboda - 43,4 posto (trošak zapošljavanja je visok, a otpuštanje skupo) |
Adriano Milovan
Broj preporuka: 0
