ZAGREB - Hrvatskim intelektuacima koji su potpisali javni apel Saboru i javnosti, u kojem od zastupnika traže da ne podrže hrvatsko-slovenski sporazum o arbitraži te da “odbiju diktat i ucjene koje nas ponizuju, omalovažavaju i grubo bacaju na koljena”, postavili smo tri osnovna pitanje vezana uz spor - kada počinje s radom Arbitražni sud, kakav je sada režim u spornim vodama, odnosno ima li Slovenija sada kontakt s otvorenim morem i kojeg se dijela teritorija Hrvatska odriče.
Gdje je sporni dio mora?
Većina hrvatskih akademika, znanstvenika i umjetnika nasumično izabranih s te liste na temeljna pitanja vezana uz apel koji su potpisali samo je djelomično znala odgovore. Većina ih nije znala o koliko se velikom morskom području radi niti gdje se otprilike nalazi, ali su zato svi znali da Slovenija službeno trenutno nema izlaz na otvoreno more.
Najoriginalniji odgovor
Na pitanje kada Arbitražni sud počinje s radom, jedini je točno odgovorio Zdravko Tomac, a najiskreniji potpisnik apela je fizičar i izumitelj Davor Pavuna koje je priznao da mu nije baš jasno o čemu je riječ i da nije on taj koji bi to trebao znati.
Profesorica Mirjana Kasapović uopće nije htjela odgovarati na pitanja, dok je najoriginalniji odgovor na pitanje kojeg se dijela teritorija Hrvatska odriče imao Ivo Banac: “Onog dijela koji bi mogao biti kanal, dimnjak ili kako već to hoćete nazvati. Netko je, mislim, to točno izračunao.”
Ivan Đikić:
1. S radom počinje nakon što Hrvatska uđe u Europsku Uniju.
2. Slovenija trenutačno nema izlaz na otvoreno more, ali ga koristi.
3. Ne znam kojeg se teritorija odričemo. Nisam o tome govorio kada sam potpisao apel, nego o načinu na koji se vodi cijeli postupak. Ja jesam za Europu, ali mislim da su se dogovori sa Slovenijom trebali odvijati transparentno.
Ivo Banac:
1. Ne znam kako su oni to zamislili. Pretpostavljam da prvo mora proći kroz Sabor. Toplo se nadam da neće.
2. Slovenija nema izlaz na otvoreno more, ali to ne sprečava njihove brodove da idu kroz hrvatsko more. Nevjerojatno je da se dvije zemlje, dakle Hrvatska i Slovenija, spore oko nečega što Sloveniju ne sprečava ni u čemu. Mnogo je veći problem ono čega se u toj priči Hrvatska odriče, a to je teritorij.
3. Onog dijela koji bi mogao biti kanal, dimnjak ili kako već hoćete to nazvati. Netko je, mislim, to točno izračunao.
Vlatko Silobrčić:
1. Ne znam točno, vjerojatno ne tako brzo. Ali čudan je sastav te arbitražne komisije. Ima tri člana iz Europske Unije u kojoj je Slovenija, a Hrvatska nije. To je malo nepravedno.
2. Imaju slobodnu plovidbu, ali ne i teritorij. Dakle, za Sloveniju se u praksi ništa ne bi promijenilo.
3. Govori se o nekom koridoru od 26 kilometara dužine, 4 širine, podmorje i zrak.
Zdravko Tomac:
1. Najprije treba potpisati Sporazum. Ovisi kada se dogovore i kada se potvrdi hrvatski ulazak u Europsku Uniju.
2. Slovenija ima sva prava nesmetano koristiti taj prostor. Riječ je o pokušaju ucjene u kojem se od Hrvatske traži da se Sloveniji da ono što joj ne pripada. Umjesto da Arbitražni sud utvrdi može li Slovenija uopće imati pristup otvorenom moru, taj sud će utvrđivati kako će Slovenija do toga doći.
3. To je onaj teritorij kojega se Hrvatska zamalo odrekla u sporazumu Drnovšek - Račan. Riječ je o 26 kilometara dugačkom i 5400 metara širokom području, što je velik dio mora.
Davor Pavuna:
1. To ne ovisi o mom mišljenju. Koliko ja znam, potpisivanje Sporazuma očekuje se u srijedu. Uostalom, ne volim naziv arbitražni sud, nego arbitražna komisija. Pa nikome se ne sudi!
2. Nema izlaza, ali ga koristi. Ne pitajte mene, nisam ja stručnjak. Nije me sram priznati da sam nekoliko puta zvao Davorina Rudolfa da mi pojasni o čemu je riječ. To nije sramota.
3. To je par kilometara, ali nije to bitno. Mi idemo protiv zakona koji je potpisalo 160 zemalja. To je kao da u svome stanu nekome dupustite da kada hoće koristi dnevni boravak. To je tako elementarno.
Mirjana Kasapović:
- Ne želim davati nikakve izjave - kratko je poručila.
