Tijekom svog predsjedanja Europskom Unijom Slovenija će nastojati ojačati europsku perspektivu zapadnog Balkana i osigurati jedinstvo EU oko teških odluka koje će se uskoro morati donijeti.

Opisuje to slovenski premijer Janez Janša u pismu poslanom predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu do kojeg je došao i Jutarnji list. Janša, koji će od 1. siječnja sljedeće godine formalno biti prvi čovjek Europske Unije kao predsjednik Europskog vijeća, navodi da je Balkan zbog sukoba interesa lokalnih i globalnih centara moći stoljećima bio izložen ratovima, a zadnji sukobi su izazvali najveću europsku krizu nakon 2. svjetskog rata.

Zato slovenski premijer navodi da je sada trenutak istine i da je Balkan najveći izazov sigurnosne i vanjske politike EU. Spomenuvši Hrvatsku kao pozitivan primjer, Janša inzistira na jačanju europske perspektive i drugih država zapadnog Balkana na osnovi Solunske agende.

"Hrvatska je izliječila svoje ratne rane, konzistentno surađivala s Haaškim sudom, otvorila pregovore o članstvu i postavila pozitivan primjer ostalima. Ostale države također dijele istu perspektivu, ako odluče to napraviti i ispune potrebne uvjete", piše Janša.

S ispunjenjem potrebnih uvjeta Srbiji bi se mogao dati status kandidata za nekoliko mjeseci ili najmanje tijekom prve polovice 2008. godine Janša

Ono što je novost u pismu je prijedlog slovenskog premijera da se Srbiji dade muogućnost stjecanja statusa kandidata za članstvo u EU po hitnom postupku.

"Vjerujem da trebamo Srbiji dokazati da je naša potpora za europsku perspektivu te države stvarna", piše Janša i dodaje: "S ispunjenjem potrebnih uvjeta Srbiji bi se mogao dati status kandidata za nekoliko mjeseci ili najmanje tijekom prve polovice 2008. godine".

On piše da se davanje statusa kandidata Srbiji ne treba uvjetovati procesom odlučivanja o budućem statusu Kosova.

Sličan prijedlog Europskoj komisiji o brzom davanju statusa kandidata Srbiji nedavno je dao i talijanski premijer Romano Prodi, također u pismu upućenom predsjedniku Europske komisije Barrosu.

Kako su stručnjaci iz Europske komisije, na osnovi dosadašnjeg iskustva s Hrvatskom, a zatim i Makedonijom, govorili da je tehnički govoto nemoguće tijekom 2008. godine dati status kandidata Srbiji, Jutarnji je prije mjesec dana samom predsjedniku Barrosu postavio pitanje o tome.

- To je i političko, a ne samo tehničko pitanje - odgovorio je tada Barroso.

Naravno, najveći dio Janšina pisma predsjedniku Europske komisije posvećen je Kosovu, koje je najteži izazov za EU u ovom trenutku i kojim će se kao prioritetnim pitanjem morati baviti buduće slovensko predsjedništvo EU.

Janša traži da se EU pripremi za jednoglasnu politiku prema statusu Kosova te navodi da se Kosovo ne smije koristiti kao presedan za bilo koji problem koji se može činiti sličnim bilo gdje u svijetu.

Srbija i EU od '82. do danas - Godine 1982. bivša SFRJ s tadašnjim EZ-om potpisuje Sporazum o trgovini. - Godine 1991. zemlje sljednice preuzimaju preferencijale za trgovinu. - Godine 1992. zemlje članice EZ-a prihvaćaju UN-ove sankcije protiv tadašnje SFRJ. - Godine 1997. talijanski i grčki Telekom sudjeluju u privatizaciji srpskog Telekoma. Godine 1999. zemlje članice EU i koje su u NATO-u sudjeluju u bombardiranju Srbije. - Nakon prebacivanja Miloševića u Haag EU pristaje na pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. - Pregovori suspendirani zbog neuhićenja Karadžića i Mladića. - Zbog neuspjeha pregovora o statusu Kosova pod okriljem Vijeća sigurnosti UN-a u prvom dijelu ove godine među nekim članicama EU pojavila se ideja da bi se Srbiju "nagradilo" statusom kandidata u slučaju da pristane na neovisnost Kosova.   (Željko Trkanjec)

Augustin Palokaj