ZAGREB - Saborski Odbor za ustav, poslovnik i politički sustav raspravlja o promjeni članka 62. hrvatskog Ustava, koji počinje riječima “Država štiti materinstvo”. Izmjena tih riječi u “Država štiti roditeljstvo” bila bi, tvrde predstavnici nekoliko udruga koje mahom okupljaju očeve, prvi korak u suzbijanju diskriminacije očeva prilikom parnica o skrbništvu nad djecom.
Život u rizičnim okolnostima
Ponajbolje to ilustrira priča S. K., (podaci poznati redakciji), zagrebačkog komercijalista koji se razveo prije pet godina. Sud je dvoje djece iz njihova braka dodijelio majci R. Nekoliko mjeseci kasnije tim Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba obavijestio je Centar za socijalnu skrb da djeca žive u okolnostima koje su “svakim danom sve rizičnije zbog emocionalnog zlostavljanja”.
Istog je dana drugostupanjski sud potvrdio da se djeca dodjeljuju majci, a otac ih ima pravo viđati svakog drugog vikenda, na što se žalio. Provedena su nova vještačenja, a stručnjaci su ustvrdili da dvoje malodobne djece povjerene majci često čuva njezin brat, psihički bolesnik s dijagnozom paranoidne shizofrenije, koji je sam rekao liječnicima da ne uzima lijekove.
Psihološko testiranje majke pokazalo je znakove anksioznosti, depresivnosti, nedostatka samokontrole.
Učestale svađe
Izvješće psihologa i psihijatra završavaju zaključkom kojim se majka upućuje na psihijatrijsko promatranje zbog utvrđene psihičke nestabilnosti te se preporuča povjeravanje djece ocu.
Unatoč tome, djeca su, pet godina kasnije, i dalje kod majke. Učestale su i svađe roditelja, koje se negativno odražavaju na djecu koja danas idu u 1. razred osnovne škole (dječak) i 3. razred (djevojčica).
- Prije nekoliko dana brat je napao sestru nožem, a u školi mi kažu da je agresivan. Sud već pet godina vodi taj postupak, a ja samo tražim da se djeca maknu iz okoline u kojoj će stradati - kaže S. K.
Jedan je otac, predstavivši se kao Damir, prijavio udruzi da ga je bivša supruga izbola škarama po rukama kad se pojavio u dvorištu njezine kuće, iako ima sudsko rješenje koje mu omogućava kontakte s djetetom. Policiju, koju je sam pozvao, dočekao je zaključan u svojem automobilu, no ni to nije nagnalo mjerodavne da preispitaju majčinu roditeljsku kompetenciju.
Pokušaj ubojstva
Asenka Kramer, predsjednica udruge Dijete - razvod, kaže da su teške brakorazvodne parnice i međusobna optuživanja roditelja uzrok delinkventnog ponašanja kod djece, kao i visokorizičnog ponašanja, poput maloljetničke trudnoće.
Predsjednik udruge Otac za dijete Goran Cipar podsjeća na primjer karlovačke majke kojoj je sud dodijelio dijete iako se u više navrata liječila od alkohola, a jedno od službenih objašnjenja bilo je kako će “dijete terapeutski djelovati na majku”. Ona je pod utjecajem alkohola nožem teško ozlijedila dijete i završila u zatvoru zbog pokušaja ubojstva. Tek je tada sud odlučio oduzeti joj dijete, no umjesto kod oca, ono je smješteno u socijalnu ustanovu. Otac je tek nakon tri godine uspio izboriti skrbništvo.
‘Prirodnije je dijete dati majci’
Predsjednik Općinskog suda u Zaprešiću Siniša Radanović kaže kako su suci u svojoj procjeni neovisni.
- Izvješće psihologa, psihijatara i Centra za socijalnu skrb svakako je vrijedno, no sudac najbolje može procijeniti kome dodijeliti dijete kada vidi osobe, on najbolje može procijeniti osobu - kaže Radanović. Ističe da je razlog velikog broja presuda u korist majki to što su očevi često pasivni te ni ne traže skrbništvo.
- I meni je kao ocu nekako prirodnije da se dijete dodijeli majci, pogotovo ako je riječ o manjem djetetu - kaže Radanović, no ne negira da postoje slučajevi spolne diskriminacije nad očevima. Glasnogovornica Općinskog građanskog suda u Zagrebu Maja Bilandžić potvrđuje da se na tom sudu u većinu slučajeva donosi odluka o davanju skrbništva majci.
- U prvom redu jer je takav sporazum roditelja, zatim zbog niske kronološke dobi djeteta ili zbog činjenice da roditelji ne žive zajedno, a dijete živi s majkom - kaže Bilandžić, dodajući da se odluka donosi nakon što Centar za socijalnu skrb izvrši uvid u stambene i materijalne prilike oba roditelja.
