11 milijardi eura za ekološku Hrvatsku

Objavljeno: 19.05.2007

Naknade za povrat ambalažnog otpada (PET, staklo i limenke) zauzele su visoko, četvrto mjesto na rang-ljestvici najpozitivnijih odluka aktualne vlade, pokazalo je to nedavno objavljeno ugledno IRI-jevo istraživanje stavova hrvatskih građana. Bolje od povrata ambalažnog otpada plasirani su samo gradnja cesta, povrat duga umirovljenicima i pregovori o ulasku u Europsku Uniju. Bez obzira na to što je visoki rejting povrata ambalažnog otpada vrlo vjerojatno prouzročen činjenicom da dio građana skupljanjem ambalaže krpa nevelike kućne budžete, pojava prije svega ekološke teme među prva četiri pozitivna poteza vlasti velik je pomak u ekološkoj svijesti nacije.

Da su ekonomski motivi u redovima za povrat plastične i staklene ambalaže te limenki ipak važniji, dokazuju druga dva podatka iz IRI-jeva istraživanja - građani među prvih 26 najvećih problema Hrvatske nisu naveli ni jedno ekološko pitanje kao ni među prioritetnim zadacima koje bi Vlada trebala napraviti u idućem razdoblju. Tu su se, međutim, prevarili. Pitanja zaštite okoliša pokazat će se vrlo problematičnima i jako skupima za Hrvatsku u sljedećem desetljeću. Procjenjuje se, naime, da će prilagodba Hrvatske standardima Europske Unije na području zaštite okoliša stajati ukupno više od 11 milijardi eura.

Osim što je jedno od najskupljih, poglavlje Okoliš smatra se i jednim od najsloženijih poglavlja u pregovorima pa ide uz bok poljoprivredi na koju se odnosi oko 45 posto pravnog nasljeđa Unije. Hrvatska svoje zakonodavstvo i standarde mora uskladiti s više od 300 europskih direktiva i propisa vezanih uz zaštitu okoliša, a otvaranje pregovora u tom poglavlju nije realno očekivati do sljedeće godine.

Da bismo uopće otvorili pregovore, najprije treba ispuniti za to poglavlje određena mjerila - nastaviti razvijati administrativne kapacitete na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, odnosno osposobiti ljude koji bi na tim razinama bili u stanju provoditi politike i standarde EU u zaštiti okoliša, te predstaviti financijski plan koji će pokazati na koji način, u kojem vremenu i kojim sredstvima Hrvatska namjerava provesti prilagodbe vezane uz zaštitu okoliša.

 
Poljoprivreda

S porastom potrebe za proizvodnjom hrane intenzivira se i proizvodnja, a u 2005. samo je 0,2 posto površina bilo u nekom obliku ekološke proizvodnje. Šume su najugroženije zbog biljnih bolesti, požara, prekograničnog onečišćenja zraka te gradnje velikih prometnica. Pretjeran je izlov pojedinih vrsta ribe, ZERP nema učinka jer ne važi na zemlje EU, a proizvodnja u slatkovodnoj akvakulturi u stalnom je padu.

Promet

Stalan rast broja automobila (za 39 posto) i potrošnje goriva znači i stalno povećanje emisije štetnih tvari u zrak. Čistiji i sigurniji način prijevoza putnika pomorskim i željezničkim putem sve se manje koristi. 40 posto prijevoza opasnih tvari, nafte, naftnih derivata i plina odvija se pomorskim putem, što bi u slučaju nesreće moglo imati katastrofalne posljedice.



Za razliku od razvijenih zemalja zapadne Europe, koje su standarde zaštite okoliša uvodile postupno i u okolnostima visoko razvijenog gospodarstva, Hrvatska neće imati takav luksuz. Jednu od najzahtjevnijih politika Europske Unije u nacionalni sustav treba ugraditi u jeku restrukturiranja posttranzicijskog gospodarstva, što dodatno otežava situaciju. Toga su očigledno svjesni u Bruxellesu pa su već u avisu (mišljenju Europske komisije o kandidaturi Hrvatske za članstvo) procijenili kako je zaštita okoliša jedino područje koje zahtijeva dugoročnu, a ne srednjoročnu prilagodbu standardima Unije, uz argumentaciju da su dosadašnja ulaganja u infrastrukturu okoliša bila niska.

Hrvatska je nakon screeninga dobila razmjerno dobre ocjene usklađenosti za kvalitetu zraka, gospodarenje otpadom, zaštitu prirode i GMO. Što se tiče kvalitete voda, govori se o "određenoj usklađenosti", a na području industrijskog onečišćenja traži se "dodatan napor". Već su tijekom screeninga hrvatski pregovarači naglasili da će za usklađivanje dijela poglavlja Okoliš tražiti prijelazna razdoblja, no tek nakon zatvaranja poglavlja znat će se koliko su u tome uspjeli.

Europska Unija prilagodbama zemalja kandidatkinja posvećuje veliku pozornost već i zbog činjenice da sebe kao nadnacionalnu organizaciju smatra svjetskom predvodnicom u očuvanju okoliša. Povijest europske brige za okoliš počela je 60-ih godina u Švedskoj kada je otkriveno smanjenje drvene građe na kojoj se zasniva švedsko gospodarstvo te je znanstveno dokazano da na to utječe kiselost tla prouzročena industrijalizacijom u zemljama zapada. Kako u svom članku objavljenom u izdanju Instituta za javne financije objašnjavaju Ivana Vlašić i Mirna Vlašić Feketija, ekonomske posljedice zagađenja bile su presudne za brigu o okolišu.

Dok nije bilo tih posljedica, zemlje koje su onečišćavale okoliš jednostavno su gradile visoke dimnjake kako bi osigurale da se onečišćivači prenesu u atmosferu i stotinama kilometara daleko. Fenomen prekograničnog onečišćenja i njegove ekonomske posljedice učinile su  tako zaštitu okoliša idealnim primjerom kako je neke politike nužno rješavati na međunarodnoj razini, premda se zasnivaju na lokalnim problemima. Toga su na nekoliko primjera postali bolno svjesni i u Hrvatskoj. Tako su do daljnjega propali hrvatski planovi gradnje hidroelektrane Novo Virje na Dravi uz granicu s Mađarskom.


Kemikalije

U Hrvatskoj ne postoje podaci koji sustavno prate količine i vrste kemijskih proizvoda i kemikalija na tržištu. Podaci o proizvodnji i korištenju jako variraju, ovisno o izvoru. No, upotreba kemikalija u svakodnevnom životu uvelike raste, kao i opasnost za okoliš i zdravlje ljudi. Problematične su postojane organske onečišćujuće tvari otporne na fotolitičku, biološku i kemijsku razgradnju.


Otpad

Od 1997. do 2004. ostvareni su manji pomaci u sustavu gospodarenja otpadom, nakon čega su se počeli intenzivno rješavati problemi. Količina komunalnog otpada trajno raste. Ambalažni je otpad porastao na 250.000 tona u 2004. godini. Golem je porast otpadnih vozila, a s opasnim otpadom stanje se rapidno pogoršalo 2002., nakon prestanka rada jedine spalionice opasnog otpada - PUTO.

Nakon što se mađarska vlada i službeno usprotivila takvim planovima, u jeku prosvjeda lokalnog stanovništva s obje strane granice čak je izrečena i najava mađarske strane da bi Hrvatskoj mogla bitno otežati pregovore s EU nastavi li inzistirati na gradnji. Službeni je razlog protivljenju bila činjenica da Hrvatska nije poštivala Espoo konvenciju prema kojoj je dužna procijeniti utjecaj na okoliš i preko državnih granica. Drava i njezina glavna pritoka Mura služe za proizvodnju hidroenergije već više 100 godina.

Postoje 22 hidroelektrane na Dravi i još 26 na Muri koje su već negativno utjecale na riječne ekosustave. HE Novo Virje s akumulacijskim jezerom od 27 četvornih kilometara bila bi najveća hidroelektrana na rijeci, a planovi da se na taj način iskoristi donji tok Drave sežu još u pedesete godine, kada su bivša Jugoslavija i Mađarska planirale uz granicu sagraditi niz od četiriju brana do ušća u Dunav. Mađarska je taj plan napustila još 1989. te je proglasila svoj dio Drave dijelom Nacionalnog parka Dunav-Drava. Premda se službeno ne zna konačna odluka o HE Novo Virje, sudeći prema odgovoru koji je dobio jedan od saborskih zastupnika na svoje zastupničko pitanje, u idućih 20 godina neće biti gradnje 500 milijuna eura vrijedne hidroelektrane koja bi proizvodila nešto više od četiri posto trenutačnih nacionalnih potreba za strujom.

Dok je Mađarska pravodobno reagirala kako bi zaštitila svoje građane i okoliš, kod službenog Zagreba, ali i većine hrvatske javnosti gotovo je neprimjetno prošlo talijansko kršenje Espoo konvencije za projekt izgradnje off-shore terminala za ukapljeni plin u Tršćanskom zaljevu. U Sloveniji se, pak, u vezi s tim prošle godine digla velika medijska prašina. Sami su izradili studiju utjecaja na okoliš i odbacili mogućnost gradnje tog LNG terminala u blizini hrvatske i slovenske granice.

- Hrvatska, na žalost, propušta priliku pokazati na međunarodnoj sceni da joj je stalo do zdravlja svojih građana. Tri nevladine udruge iz Slovenije, Italije i Hrvatske prijavile su Europskoj komisiji Italiju zbog toga što u studiju utjecaja na okoliš nije uključila područje Slovenije i Hrvatske iako je to morala kao potpisnica Espoo konvencije - istaknula je Dušica Radojčić iz Zelene istre. Ta je ekološka udruga jedan od inicijatora ideje o proglašenju Jadrana osobito osjetljivim europskim morem.

Ta inicijativa, o kojoj sve češće govori i službena hrvatska politika, mogla bi biti prilika da se u europskim okvirima Hrvatska etablira kao zaštitnica Jadrana i istodobno zaštiti svoje more od ekoloških katastrofa koje bi ozbiljno mogle ugroziti i gospodarski razvoj zemlje u velikoj mjeri orijentirane na turističke prihode. Ideja je dobila i potporu stručne javnosti pa tako direktor Odjela za pomorstvo i pravo mora norveškog Instituta "Fridjof Nansen" Davor Vidas u članku koji je objavio Institut za javne financije tvrdi da Hrvatska treba preuzeti ključnu ulogu u inicijativi da šest jadranskih zemalja zajedničkim prijedlogom zatraži od Međunarodne pomorske organizacije proglašenje Jadrana osobito osjetljivim morem jer ono udovoljava svim nužnim kriterijima.


Energetika

Raste proizvodnja primarne energije te potrošnja energije, a time posljedično i emisija CO2. Veća proizvodnja plina trebala bi utjecati na smanjenje tih emisija. Mogućnost korištenja alternativnih  izvora energije nije dovoljno afirmirana. Zabrinjava to što se gotovo 30 posto industrijskog otpadnih voda ispušta izravno u sustav javne odvodnje bez pročišćavanja.
 
Turizam

Stihijski porast turističkog prometa, gradnja novih smještajnih kapaciteta koja nije praćena odgovarajućom infrastrukturom te gradnja novih marina i prometnica rade sve veći pritisak na okoliš. Broj vezova u marinama od 1997. povećao se za 50 posto, a neriješeno je i pitanje zbrinjavanja otpada s brodova.


Time bi se Jadran bolje zaštitio od ekoloških katastrofa koje prijete zbog sve intenzivnije međunarodne plovidbe koja sa sobom donosi sve veću opasnost od unosa invazivnih morskih vrsta kroz balastne vode. Istina je da do sada nije u Jadranu bilo nesreće koja bi dovela do velikog izlijevanja štetnih tvari, ali podatak da su se u posljednjih 15 godina dogodile 174 nesreće brodova u Jadranskom moru govori dovoljno o tome koliko je Jadran izložen opasnosti.

Jači međunarodni angažman Hrvatske zahtijevat će i dvije godine star projekt Republike Srpske "Gornji horizonti". Zastupnik HSP-a Tonči Tadić upozorio je da se tim projektom gradnje triju novih hidroelektrana na Neretvi krše međunarodni sporazumi, te da će, dođe li do realizacije tog projekta, plodna neretvanska dolina postati slana jer bi se smanjenjem vodostaja Neretve slana morska voda mogla uliti u neretvansku dolinu i 50 tisuća ljudi ostaviti bez posla.

Moralnu podlogu jačem hrvatskom međunarodnom angažmanu o ekološkim pitanjima mogla bi dati i nedavna konačna ratifikacija sporazuma iz Kyota, kojim je Hrvatska postala 170. zemlja u svijetu koju Kyoto obvezuje na odgovornost pri emisiji stakleničkih plinova u atmosferu. Prema tom sporazumu, Hrvatska će do 2012. morati smanjiti emisiju za atmosferu štetnih plinova za pet posto u odnosu na baznu 1990. godinu.

Najviše će se truda morati uložiti u energetiku, koja u ukupnom ispuštanju stakleničkih plinova sudjeluje s više od 74 posto, a to treba postići gradnjom obnovljivih izvora energije, kao što su vjetroelektrane, te proizvodnjom biodizela.

U Hrvatskoj se najviše energije (44,2 posto) dobiva iz fosilnih tekućih goriva, ponajprije nafte. Iz obnovljivih izvora poput vjetra i solarne energije dobiva se mizernih 0,05 posto energije, što Vlada planira do 2010. povećati na 4,5 posto.

Stanje okoliša u Hrvatskoj

Agencija za zaštitu okoliša u svom je Izvješću o stanju okoliša za razdoblje od 1997. do 2005. istaknula kako su sektorski pritisci na okoliš, koji su devedesetih zbog obustavljanja proizvodnje u ratnim uvjetima bili svedeni na minimum, sada počeli dosezati one iz prijeratnog razdoblja. Analiza po sektorima daje presjek ne baš sjajnog trenutačnog stanja i izazova za očuvanje okoliša.

Kako platiti prilagodbe

Procijenjenih 11 milijardi eura, potrebnih za usklađivanje standarda zaštite okoliša s onima koji su propisani u Uniji, Hrvatska planira namiriti iz više izvora: iz proračunskih i izvanproračunskih sredstava te iz fondova EU. Iz programa IPA Hrvatskoj će u sljedeće tri godine na raspolaganju biti 27 milijuna eura za zaštitu okoliša, od čega će najveći dio ići za centar za gospodarenje otpadom te za sustav za pročišćavanje otpadnih voda. Nakon ulaska u EU iz fondova Unije bit će dostupno više sredstava, ali će se Hrvatska morati dobro pripremiti kako bi bila sposobna apsorbirati novac. Poučan je primjer Slovenije koja u prve dvije godine članstva nije uspjela izvući ni centa od Bruxellesa jer nije bila dovoljno spremna. Državni bi proračun trebao pokriti troškove jačanja administrativnih kapaciteta, odnosno zapošljavanje novih ljudi, jačanje inspekcijske službe, školovanje te otvaranje ureda za zaštitu okoliša na razini gradova ili županija. Vladini dužnosnici ipak uvjeravaju da bi usvojeni princip "onečišćivač plaća" trebao uvelike rasteretiti državni proračun pa će dio troškova prilagodbe snositi i privatni sektor. S obzirom na golema sredstva koja se moraju uložiti u zaštitu okoliša, Europska komisija izračunala je 2001. godine korist od prilagodbe za tadašnje zemlje kandidatkinje (Hrvatska nije uključena u tu studiju). Studija predviđa da bi, pod uvjetom potpune usklađenosti do 2010., zemlje kandidatkinje u razdoblju od 1999. do 2020. za poboljšanje kvalitete života građana, smanjenje troškova zaštite njihova zdravlja te troškova uništavanja šuma, poljoprivrednog zemljišta i ribljeg fonda mogle dobiti od 134 do 681 milijardu eura.  

Tina Lakić

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Unatoč bujnom poprsju junakinju računalne igre 'The Elder Scrolls V: Skyrim' nitko seksualno ne uznemirava. Pogledajte parodiju na video '10 sati jedne žene na ulicama New Yorka'!

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen