21 posto Hrvata štedi za dodatnu mirovinu
CAVTAT - Istraživanje Bank Austrije iz Unicredit grupe o ulaganjima za mirovine u našoj regiji pokazuju da ljudi između 30 i 39 godina najviše investiraju u dodatnu mirovinu, a gotovo 60 posto njih već je počelo štedjeti za svoju mirovinu ili o tome razmišlja.
No, mlađi od 29 godina na drugom su kraju ljestvice: većina njih, otprilike 70 posto, još nije razmišljala o investicijama.
- Zanimljivo je da je ova grupa mlađe dobne skupine jedna od onih koja je najnesigurnija oko svoje financijske situacije nakon umirovljenja. Gotovo jedna od četiri osobe mlađe od 29 godina ne zna hoće li joj državna mirovina biti dovoljna za život. S druge strane, to je dobna skupina koja je najmanje aktivna u otvaranju pričuve za svoju budućnost - rekao je danas na novinarskoj konferenciji u Cavtatu Martin Mayer, stručnjak za istraživanja u Bank Austriji.
U prosjeku je jedna od tri osobe počela investirati u svoju budućnost u sljedećim državama članicama EU: 36 posto aktivnog stanovništva u Češkoj, 34 posto u Sloveniji, 32 posto u Slovačkoj i 21 posto u Mađarskoj.
Poljska je jedina zemlja EU koja zaostaje za drugim zemljama s osam posto aktivnog stanovništva koje ulaže u privatne mirovine. U zemljama jugoistočne Europe udio stanovništva koji ima neki od investicijskih proizvoda za umirovljenje niži je od ukupnog prosjeka u zemljama središnje i istočne Europe, s udjelom od deset posto u Bagarskoj, sedam posto u BiH i Rumunjskoj te pet posto u Srbiji.
Jedina iznimka ovdje je Hrvatska u kojoj 21 posto stanovništva već koristi investicijske proizvode. Istraživanje Bank Austrije pokazuje da postoje razlike između preferiranih proizvoda koji su specifični za pojedine zemlje: u Češkoj su proizvodi stambenih štedionica među najpopularnijima za mirovinsku štednju i iznose 30 posto, u Hrvatskoj 15 posto i Slovačkoj 14 posto.
Vrijednosnice investicijskih fondova općenito se sve češće koriste u Sloveniji (13 posto), Poljskoj (11 posto) i Slovačkoj (10 posto). Srbi i Rumunji često investiraju u nekretnine (18 i 13 posto).
Čini se da Bošnjaci, Rumunji i Slovaci investiraju u štedne proizvode (BiH 52 posto, Slovačka 39, Rumunjska 35). Ugovori o životnom osiguranju posebno su omiljeni u Sloveniji (47 posto), Hrvatskoj (44) i Slovačkoj (39), a prate ih Srbija i BiH sa po 34 posto. Ovo istraživanje provedeno je u deset zemalja regije u kojima je ispitano po 1000 ljudi.
S. Hodak;A. Koščec
No, mlađi od 29 godina na drugom su kraju ljestvice: većina njih, otprilike 70 posto, još nije razmišljala o investicijama.
- Zanimljivo je da je ova grupa mlađe dobne skupine jedna od onih koja je najnesigurnija oko svoje financijske situacije nakon umirovljenja. Gotovo jedna od četiri osobe mlađe od 29 godina ne zna hoće li joj državna mirovina biti dovoljna za život. S druge strane, to je dobna skupina koja je najmanje aktivna u otvaranju pričuve za svoju budućnost - rekao je danas na novinarskoj konferenciji u Cavtatu Martin Mayer, stručnjak za istraživanja u Bank Austriji.
U prosjeku je jedna od tri osobe počela investirati u svoju budućnost u sljedećim državama članicama EU: 36 posto aktivnog stanovništva u Češkoj, 34 posto u Sloveniji, 32 posto u Slovačkoj i 21 posto u Mađarskoj.
Poljska je jedina zemlja EU koja zaostaje za drugim zemljama s osam posto aktivnog stanovništva koje ulaže u privatne mirovine. U zemljama jugoistočne Europe udio stanovništva koji ima neki od investicijskih proizvoda za umirovljenje niži je od ukupnog prosjeka u zemljama središnje i istočne Europe, s udjelom od deset posto u Bagarskoj, sedam posto u BiH i Rumunjskoj te pet posto u Srbiji.
Jedina iznimka ovdje je Hrvatska u kojoj 21 posto stanovništva već koristi investicijske proizvode. Istraživanje Bank Austrije pokazuje da postoje razlike između preferiranih proizvoda koji su specifični za pojedine zemlje: u Češkoj su proizvodi stambenih štedionica među najpopularnijima za mirovinsku štednju i iznose 30 posto, u Hrvatskoj 15 posto i Slovačkoj 14 posto.
Vrijednosnice investicijskih fondova općenito se sve češće koriste u Sloveniji (13 posto), Poljskoj (11 posto) i Slovačkoj (10 posto). Srbi i Rumunji često investiraju u nekretnine (18 i 13 posto).
Čini se da Bošnjaci, Rumunji i Slovaci investiraju u štedne proizvode (BiH 52 posto, Slovačka 39, Rumunjska 35). Ugovori o životnom osiguranju posebno su omiljeni u Sloveniji (47 posto), Hrvatskoj (44) i Slovačkoj (39), a prate ih Srbija i BiH sa po 34 posto. Ovo istraživanje provedeno je u deset zemalja regije u kojima je ispitano po 1000 ljudi.
S. Hodak;A. Koščec
Broj preporuka: 0
