50 godina puta u svemir

Objavljeno: 02.08.2008

Volio bih da ljudi shvate da ne mora sve što vrijedi biti odmah opravdano  isplativošću dolarskih ulaganja - rekao je Mike Griffin (58), čelni čovjek NASA-e, kada su ga ovih dana upitali što želi za 50. rođendan organizacije koju vodi. Griffin, doktor aeroanutike i bivši pilot, nije krio ponos što se nalazi na čelu NASA-e u trenutku kada ona proslavlja pola stoljeća postojanja, najavljujući nove spektakularne prodore u svemir, uz povratak na Mjesec i prvi let na Mars.

Pedeseti rođendan NASA-e bez sumnje je važan datum u životu Amerikanaca i velikog dijela čovječanstva jer je svemirski program imao dalekosežne znanstvene, tehnološke, političke i kulturološke posljedice na razvoj naše civilizacije. Čovjekov prodor u svemir bio je nastavak hladnoratovskog nadmetanja istočnog i zapadnog bloka tijekom kojega su Rusi često imali inicijativu. 

Hladnoratovska utrka

Rusi su, 4. listopada 1957., lansirali prvi umjetni satelit, Sputnjik 1, čime je čovječanstvo ušlo u svemirsku eru. Lansiranje Sputnjika, za koje su u SAD-u saznali preko sovjetske agencije Tass, bilo je razočaranje za američku naciju, uvjerenu u tehnološku superiornost nad Rusima. No, ubrzo je uslijedio novi udarac jer je mjesec dana kasnije lanisiran i Sputnjik 2 u kojem je bila moskovska kujica lutalica Lajka, prvo živo biće poslano sa Zemlje u svemir. Dok je Lajka polako ugibala u mukama (što su Rusi tajili sve do 2002.), američka je nacija, prema priznanju predsjednika Dwighta Eisenhowera, ponovno proživljavala “šok Pearl Harbora”.

Amerikanci su morali hitno odgovoriti pa je 31. siječnja 1958. lansiran i prvi američki satelit Explorer 1, a zatim je u Senatu donesena odluka da Nacionalni komitet za aeronautiku (NACA), utemeljen još 1916., bude polazište za buduću američku svemirsku agenciju. Eisenhowerovom uredbom 29. srpnja 1958. utemeljena je NASA, koja je s radom počela tri mjeseca kasnije.
Startala je sa 8000 zaposlenih (uglavnom naslijeđenih iz NACA-e), 340 milijuna dolara budžeta te tri velika istraživačka laboratorija. Danas NASA ima 18.000 zaposlenika u 11 glavnih istraživačkih laboratorija diljem SAD-a, a proračun joj je oko 17 milijardi dolara. Trećina proračuna troši se na bespilotne misije na Mars i ostale planete, dok dvije trećine sredstava odlaze na letove shuttleova i dovršenje Međunarodne svemirske stanice (ISS).

Tragedije Space Shuttlea

NASA je startala s više ambicioznih projekata, a jedan od glavnih ciljeva bio je uputiti prvog Amerikanca u svemir. No, opet su Rusi bili brži pa je tako prvi čovjek u svemiru bio kozmonaut Jurij Gagarin koji je u putanju oko Zemlje poletio 12. travnja 1961.

- Gledao sam i gledao, ali nisam ugledao Boga - rekao je Gagarin, drsko odaslavši poruku Americi koja je svoga prvog astronauta Alana Sheparda u svemir poslala 5. svibnja 1961. Bio je to kratki, podorbitalni let od samo 15 minuta. I prva žena u svemiru bila je Ruskinja, kozmonautkinja Valentina Terješkova, lansirana 16. lipnja 1963. u svemirskom brodu Vostok 6.

Svemirsko nadmetanje bilo je sve žešće - NASA je imala uspjeha, ali ni Rusi se nisu predavali. Prekretnica je bila misija Apollo 11. Kada su 21. srpnja 1969. astronauti Neil Armstrong i Edwin Buz Aldrin prošetali površinom Mjeseca, Amerikanci su preuzeli primat. Prvi ljudi na Mjesecu ostavili su trag: znanstvene instrumente, američku zastavu te nekoliko oznaka, među kojima je najpoznatija ploča na kojoj piše: “Ovdje je čovjek s planeta Zemlje napravio prvi korak na Mjesecu u srpnju 1969. Došli smo u miru, u ime cjelokupnog čovječanstva”.


Tijekom projekta Apollo, koji je skončao budžetskom smrću 1972., na Mjesecu je boravilo 12 astronauta koji su na Zemlju donijeli ukupno 380 kilograma kamenja za istraživanje. Tijekom misije Apollo 13 NASA se 1970. zamalo suočila s katastrofom jer je eksplodirao rezervoar s tekućim kisikom pa su trojica astronauta jedva spašena. Da je čovjekov let u svemir opasan, pokazalo se još 1967., tijekom probnog leta Apolla , kada su u požaru izgorjela tri astronauta.
No, prave su katastrofe tek uslijedile u eri programa Space Shuttle koji je naslijedio Apollo, a zamišljen je kao klasa velikih i skupih svemirskih brodova za višestruke letove. Prvi shuttle Columbia poletio je 1981., a slijedili su Challenger (1983.), Discovery (1984.), Atlantis (1985.) i Endeavour (1992.). Shuttleovi su dosad imali 121 misiju, od kojih su dvije završile katastrofom. Eksplozija Challengera 1986., odmah nakon polijetanja, odnijela je živote sedmero astronauta, kao i havarija Columbije koja je 2003. eksplodirala pri ulasku u atmosferu.

Suradnja velesila od 1975.

Iako su se Rusi i Amerikanci nadmetali sve do propasti SSSR-a, već sredinom 70-ih počeo se javljati i duh suradnje dviju velesila koji su 15. srpnja 1975. demonstrirali Tom Stafford i Aleksej Leonov, kapetani brodova Apollo i Sojuz, rukujući se u svemiru na visini od 225 kilometara. Do prave suradnje došlo je tek 20-ak godina kasnije, kada se zajednički krenulo s projektom Međunarodne svemirske stanice. Na 100 milijardi dolara vrijednom projektu uz Ameriku i Rusiju udruženo je i 11 europskih zemalja te Kanada, Japan i Brazil. Zamišljen kao oslonac za duga svemirska putovanja, ISS bi trebao biti gotov do 2010., kada će biti umirovljen i shuttle.

NASA je u međuvremenu najavila Orion, novu generaciju letjelica koju Mike Griffin naziva “Apollo na steroidima” zbog sličnosti s legendarnim svemirskim brodom. Orion bi se u svemir prvi put trebao uputiti 2014., a zatim do 2020. ponovno odvesti astronaute na Mjesec. Američki povratak na Mjesec uključuje i gradnju lunarne baze te konstrukciju teleskopa na južnom Mjesečevu polu. NASA predviđa da će povratak astronauta na Mjesec stajati oko 100 milijardi dolara.

Tema i u izbornoj kampanji

No, to je samo korak na putu prema ambicioznom cilju osvajanja Marsa, što se planira u idućih 50 godina po cijeni od oko 500 milijardi dolara. Mike Griffin duboko je svjestan da za dalje ekspanziju u svemiru NASA mora imati čvrstu podršku američke javnosti. Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da više od 50 posto Amerikanaca smatra da NASA radi dobar ili izvanredan posao. Ipak, mnogi od anketiranih protive se povećanju agencijina proračuna pa je NASA i jedna od tema američke predizborne kampanje.


John McCain naglasio je da NASA treba “poreznim obveznicama osigurati prave vrijednosti”, a to je kod nekih pobudilo strahove da će povratak na Mjesec biti samo skupa repriza projekta Apollo. Barack Obama smatra da NASA-ini ciljevi trebaju biti redefinirani te se zauzima za petogodišnju odgodu povratka na Mjesec. No, Mike Griffin tvrdi da ništa od toga neće utjecati na NASA-ine planove za Mjesec i Mars. 

- Mi smo na pravom putu, koji je krhak, ali mislim da je od presudne važnosti da od toga smjera ne odustanemo - izjavio je Griffin.


Kako je NASA promijenila našu svakodnevicu


Mnoge tehnologije razvijane za potrebe svemirskog programa našle su svoju primjenu u našoj svakodnevici. Evo nekih aparata i predmeta proizašlih iz svemirske ere:

1. Ručni usisavač: razvijen tijekom projekta Apollo

2. Kvalitetnije sunčane naočale: Tehnologiju razvijenu za zaštitu astronauta od svemirskih čestica krajem osamdesetih prihvatili vodeći proizvođači sunčanih naočala uključujući Ray-Ban

3. Zamrznuta suha hrana: Tehnologija razvijena tijekom misija Apollo kako bi astronauti mogli nositi hranu u svemir

4. Dječja hrana: Tijekom NASA-inih istraživanja algi otkriveno da one sadrže dvije bitne masne kiseline koje se nalaze u majčinom mlijeku. Njihove sintetske inačice sada se dodaju dječjoj hrani u 66 zemlje

5. Aparati za održavanje života pacijenata: Razvijeni su tijekom prvog NASA-inog svemirskog programa Mercury (1959. -1963.) tijekom istraživanja fizioloških sposobnosti astronauta da bi zatim našli široku primjenu u bolnicama

Najvažniji pojedinci u povijesti NASA-e

U 50 godina NASA je lansirala niz astronauta koji su uživali veliku popularnost u javnosti. Evo nekih od njih:

Alan Shepard (1923. - 1998.), prvi Amerikanac u svemiru, kasnije je postao biznismen i prvi milijunaš među astronautima. Umro je od leukemije.

John Glenn (87), prvi Amerikanac u Zemljinoj orbiti. Kasnije se uspješno bavio politikom i bio demokratski senator. Prije 10 godina letio je u svemir u shuttleu Discovery i tako postao najstariji čovjek koji je letio u svemir. (1)

Neil Armstrong (78), prvi čovjek na Mjesecu. Bio je izuzetno slavan, što mu je ponekad zadavalo probleme. Prije tri godine tužio je svoga brijača jer je bez njegova znanja za 3000 dolara nakon šišanja prodao njegovu kosu nekom bizarnom kolekcionaru. (2)


Edwin Buzz Aldrin (78), prošetao s Armstrongom po Mjesečevu Moru tišine. Dobio niz nagrada i priznanja.

Sally Ride (57), doktorica fizike koja je 1983. postala prva Amerikanka u svemiru.

Eillen Collins (52), prva žena pilot shuttlea te prva astronautkinja koja je vodila misiju shuttlea. Pamtimo je i po uzbudljivoj i rizičnoj misiji Discoveryja iz ljeta 2005. godine, kada je upravljala letjelicom.

Mike Vucelich (78): voditelj spasilačke misije posade Apollo 13, za koju je dobio Medal of Freedom, najviše priznanje američkoga predsjednika. Rođen je u Garešnici, a nakon diplome na Fakultetu strojarstva i brodogradnje otišao iz Hrvatske. U NASA-i radio na programu Apollo, a sada je poduzetnik u Ohiju.  (3)

Tanja Rudež

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Ovaj je dječak upravo pred javnosti položio test nježnosti, a kokoš koja mu je ušetala u zagrljaj prava je sretnica. Pogledajte presladak prizor dječaka koji grli kokoš.

LJUBAVOLOGIJA U PRAKSI

Kako živjeti u ljubavi?

Što ljubav doista jest? Kako je možemo svakodnevno živjeti? Kako odbaciti romantično, idealizirano shvaćanje ljubavi i prigrliti ono što ljubav istinski jest? Kako dopustiti ljubavi da nas osvoji?

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen