Čelnik MOST-a Božo Petrov u Saboru je žestoko napao premijera Andreja Plenkovića i aktualnu Vladu, te kazao kako smatra da su građani nakon izbora prevareni.
- Danas je u medijima izašla nova dokumentacija iz HBOR-a. Ministar Marić je prešutio situaciju oko Agrokora, iako je znao što se sprema. Došao je na ministarsko mjesto pomoći Ivici Todoriću. Ako ima mrvu poštenja, sam će danas dati ostavku - poručio je Petrov.
Da pojasnimo, u utorak je u tjedniku Nacional objavljen tekst u kojem su objavljeni dokumenti koji upućuju na to da je ministar financija Zdravko Marić znao za krizu u Agrokoru. Nacional piše da je Marić o tome lagao hrvatskoj javnosti, ali i da 'snosi i dio odgovornosti' što je HBOR koncem 2016. ubacio u taj već tada posrnuli koncern dodatnih 48,3 milijuna eura.
- A što reći o čovjeku koji je sve to znao i paralizirao državu da Marić ostane ministar? U Saboru ga je branio, prekinuo suradnju s Mostom, optužio nas da smo remetilački faktor. Danas je vrijeme razotkrivanja, trenutak kada Plenković treba pokazati ima li obraz i dati ostavku - poručio je premijeru bivši predsjednik Sabora Petrov.
- Predsjednik Vlade je konstatirao da Zdravko Marić uživa njegovo povjerenje i da nema ništa sporno. Hoće li danas odgovoriti na pitanje što je Zdravko Marić radio u HBOR-u? - zapitao se Petrov za saborskom govornicom.
- Sigurno već imaju neki odgovor poput 'stabilnosti' koja je potrebna da bi se građani osjećali stabilno, "stabilnost i odgovornost je iznimno važna", 573. put. Nakon ovih dokumenata jasno je da smo bili u pravu i oko ovoga, i oko koalicije HDZ-a i HNS-a - kazao je čelnik MOST-a.
Ponovio je da Andrej Plenković treba podnijeti ostavku na mjestu predsjednika Vlade.
Plenković: To je reciklaža stare rasprave
Premijer Andrej Plenković u Dubrovniku je komentirao tekst iz Nacionala.
- Nisam još čitao, koliko vidim po naslovima, otprilike je to reciklaža rasprave koju smo imali prije nekoliko mjeseci. Stručne službe HBOR-a provele su inspekciju, uprava HBOR-a donijela je odluku, Nadzorni odbor HBOR-a, u kojemu su ministri, tu samo treba dati suglasnost. Ono što je meni poznato je da su sve te procedure poštovane - rekao je Plenković.
Upitan je li ministar Marić znao za loše stanje u Agrokoru, Plenković je stao u njegovu obranu: - To ovi koji su izgubili određene rasprave u Saboru nastoje ponovno vratiti tu temu - rekao je Plenković, prenosi izjavu N1info.
Marić: Nisam lagao
Zdravko Marić
Zdravko Marić
Na kraju su novinari dobili i reakciju samog Zdravka Marića.
- Nisam lagao - kazao je u Dubrovniku novinarima prozvani ministar. I on je, kao i premijer, Nacionalov tekst nazvao reciklažom.
- Nisam lagao niti sam ikad to činio, niti sam odgojen tako niti sam tako postupao. Funkciju ministra financija shvaćam odgovorno. Uvijek sam govorio na temelju činjenica i informacija kojima sam raspolagao. Taj kredit, o kojemu govorimo, koji je opjevan i u medijima i u javnosti toliko puta spomenut, ponovna je reciklaža istoga. Ne vidim ništa novoga što je danas bilo rečeno ili spomenuto. Odobrenje za kredit ne podnosi se Nadzornom odboru, nego banci. U banci postoje stručne službe koje rade analize kako bi odobrile kredit. Temeljem tih analiza uprava je donijela odluku da se odobre ti krediti, a nadzorni odbor je tražio suglasnost zbog iznosa - rekao je Marić, dodavši da ne može komentirati dokument jer je on tajan, prenosi ga N1.
Kako je utorak prošao u Saboru: Oporba predvođena Mostom proziva vladu zbog pogodovanja HT-u
Saborska oporba, među kojima je najglasniji bio Most, žestoko se u utorak obrušila na Vladu tijekom rasprave o izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama, prozivajući je kako pogoduje HT-u te jedinice lokalne samouprave ostavlja bez naknade za korištenje infrastrukture.
Mostovac Nikola Grmoja uvjeren je kako je u zakonu, nakon javne rasprave, izostala odredba o upravitelju nekretnina, a sve je, tvrdi, uslijedilo nakon sastanka premijera Andreja Plenkovića s vodstvom HT-a.
- Onaj zakon koji je bio u e-savjetovanju nije isti onaj zakon koji smo mi ovdje danas dobili o kojem raspravljamo. Imali smo u savjetovanju pojam upravitelja nekretnine. Bila je primjedba sa strane HT-a i Hrvatske gospodarske komore, Ministarstvo je odbacilo tu primjedbu da bi pred nas došao Zakon u kojem tog pojma nema - navodio je Grmoja. Jedino što se, kaže, promijenilo u tom razdoblju jest da je održan sastanak u Vladi, pa je nakon toga pred zastupnike došao predloženi zakon.
Najavio je i Mostove amandmane kojima bi se, kaže, "trebalo omogućiti jedinicama lokalne samouprave da ostvare naknadu kako se ne bi i dalje izvlačio novac iz Hrvatske, kako HT ne bi izbjegavao plaćati općinama i gradovima naknade i kako ne bi gospodin Tomašković i ostala ekipa iz uprave Hrvatskoga telekoma ostvarivala bonuse na to izvlačenje novca iz Hrvatske od strane općina i gradova, u konačnici od naših građana".
Državni tajnik Tomislav Mihotić opovrgavao je pak da se zakon nakon javne rasprave mijenjao u korist HT-a. "Proveli smo dodatne analize i onda nakon toga dostavili ovakav prijedlog. Nakon dodatnog usklađivanja sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koje takav pojam ne poznaje, to je bio jedan razlog zašto to nije prihvaćeno", pojašnjavao je Mihotić.
I Saša Đujić uvjeren je kako je ovakav zakonski prijedlog rezultat dodatnih konzultacija premijera Plenkovića s vodstvom HT-a.
- To je ono što pokazuje kakva je ova Vlada HDZ-a. To je Vlada koja konstantno iako se poziva na domoljublje izdaje hrvatske nacionalne interese i ovo sada više nije slučajno budući da u zadnjih par mjeseci imamo nekoliko zakona koji su okrenuti direktno protiv hrvatskih građana - poručio je.
HDZ-ov Josip Borić poručio je oporbi kako iznose "teorije urote" te je uvjeravao kako predloženi zakon ne priječi nikoga da ostvari svoje pravo naknade. "Pokušavamo konačno stvoriti procedure koje će izbjeći sve ono u što smo upali kao čelnici lokalne samouprave prema operaterima i da te stvari postanu jasne", poručio je Borić.
Uvjeren je i kako će zakon omogućiti korištenje europskog novca za širokopojasni internet. Izmjenama Zakona o elektroničkim komunikacijama trebale bi se ukloniti prepreke postavljanju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina do krajnjih korisnika usluga, a temeljni cilj je smanjenje troškova i olakšavanje postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.