ZAGREB - Da su hrvatski srednjoškolci kojim slučajem u svibnju polagali pravu državnu maturu, svaki drugi ne bi zadovoljio.

Najlošije rezultate učenici su postigli iz matematike, a nisu se iskazali ni u poznavanju hrvatskog jezika. Znanje se vrednovalo na dvije razine; viša je odgovarala gimnazijskom programu, a niža programu ostalih četverogodišnjih škola.

Iako čak 70 posto učenika iz matematike plaća instrukcije, prosječna je prolaznost na nižoj razini 32,07, a na višoj 41,24 posto. Iz hrvatskog jezika prolaznost je na nižoj razini 51,16, a na višoj 63,34 posto. Najbolje znanje učenici su pokazali iz francuskog jezika: prolaznost je 61,79 posto, dok se iz  njemačkog i engleskog vrti oko 50 posto.

Najnovije podatke o uspjehu učenika trećeg razreda Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje u utorak je dostavio školama, uz zabranu objavljivanja, a I. zagrebačku gimnaziju, koja je objavila podatke, Centar je čak natjerao da ih ukloni.

Ne znaju ni materinski jezik Iz hrvatskog jezika prošla polovica učenika, druga polovica nije zadovoljila

U protekle dvije godine učenici su na nacionalnim ispitima bili prosječni, ali nikada tako loši kao sada. Ove godine srednjoškolci su ispitima prišli ležernije jer su znali da neće polagati državnu maturu, pa stručnjaci smatraju da su tek ovogodišnji rezultati realni pokazatelj stanja u školstvu.

- Rezultati su loši već tri godine. Sustav nam je u potpunom kaosu. Ovo podaci najbolje govore o krahu projekta državne mature. Krajnje je vrijeme da Primorac i ekipa odstupe - komentirao je Zlatko Šešelj, ravnatelj privatne klasične gimnazije u Zagrebu.   

Da je stanje alarmantno, posebice što se tiče znanja iz matematike, smatra i pedagog prof. dr. Zlatko Miliša, profesor na zadarskom sveučilištu.

Što su uzroci krize u školstvu
Zašto nam treba znanje Nema jasno definiranih ciljeva, a nije jasno određeno ni koja je uloga srednjoškolskog obrazovanja   	Za starjeli programi Programi po kojima se uči u našim srednjim školama nisu se mijenjali od 1997. godine 	Po tplaćeni nastavnici Pad digniteta prosvjetarske struke rezultirao je i lošom selekcijom nastavničkog kadra	Nem a vizije reforme Prosvjetna vlast funkcionira po načelu gašenja požara, nema jasne vizije obrazovne reforme	Po dcijenjeno znanje U društvu se više cijene slava, novac i medijska eksponiranost od znanja i stručnosti

- Obrazovanje izgubilo svoj obraz.  Mi danas govorimo o zemlji znanja u kojoj je nacionalni heroj Hamdija iz Big brothera - kaže Miliša. Ništa manje zabrinut nije niti Ante Bežen, profesor na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu i autor brojnih čitanki.

- Istraživanja pokazuju da učenici ne poznaju niti pisana slova. Materinski jezik smatra se glavnom kompetencijom u EU, a mi smo smanjili satnicu iz hrvatskog jezika - tvrdi Bežen. Dekan FER-a Vedran Mornar kaže kako država mora školstvo prepoznati kao nacionalni prioritet.

Marina Čubrić, predsjednica stručne skupine koja je sastavljala ispit iz hrvatskog jezika, smatra, pak, da ovogodišnji rezultati i nisu tako loši.

- Oni se u potpunosti slažu s ocjenama koje učenici imaju u školi. Granica prolaznosti na maturi i u drugim zemljama je oko 30 posto - kaže Čubrić.ƒ

Komentar: Prof dr. Ivan Đikić Ozbiljan znak upozorenja Vladi Re zultati nacionalnih ispita učenika u RH ozbiljan su znak upozorenja građanima, posebice roditeljima učenika, ali još i više Vladi, kojoj je deklarativni cilj stvaranje zemlje znanja, odnosno vodeće zemlje u regiji u obrazovnom sustavu do 2010. godine. Rezultati testiranja izravni su pokazatelji razine neuspješnosti sadašnjeg sustava obrazovanja. Prijeko je potrebno, radi dobrobiti djece i njihovih roditelja, iskreno analizirati razloge takvih slabih rezultata i pokrenuti što prije ozbiljne promjene u sustavu. O obrazovnom sustavu ne odlučuje struka nego politika Obrazovni sustav je zastario, u njemu politika umjesto struke odlučuje o svemu, HNOS nije donio nikakve promjene nabolje, a vodstvo obrazovnog resora prikriva realne probleme medijskim manipulacijama. Rezultati ispita pokazuju kontinuitet sve lošijih rezultata na nacionalnim testovima. I ostali pokazatelji u školstvu u posljednjih nekoliko godina ukazuju na nered, nedogovornost i neznanje. Dovoljno je prisjetiti se uličnih protesta učenika (potpuno opravdanih zbog brojnih problema u komunikaciji učenici - MZOS) i politički motiviranog odgađanja mature (bez stručne analize odgođen je projekt u koji je uloženo 22 milijuna kuna i koji je kvalitetno pripreman 3-4 godine). Ovakvim populističkim potezima, umjesto pedagoških i stručnih odluka, političari kupuju vrijeme i naklonost djece, ali na vrlo kratak rok, jer će nas takav rad zasigurno dovesti do novih uličnih događanja. Bez kvalitetnog rada, požrtvovnosti i odgovornosti ovakav obrazovni sustav potpuno će zakazati. Sve ukazuje na nerad, neznanje i neodgovornost našeg školstva Hrvatski građani imaju se pravo upitati zašto djeca i učenici u Hrvatskoj, koji su neosporno talentirani - nerijetko blistaju na međunarodnim natjecanjima i olimpijadama znanja te imaju dobre i požrtvovne profesore u školama koji svojim radom pokazuju želju za prenošenjem znanja na djecu - postižu ovako slabe i ispodprosječne rezultate na nacionalnim testovima znanja. Osim toga, treba napokon jasno reći tko je odgovoran za sadašnju, možemo reći alarmantnu situaciju u školstvu. Oni koji svojom nezobiljnošću, neradom i/ili neznanjem uništavaju talente, energiju i ambicioznost generacija mladih u Hrvatskoj moraju prepustiti odlučivanje o sudbini djece u školama osobama koje znaju i koje su već dokazano uspješne u svojem pedagoškom radu. Takvih osoba u Hrvatskoj ima. Smatram da bi hrvatski premijer trebao pozvati nepristrane i kvalitetne stručnjake za školstvo i pedagogiju da javno argumentiraju uzroke nagomilanih problema u školstvu i predlože prijeko potrebne promjene u školama koje će se temeljiti na stručnim procjenama, a ne političkim prohtjevima. To bi bila golema pomoć MZOS-u, koji očigledno nije u stanju ponuditi kvalitetna rješenja.

Ivana Kalogjera Brkić;Dora Koretić