8 hrvatskih kandidata za medalje

Objavljeno: 08.08.2008

Hrvatska kao samostalna država na ljetnim Olimpijskim igrama nastupa od Barcelone 1992., a do tada su mnogi hrvatski sportaši nastupali u dresovima tadašnje državne zajednice Jugoslavije. Hrvatski sportaši od Igara u Londonu 1948. do Seula 1988. osvojili su pojedinačno ili u kolektivnim sportovima čak 40 odličja, od kojih 14 zlata. 

Od Barcelone na ljetnim igrama Hrvatska je osvojila 12 medalja - 3 zlata, 4 srebra i 5 bronci. U Barceloni je sudjelovalo 39 sportaša u 12 sportova. Najveći uspjeh ostvarili su košarkaši koji su osvojili srebro. U finalnoj utakmici izgubili su od prvog i za sada jedinog pravog američkog Dream Teama.

U američkoj Atlanti 1996. godine nastupilo je 84 sportaša u 14 sportova. Osvojena je i prva zlatna medalja, a to su učinili rukometaši.

U Sydney 2000. otišao je 91 hrvatski sportaš koji su se borili u 12 sportova, a zlatnu je medalju osvojio Bugarin s hrvatskom putovnicom, dizač utega Nikolaj Pešalov.

Prije četiri godine u Ateni 2004. nastupio je 81 hrvatski sportaš u 14 sportova. Osvojeno je najviše medalja do sada - 5, a zlatno odličje ponijeli su ponovno rukometaši. U Pekingu će među 10.500 sportaša iz 203 zemlje nastupiti rekordnih 105 hrvatskih sportaša.

 Nastupit će 12 atletičara, 15 plivača, 15 rukometaša, 13 vaterpolista, 12 košarkaša, 2 boksača, 2 taekwondašice, 3 tenisača, 6 stolnotenisača, 10 jedriličara, 3 biciklista, 4 natjecatelja u streljaštvu, 4 veslača, 1 kajakaš, 1 kanuist, 2 gimnastičara.

1. Blanka Vlašić - skok u vis, 24 godine

Nakon nenadmašne Janice Kostelić nova je kraljica hrvatskoga sporta. Naša najveća nada. Elegantnu Blanku, svjetsku prvakinju u skoku u vis s prošlogodišnjeg prvenstva u Japanu, svi svjetski sportski analitičari i bookmakeri svrstavaju u glavne favorite za osvajanje najznačajnijega olimpijskog odličja. S pravom se zato može očekivati još jedan pobjednički ples uz visoko postavljenu letvicu u grotlu velebnoga pekinškog Ptičjeg gnijezda. Naša visašica u Peking putuje nakon 34 ostvarene pobjede u nizu na atletskim mitinzima, a trenutno kao jedina atletičarka ima šansu za osvajanje jack pota na mitinzima Zlatne lige. U Madridu je nedavno preskočila 206 cm. Najveća konkurentica joj je Ruskinja Jelena Slesarjenko. Uz zlatnu Blanku, veći uspjeh mogla bi konačno ostvariti i kladivašica Ivana Brkljačić.


2. Duje Draganja - plivanje, 25 godina

Naš najbolji plivač, među čak 15 reprezentativaca, osvajač srebra iz Atene u sprinterskoj disciplini 50 metara i ovaj put ulazi u red odabranih koji će zauzeti osam finalnih staza impresivnog olimpijskog bazena. Draganja će lomiti vodu uzavrelog pekinškog bazena uz svjetskog rekordera Australca Eamona Sullivana, Francuza Alaina Bernarda te Šveđanina Stefana Nystradna. Nakon Đurđice Bjedov 1968. godine čekamo i plivačku žensku medalju, a Sanja Jovanović bi uz malo sreće mogla doplivati do nje.

3. Zoran Primorac - stolni tenis, 39 godina

Premda ne ulazi u red favorita za visok plasman, Zoran je već oborio dva hrvatska rekorda - ovo su njegove čak šeste Olimpijske igre i najstariji je natjecatelj u brojnoj hrvatskoj vrsti. Prvi put nastupio je 1988., kada je za bivšu Jugoslaviju u paru s Ilieom Lupulescuom osvojio srebro. Uz njega, nastupa i Tamara Boroš, jedna od rijetkih Europejki koja se može nositi s moćnim Kineskinjama i Koreankama.


4. Ivan Kljaković Gašpić - jedrenje, 24 godine

1U najmanjoj jedriličarskoj klasi Finn imamo i najviše šansi za medalju. Hrvatska na Igre šalje čak 10 jedriličara, među kojima i prvu ženu, Splićanku Mateju Petronijević. Ivan, kojeg zovu Bambi, dvostruki je osvajač srebrnih medalja na zadnja dva Europska prvenstva. Jedrenje će se održati u primorskom Quiangdo muku muči s nepredvidivim vremenom. A Ivan je upravo tu najveći majstor!

5. Nikša i Siniša Skelin - dvojac bez kormilara, 30 i 34 godine


Leteća braća na svom bogatom kontu imaju broncu iz Atene.

Siniša broji već svoj četvrti, a Nikša treći nastup na Igrama. Kažu samo kako očekuju više od pukog nastupa u finalnoj utrci, a dok budu klizili mirnom vodom veslačkog trkališta, pazit će da ih u finišu ne prestignu Australci i Novozelanđani koji su pravi maheri u njihovoj disciplini.


6. Ivano Balić - rukomet, 29 godina

Kapetan naše rukometne vrste, nosilac nacionalnoga stijega na otvorenju Igara, službeno je najbolji rukometaš svijeta i sa svojim će kolegama braniti zlato iz Atene. Rukometaši su u Atlanti 1996. osvojili prvu zlatnu medalju za Hrvatsku. Od neovisnosti rukomet je najtrofejniji kolektivni sport i u Peking dolaze kao viceprvaci Europe. Hrvatske “paklene” vodi nenadmašni trener nad trenerima Lino Červar, a vratar Venio Losert ima šansu osvojiti i treće olimpijsko zlato. Najveći su konkurenti, kao i obično, rukometne velesile Španjolci, Danci, Francuzi i Rusi.

7. Igor Hinić - vaterpolo, 32 godine

Škvadra najvećega svjetskog trenera Ratka Rudića, koji je s četiri različite reprezentacije (Jugoslavija, Italija, SAD, Hrvatska) osvajao odličja na najvećim natjecanjima, i ovaj se put, kao aktualni svjetski prvaci, može nadati jednom od tri olimpijska odličja. Igoru Hiniću ovo će biti čak četvrte Igre, a uz pomoć službeno najboljeg vaterpolista svijeta Miha Boškovića, strašnog vartara Frana Vićana te mladih “jugaša” Mara Jokovića i Pave Markovića, uz iskusne igrače poput Samira Barača, Zdeslava Vrdoljaka i Mile Smodlake ni finale se ne čini tako dalekim. No, na tom će im putu stajati nabrijani Mađari, Srbi, Talijani i odnedavno europski prvaci Crnogorci.


8. Sandra Šarić - tae kwon do, 24 godine

Simpatična, ali odvažna Sandra, kao aktualna prvakinja Europe ulazi u red favorita za olimpijska odličja. Iako nije uputno govoriti o kilogramima žena, Sandrina se zna - nije viša od 67 kg jer nastupa upravo u toj kategoriji. Ovo je njezin drugi olimpijski nastup, a Sandrina reprezentativna prijateljica, isto tako zgodna i opasna 19-godišnja Martina Zubčić, viceprvakinja Europe, može dogurati visoko. U borilačkim sportovima mnogo toga ovisi o po-voljnom ždrijebu te biometeo­rološkoj prognozi koja će za naše sportašice, nadamo se, biti povoljna.

Naši najveći olimpijski pobjednici

Đurđica Bjedov (Split, 5. travnja 1947.), plivačica

Na Olimpijskim igrama u Mexico Cityju 1968. godine kao jedina hrvatska plivačica do sada osvojila zlatnu medalju i to na 100m prsno, plivajući u drugoj stazi.  Na istim je Igrama osvojila  i srebrnu medalju u dvostruko duljoj disciplini. 

Nakon plivačke karijere bavi se treniranjem, njezina kći Ana Marija Petričević nastupila je na Igrama 1988. godine.

Mate Parlov (Split, 16. studenog 1948. - Pula, 29. srpnja 2008.), boksač

Proglašen najboljim hrvatskim sportašem svih vremena. Na Olimpijskim igrama u Münchenu 1972. posljednjeg dana natjecanja osvojio zlato u poluteškoj kategoriji. Bio je amaterski i profesionalni prvak Europe i svijeta. Nakon završetka karijere povukao se iz javnog života, radeći u svom kafiću “Mate” u središtu Pule.

Matija Ljubek (Belišće, 22. studenog 1953. - Valpovo, 11. listopada 2000.), hrvatski sportaš s najviše olimpijskih odličja.

Na Igrama 1976. i 1984. osvojio zlata te 1984. srebro, a 1976. broncu.

Posmrtno je za životno djelo dobio Državnu nagradu za šport "Franjo Bučar" 2000. godine.

Nakon završetka sportske karijere ostao je aktivan kao djelatnik u HOO-u. Po njemu danas nosi ime kajak i kanu klub u Zagrebu te nagrada za životno djelo Hrvatskoga olimpijskog odbora.

Krešimir Ćosić (Zagreb, 26. studenog 1948. - Baltimore, SAD, 25. svibnja 1995.), hrvatski košarkaš i trener.

Može se pohvaliti titulom olimpijskog pobjednika iz Moskve 1980. te srebrima iz 1968. i 1976. godine.

Dva puta 1970. i 1987. bio je svjetski prvak. Plijenio je svojom elegancijom i  vrhunskom tehnikom.

Karijeru je počeo u KK Zadar 1965., nastupao i za Cibonu, igrao u Sloveniji i Italiji. Igrao je u SAD-u za Sveučilište Brigham Young u Utahu. Uvršten 1996. u Košarkašku kuću slavnih (Basketball Hall of Fame), i to kao treći neamerikanac.

Perica Bukić (Šibenik, 20. veljače 1966.), najtrofejniji hrvatski vaterpolist. 

Osvajač dviju zlatnih ( OI 1984. i 1988.)  i jedne srebrne olimpijske medalje u Atlanti 1996. Igrao za "Solaris" iz Šibenika, "Mladost" iz Zagreba te "Jadran" iz Splita. Godine 2004.  izabran za predsjednika Hrvatskoga vaterpolskog saveza. Zastupnik je HDZ-a u Hrvatskom saboru.

Vlado Vurušić

Broj preporuka: 1

ARHIVA ČLANAKA

Sila gravitacije nema milosti ni kada vam je ona najpotrebnija. Tako su dvije djevojke bile prisiljene slupati automobil kada ih je zaleđena padina povukla nizbrdo. Pogledajte!

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen