9 tajni uspješnog braka
Vjernost, seks, podjela kućanskih poslova i odgovarajući prihod najvažniji su sastojci dobrog braka i tim redoslijedom zauzimaju prva četiri mjesta na ljestvici "Što čini dobar brak" koja je rezultat američkog istraživanja PewResearchCentera.
Dobra kuća, dijeljenje religioznih uvjerenja, interesa, djeca i slaganje u politici nalaze se u drugom, za uspješan brak manje važnom, dijelu liste. Kako ti uvjeti egzistiraju u Hrvatskoj; gdje se nevjernima izjasnilo 17 posto dok smo seksualno zadovoljstvo (prema posljednjim dostupnim podacima) na ljestvici od pet ocijenili četvorkom?
Seksualno najzadovoljniji su muškarci u dobi do 29 godina (ocjena 3,92) mada je razlika u zadovoljstvu približno ista u svim dobnim skupinama. Najniža, 3,73, jest kod muškaraca starih između 30 i 39 godina što je nešto niže negoli kod onih starijih od 50 godina.
Istovremeno, Hrvatice su manje seksualno zadovoljne; 3,71 ocjena je onih u dobi do 29 godina, rezultati su to studije profesora Aleksandra Štulhofera i suradnika o spolu, starenju i dinamici seksualnog zadovoljstva.
Vjernost i seks za dobar brak očito nisu limitirani zemljopisnim granicama i otkrivaju, objašnjava doc. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić iz Psihijatrijske bolnice Vrapče, da je došlo do pomaka i da je u braku važna kvaliteta odnosa između partnera, a manje zajednički interesi.
- Vjernost zapravo znači povjerenje, što je vrlo bitno za kvalitetu odnosa i osnova je svake ljubavi. Koncept vjernosti nije samo ima li netko izvanbračnu vezu i mnogo je složeniji od samog koncepta prevare. Generalno je za stabilnost bilo koje ljubavne veze vrlo važno obostrano povjerenje što je preduvjet da ljudi imaju bliske odnose, a bračni odnosi bi trebali biti bliski. Vrlo je važan odnos povjerenja, dakle da se može računati na partnera što upućuje na to da je veza sama po sebi važna. Seksualna povezanost je toliko važna jer seks nije samo fizička, nego i emocionalna potreba. Došlo je do pomaka jer je kvaliteta odnosa između partnera ono što održava brak - kaže docentica Štrkalj Ivezić.
Hrvati zakazuju na trećem najvažnijem faktoru za brak - podjeli kućanskih poslova, odnosno ukidanju ženskog monopola nad njima. Od 11 kućanskih poslova osam ih žene češće obavljaju. Konkretno: pranje rublja, glačanje, pranje kupaonice i WC-a, kuhanje, usisavanje, pranje suđa i briga za kućne ljubimce - u Hrvatskoj su isključivo ženski poslovi. Peglu u ruke nikad ne uzima 56,1 posto muškaraca u Hrvatskoj dok ih nešto manje (50,1 posto) nikad nema veze sa "sanitarijama".
"Posao koji, prema ponašanju ispitanika, oni definitivno ne smatraju "muškim poslom" jest pranje rublja - približno dvije trećine muškaraca nikad ne pere rublje. Na toj "top ljestvici" na drugom mjestu nalazi se glačanje rublja - nešto više od polovine muškaraca nikad ne glača rublje.
Pranje sanitarnih prostorija, kupaonice i WC-a, nikad ne obavlja približno polovica muškaraca. "Dok je pranje suđa očekivano na dnu top ljestvice poslova koje muškarci ne rade, s nešto više od 15 posto ispitanika koji nikad ne peru suđe, donekle je iznenađujuće da nešto manje od četvrtine muškaraca nikada ne kuha", objasnio je Davor Topolčić, autor istraživanja, inače naziva "Muškarci to ne rade", provedenog na 152 bračna para.
Dok dakle 22,4 posto muškaraca izjavljuje da nikad ne kuha, njih 31,3 posto izjasnilo se da kuhaju jedan do dva puta mjesečno dok je broj onih koji to rade tjedno 17,9 posto. Postotak onih koji nikad ne usisavaju jednak je onima koji nikad ne kuhaju, njih 22,4 posto. Najveći broj muškaraca negativno odgovara kad je u pitanju rublje; njih 63,6 posto nema nikakve veze s tim dijelom kućanskih poslova.
Nešto više od 30 posto žena, kaže isto istraživanje, nema veze s popravcima i majstorima i to spada u muški dio posla. Kuhanje, pranje suđa i nabavka namirnica kategorije su u kojima u odgovoru "nikad" nema niti jednog ženskog odgovora. Također, kad je riječ o namirnicama samo tri posto muškaraca izjasnilo se da nikad to ne čine dok ih najveći broj, 77,6 posto, o namirnicama brine "kad god treba". Muško-ženske razlike tu su najmanje, kao što je i slučaj kad je riječ o iznošenju smeća, što je kućanski posao koji najveći broj ispitanika (bez obzira na spol) obavlja kad god je to potrebno. Inače, smeće nikad ne iznosi 11,9 posto žena i 1,5 posto muškaraca.
Američki rezultat o podjeli kućanskih poslova također potvrđuje promjenu prema kojoj je danas za dobar brak najvažniji kvalitetan odnos između samih partnera.
Iz tog razloga, objašnjava Štrkalj Ivezić, ljudi dijele kućanske poslove jer hoće više vremena provoditi zajedno. Amerikanci su, kaže, očito promijenili socijalnu percepciju i po tom je pitanju vrlo važan utjecaj društva gdje ljudi žive.
- Na zapadu je podjela kućanskih poslova prihvatljivija i pretpostavljam da se tamo razvija negativan imidž osobe koja inzistira na rigidnoj podjeli. Kod nas je to moguće drukčije da muškarci smatraju ako obavljaju takozvane "ženske poslove" da će biti manje muškarci. Tu se vidi kako na sam brak utječe društvo u kojemu partneri žive - kaže Štrkalj Ivezić.
Kućni budžet važan je i za hrvatski brak, može se zaključiti prema zadnjem istraživanju naziva "Utjecaj dohotka kao odrednice bračne kvalitete" koje su na 340 zaposlenih parova proveli profesori Josip Obradović i Mira Čudina Obradović. Bračni partneri koji imaju niža primanja imaju veći ekonomski stres, potvrdilo je navedeno istraživanje.
Spolna razlika u doživljaju ekonomskog stresa, otkriva studija, očituje se po pitanju djece: broj djece, naime, direktno utječe na ekonomski stres muškarca dok kod žena to nije slučaj. Spolne razlike autori objašnjavaju kao jaču identifikaciju muškaraca kao onih koji vode brigu i imaju veću odgovornost za obitelj. Kao jednu od varijabli za kvalitetu braka isto je istraživanje imalo i pitanje bračne intimnosti. Zaključak je da "više bračne intimnosti pridonosi većem zadovoljstvom u braku". A intimnosti u hrvatskim brakovima ne bi trebalo nedostajati, barem ako se uzme u obzir rezultat Durexova istraživanja za 2005. kada su Hrvati na drugom mjestu seksualno najaktivnijih nacija.
Konkretno, globalni prosjek vođenja ljubavi je 103 puta godišnje koji je u hrvatskom slučaju 134 što znači da Hrvati u prosjeku tri puta tjedno imaju spolne odnose. S druge strane pak isti taj natprosječni seksualni život problematičan je za 33,8 posto žena. Toliko ih je, prema studiji "Seksualni problemi urbanih žena u Hrvatskoj" profesora Štulhofera i suradnika, u mjesec dana uoči istraživanja, imalo barem jedan seksualni problem.
Najčešći je izostanak orgazma koji nije moglo doživjeti 18,4 posto ispitanica, izostanak seksualnog uzbuđenja problem je za 12,1 posto dok je problem smanjene seksualne želje problem kod 11,2 posto žena. Seksualni problemi realnost su i za četvrtinu muškaraca, a najčešći je preuranjena ejakulacija (13,9 posto), 6,9 posto muškaraca muči erektilna disfunkcija, za 6,3 posto seksualni problem je bol pri spolnom odnosu dok je u četiri posto slučajeva to je nedostatak seksualne želje.
Prema "listi za kvalitetan brak" djeca su na predzadnjem mjestu, što potvrđuje i istraživanje "Broj djece u obitelji i spol bračnog partnera kao prediktori bračne kvalitete" čiji rezultat otkriva da je "najveća bračna kvaliteta potvrđena u bračnih parova bez djece".
Isto istraživanje, inače rad profesora Josipa Obradovića i Mire Čudina Obradović te provedeno na uzorku 505 bračnih parova iz Zagreba i Zagrebačke županije, utvrdilo je da "nije utvrđena razlika između parova s jednim djetetom i dvoje i više djece".
- Ističe se da uz sve moguće ograde i rezerve i barem hipotetski možda doista dolazi do pada bračne kvalitete nakon rođenja djeteta. Vjerojatno zbog povećanoga radnog i emocionalnog opterećenja, zbog zapletanja uloga bračnih partnera i zbog sukobljavanja roditeljske uloge s radnom ulogom i ulogom bračnog partnera. No, rezultati pokazuju da s povećanjem broja djece u obitelji ne dolazi do daljnjega pada bračne kvalitete - stoji u istraživanju.
Ista je studija provjerila i pretpostavku da je doživljaj bračne kvalitete niži u žena negoli u njihovih muževa, što je hipoteza utemeljena na međunarodnom istraživačkom iskustvu. Međutim, istraživači su došli do "zanimljivog rezultata koji je suprotan očekivanju, tj. da bračni partneri imaju vrlo sličan doživljaj smanjene bračne kvalitete, iako su objektivno u različitom položaju s obzirom na uloge i opterećenost u braku s djecom". Činjenicu braka sretnijeg bez djece Štrkalj Ivezić objašnjava današnjim koncentriranjem partnera na njihov međusoban odnos.
- Odnos je jedino što održava kvalitetu braka i on mora biti dobar. U odnosima gdje postoje djeca vladaju interesi, dužnosti i obaveze, i partneri su često fokusirani na djecu i obavljanje roditeljske dužnosti. Brak više nije kao u prošlosti interesna zajednica niti se u brak stupa da bi se jedino realiziralo roditeljstvo. Danas su ljudi samostalni i moraju imati razlog zašto bi bili s nekom osobom i što će ih tu zadržati - kaže Štrkalj Ivezić.
Ivana Rimac
Dobra kuća, dijeljenje religioznih uvjerenja, interesa, djeca i slaganje u politici nalaze se u drugom, za uspješan brak manje važnom, dijelu liste. Kako ti uvjeti egzistiraju u Hrvatskoj; gdje se nevjernima izjasnilo 17 posto dok smo seksualno zadovoljstvo (prema posljednjim dostupnim podacima) na ljestvici od pet ocijenili četvorkom?
Seksualno najzadovoljniji su muškarci u dobi do 29 godina (ocjena 3,92) mada je razlika u zadovoljstvu približno ista u svim dobnim skupinama. Najniža, 3,73, jest kod muškaraca starih između 30 i 39 godina što je nešto niže negoli kod onih starijih od 50 godina.
Istovremeno, Hrvatice su manje seksualno zadovoljne; 3,71 ocjena je onih u dobi do 29 godina, rezultati su to studije profesora Aleksandra Štulhofera i suradnika o spolu, starenju i dinamici seksualnog zadovoljstva.
Vjernost i seks za dobar brak očito nisu limitirani zemljopisnim granicama i otkrivaju, objašnjava doc. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić iz Psihijatrijske bolnice Vrapče, da je došlo do pomaka i da je u braku važna kvaliteta odnosa između partnera, a manje zajednički interesi.
- Vjernost zapravo znači povjerenje, što je vrlo bitno za kvalitetu odnosa i osnova je svake ljubavi. Koncept vjernosti nije samo ima li netko izvanbračnu vezu i mnogo je složeniji od samog koncepta prevare. Generalno je za stabilnost bilo koje ljubavne veze vrlo važno obostrano povjerenje što je preduvjet da ljudi imaju bliske odnose, a bračni odnosi bi trebali biti bliski. Vrlo je važan odnos povjerenja, dakle da se može računati na partnera što upućuje na to da je veza sama po sebi važna. Seksualna povezanost je toliko važna jer seks nije samo fizička, nego i emocionalna potreba. Došlo je do pomaka jer je kvaliteta odnosa između partnera ono što održava brak - kaže docentica Štrkalj Ivezić.
Hrvati zakazuju na trećem najvažnijem faktoru za brak - podjeli kućanskih poslova, odnosno ukidanju ženskog monopola nad njima. Od 11 kućanskih poslova osam ih žene češće obavljaju. Konkretno: pranje rublja, glačanje, pranje kupaonice i WC-a, kuhanje, usisavanje, pranje suđa i briga za kućne ljubimce - u Hrvatskoj su isključivo ženski poslovi. Peglu u ruke nikad ne uzima 56,1 posto muškaraca u Hrvatskoj dok ih nešto manje (50,1 posto) nikad nema veze sa "sanitarijama".
"Posao koji, prema ponašanju ispitanika, oni definitivno ne smatraju "muškim poslom" jest pranje rublja - približno dvije trećine muškaraca nikad ne pere rublje. Na toj "top ljestvici" na drugom mjestu nalazi se glačanje rublja - nešto više od polovine muškaraca nikad ne glača rublje.
Pranje sanitarnih prostorija, kupaonice i WC-a, nikad ne obavlja približno polovica muškaraca. "Dok je pranje suđa očekivano na dnu top ljestvice poslova koje muškarci ne rade, s nešto više od 15 posto ispitanika koji nikad ne peru suđe, donekle je iznenađujuće da nešto manje od četvrtine muškaraca nikada ne kuha", objasnio je Davor Topolčić, autor istraživanja, inače naziva "Muškarci to ne rade", provedenog na 152 bračna para.
Dok dakle 22,4 posto muškaraca izjavljuje da nikad ne kuha, njih 31,3 posto izjasnilo se da kuhaju jedan do dva puta mjesečno dok je broj onih koji to rade tjedno 17,9 posto. Postotak onih koji nikad ne usisavaju jednak je onima koji nikad ne kuhaju, njih 22,4 posto. Najveći broj muškaraca negativno odgovara kad je u pitanju rublje; njih 63,6 posto nema nikakve veze s tim dijelom kućanskih poslova.
Nešto više od 30 posto žena, kaže isto istraživanje, nema veze s popravcima i majstorima i to spada u muški dio posla. Kuhanje, pranje suđa i nabavka namirnica kategorije su u kojima u odgovoru "nikad" nema niti jednog ženskog odgovora. Također, kad je riječ o namirnicama samo tri posto muškaraca izjasnilo se da nikad to ne čine dok ih najveći broj, 77,6 posto, o namirnicama brine "kad god treba". Muško-ženske razlike tu su najmanje, kao što je i slučaj kad je riječ o iznošenju smeća, što je kućanski posao koji najveći broj ispitanika (bez obzira na spol) obavlja kad god je to potrebno. Inače, smeće nikad ne iznosi 11,9 posto žena i 1,5 posto muškaraca.
Američki rezultat o podjeli kućanskih poslova također potvrđuje promjenu prema kojoj je danas za dobar brak najvažniji kvalitetan odnos između samih partnera.
Iz tog razloga, objašnjava Štrkalj Ivezić, ljudi dijele kućanske poslove jer hoće više vremena provoditi zajedno. Amerikanci su, kaže, očito promijenili socijalnu percepciju i po tom je pitanju vrlo važan utjecaj društva gdje ljudi žive.
- Na zapadu je podjela kućanskih poslova prihvatljivija i pretpostavljam da se tamo razvija negativan imidž osobe koja inzistira na rigidnoj podjeli. Kod nas je to moguće drukčije da muškarci smatraju ako obavljaju takozvane "ženske poslove" da će biti manje muškarci. Tu se vidi kako na sam brak utječe društvo u kojemu partneri žive - kaže Štrkalj Ivezić.
Kućni budžet važan je i za hrvatski brak, može se zaključiti prema zadnjem istraživanju naziva "Utjecaj dohotka kao odrednice bračne kvalitete" koje su na 340 zaposlenih parova proveli profesori Josip Obradović i Mira Čudina Obradović. Bračni partneri koji imaju niža primanja imaju veći ekonomski stres, potvrdilo je navedeno istraživanje.
Spolna razlika u doživljaju ekonomskog stresa, otkriva studija, očituje se po pitanju djece: broj djece, naime, direktno utječe na ekonomski stres muškarca dok kod žena to nije slučaj. Spolne razlike autori objašnjavaju kao jaču identifikaciju muškaraca kao onih koji vode brigu i imaju veću odgovornost za obitelj. Kao jednu od varijabli za kvalitetu braka isto je istraživanje imalo i pitanje bračne intimnosti. Zaključak je da "više bračne intimnosti pridonosi većem zadovoljstvom u braku". A intimnosti u hrvatskim brakovima ne bi trebalo nedostajati, barem ako se uzme u obzir rezultat Durexova istraživanja za 2005. kada su Hrvati na drugom mjestu seksualno najaktivnijih nacija.
Konkretno, globalni prosjek vođenja ljubavi je 103 puta godišnje koji je u hrvatskom slučaju 134 što znači da Hrvati u prosjeku tri puta tjedno imaju spolne odnose. S druge strane pak isti taj natprosječni seksualni život problematičan je za 33,8 posto žena. Toliko ih je, prema studiji "Seksualni problemi urbanih žena u Hrvatskoj" profesora Štulhofera i suradnika, u mjesec dana uoči istraživanja, imalo barem jedan seksualni problem.
Najčešći je izostanak orgazma koji nije moglo doživjeti 18,4 posto ispitanica, izostanak seksualnog uzbuđenja problem je za 12,1 posto dok je problem smanjene seksualne želje problem kod 11,2 posto žena. Seksualni problemi realnost su i za četvrtinu muškaraca, a najčešći je preuranjena ejakulacija (13,9 posto), 6,9 posto muškaraca muči erektilna disfunkcija, za 6,3 posto seksualni problem je bol pri spolnom odnosu dok je u četiri posto slučajeva to je nedostatak seksualne želje.
Prema "listi za kvalitetan brak" djeca su na predzadnjem mjestu, što potvrđuje i istraživanje "Broj djece u obitelji i spol bračnog partnera kao prediktori bračne kvalitete" čiji rezultat otkriva da je "najveća bračna kvaliteta potvrđena u bračnih parova bez djece".
Isto istraživanje, inače rad profesora Josipa Obradovića i Mire Čudina Obradović te provedeno na uzorku 505 bračnih parova iz Zagreba i Zagrebačke županije, utvrdilo je da "nije utvrđena razlika između parova s jednim djetetom i dvoje i više djece".
- Ističe se da uz sve moguće ograde i rezerve i barem hipotetski možda doista dolazi do pada bračne kvalitete nakon rođenja djeteta. Vjerojatno zbog povećanoga radnog i emocionalnog opterećenja, zbog zapletanja uloga bračnih partnera i zbog sukobljavanja roditeljske uloge s radnom ulogom i ulogom bračnog partnera. No, rezultati pokazuju da s povećanjem broja djece u obitelji ne dolazi do daljnjega pada bračne kvalitete - stoji u istraživanju.
Ista je studija provjerila i pretpostavku da je doživljaj bračne kvalitete niži u žena negoli u njihovih muževa, što je hipoteza utemeljena na međunarodnom istraživačkom iskustvu. Međutim, istraživači su došli do "zanimljivog rezultata koji je suprotan očekivanju, tj. da bračni partneri imaju vrlo sličan doživljaj smanjene bračne kvalitete, iako su objektivno u različitom položaju s obzirom na uloge i opterećenost u braku s djecom". Činjenicu braka sretnijeg bez djece Štrkalj Ivezić objašnjava današnjim koncentriranjem partnera na njihov međusoban odnos.
- Odnos je jedino što održava kvalitetu braka i on mora biti dobar. U odnosima gdje postoje djeca vladaju interesi, dužnosti i obaveze, i partneri su često fokusirani na djecu i obavljanje roditeljske dužnosti. Brak više nije kao u prošlosti interesna zajednica niti se u brak stupa da bi se jedino realiziralo roditeljstvo. Danas su ljudi samostalni i moraju imati razlog zašto bi bili s nekom osobom i što će ih tu zadržati - kaže Štrkalj Ivezić.
Ivana Rimac
Broj preporuka: 0
SUĐENJE ZA KORNATE
Aviomehaničarka: Ja sam izvadila crne kutije iz helikoptera. Roditelji: Gdje su nestale?
UBOJSTVO U BANIĆIMA>>BISKUP GA RAZRIJEŠIO
