Miris pečenih kestena jedan je od prepoznatljivih simbola jeseni. S početkom jeseni, gradskim ulicama širi se zamamni miris kojem rijetki mogu odoljeti. U Hrvatskoj se kesten tradicionalno sakuplja u vrijeme berbe grožđa, a predstavlja veliko zadovoljstvo za djecu, ali i za odrasle. Gurmani ga koriste i cijene kao iznimnu deliciju u pripremi mnogih jela i slastica.
Krupnoplodni kesteni maruni
Od nedugo, na policama supermarketa, sve su prisutniji plodovi krupnoplodnog kestena maruna. Tko ih je probao, odmah je mogao uočiti razliku u odnosu na naš domaći „šumski kesten“. Iako spadaju u isti rod europskog kestena Castanea sativa Mill., maruni su mnogo veći, lako se čiste, slađi su i žući iznutra te su do nekoliko puta skuplji.
Prije pojave krumpira u Europi, žitarice i kesteni bili su glavni izvor ugljikohidrata u ljudskoj prehrani, a marun se sadio pretežno u zemljama ili krajevima gdje je bio otežani uzgoj pšenice (brdoviti teren) te se od njega također radilo brašno i raznovrsna ukusna jela.
Kod nas se tako marun najviše sadio po obroncima Učke, u okolici Lovrana, Opatije i Mošćeničke Drage što ne znači da ne uspjeva i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Dapače, osim Talijana, Portugalaca, Francuza i Španjolaca koji su najveći proizvođači maruna u EU, sve ga više sade i Austrijanci, Mađari, Slovenci, a posljednjih godina niću i prve plantaže u Hrvatskoj od kojih su neke sufinancirane sredstvima EU fondova.
Odlučite li se za sadnju kestena maruna bitno je znati:
- pH zemljišta mora biti ispod 6,5 (blago kisela)
- kesten marun voli prozračna i ocijedita tla gdje se voda ne zadršava dulje vrijeme (blagi nagibi su idealni)
- birajte sorte ili hibride otporne na rak kestenove kore, osu šiškaricu i trulež korijena
- prvih godina voli da ga se navodnjava, a kasnije je navodnjavanje dodatan plus
- sadnice kojima je korijen mikoriziran micelijem mikoriznih gljiva jamče veću otpornost na sušu, fitoftoru, brži rast i veću apsorpciju hranjivih tvari iz zemlje
- ranije sorte su osjetljive na kasni proljetni mraz kao i orasi pa im više odgovaraju povišena mjesta 300 – 600 m ili mjesta gdje su rijetki jači mrazevi
- voli sunce, no mlade sadnice je potrebno zaštiti od prejakoga sunca bojanjem stabla vapnom ili stavljanjem zaštitnih tuba koje ujedno štite voćku od glodavaca
- prilikom obrezivanja ili jačeg ranjavanja kore obavezno je voćarskim voskom premazati ranu kako bi se spriječila eventualna gljivična infekcija
- birajte sorte ili hibride pogodne za vašu klimu i svrhu (plodovi, drvo, med)
- maruni u pravilu nisu samooprašivi pa je potrebno zasaditi barem dvije ili više sorti
- mogući je ekološki uzgoj ili konvencionalni kao i kod većine voćnih vrsta
- maruni rode već od svoje treće godine starosti, dok se puni prinos očekuje nakon 10. godine
- možete iskoristiti bespovratna sredstva iz EU fondova za podizanje trajnog nasada
Isplativost uzgoja krupnoplodnog kestena maruna
Od kada je sredinom prošlog stoljeća sa kineskoga kestena prenešena gljivična infekcija (tzv. rak kore) na europski kesten došlo je do devastacije velikog djela kestenovih šuma što je uzrokovalo porast cijene kestena. Srećom razvijeni su hibridi koji imaju visoku otpornost, a pojedini sorte su i same stekle imunitet.
Posljednjih godina cijena maruna u maloprodaji kod nas kretala se od 45 kn/kg za talijanske marune te 60 kn/kg za krupnije španjolske i portugalske.
Na jedan hektar plantažeri prosječno sakupe od 3000-4000 kg, a neki čak i do 6000 kg prema španjolskim izvorima, ovisno o agrotehničkim mjerama i sustavu sadnje, što kesten marun čini vrlo profitabilnom i zanimljivom voćnom vrstom kako za profesionalce tako i za one koji imaju viška zemlje, a ne žele poput većine saditi lješnjake ili orahe.
Kod podizanja plantažnog nasada kestena maruna bitno se držati gore nabrojenih preduvjeta, odlučiti se za sklop sadnje koji se najčešće kreće od 6 x 6m, 7 x 9m, 10 x 10m pa na više, odabrati idelane sorte, njihov omjer i nabaviti kvalitetne sadnice.
Obavezno obratite pažnju na podlogu na koju je cijepljena plemka. Ona bi također trebala biti vegetativno razmnoženi hibrid (klon) otporan na trulež korijena te koji je kompatibilan sa plemkom. Podloge izrasle iz sjemena kestena (tzv. sjemenjaci) to nisu te vam dugoročno ne jamče otpornost na trulež korijena kao ni kompatibilnost sa plemkom pa može doći do pucanja kore i infekcije rakom kore.
Delicije od kestena maruna
Zbog svoje neosporne kvalitete, maruni su snažno obilježili gastronomiju područja u kojim se tradicionalno uzgajaju, pa se od njih od davnina pripremaju različita jela, juhe, umaci, nadjevi i prilozi te kolači i slastice. Nadjevom od maruna se pune patke, teleći odresci i lignje, a umaci i prilozi od maruna najčešće se serviraju uz divljač. Od maruna pomiješanih s brašnom mijese se kroketi, ravioli i ostale vrste tjestenina, koje se potom serviraju s umacima od istog pitomog kestena, najčešće pomiješanog s gljivama. Nije loše naglasiti da kesten ne sadrži gluten.
Od maruna se rade i različite vrste kolača i slastica. Uz tradicionalnu marunjaču, različite pite, kolače, rolade i torte, od maruna se pripremaju i pudinzi, kesten pire, pjenaste kreme, palačinke, fritule i uštipci, ali i sladoled. Kolači i slastice se tradicionalno, umjesto šećerom, zaslađuju medom. U prošlosti su ljudi marune pekli, a zatim mljeli i kuhali kao nadomjestak za kavu, a od kestenovog meda pripremali su medenu rakiju i medicu. Postoji čak i piva od kestena.
Stoga, uzmemo li u obzir dostupnost bespovratnih EU sredstva, hrvatsku tradiciju voćarstva, neiskorišteno zemljište, razvijenu industriju hrane, gastronomiju i turizam u usponu čini se kako marun ima svijetlu budućnost i kod nas.
Gdje nabaviti sadnice maruna i koje sorte su idealne za vas?
Tvrtka MIPEX d.o.o. iz Čakovca specijalizirana je isključivo za sadnice krupnoplodnog kestena maruna te je ekskluzivni zastupnik najvećeg rasadnika mikoriznog kestena u Europi, smještenog u Španjolskoj. U svojoj ponudi ima preko 60 autohtonih europskih i hibridnih sorti kestena.
Više o sadnicama saznajte na njihovoj web stranici odnosno Facebook stranici ili ih kontaktirajte direktno pozivom na broj 040 363 411.
