Preprodaja i najmanjih količina droge drakonski će se kažnjavati, pa će se za prodaju jointa ići najmanje tri godine u zatvor. O tome što se želi, a što bi se moglo postići takvom politikom razgovarali smo s ministricom pravosuđa Anom Lovrin.
• Ni javnost ni struka ne odobravaju izmjenu Kaznenog zakona prema kojoj će minimalna kazna za prodaju jointa biti tri godine zatvora. Razmišlja li se o promjeni?
- To je vaša konstatacija. Naravno da ne! Bilo bi neozbiljno razmišljati o promjeni zakona koji je prije mjesec dana izglasan. Cjenkanja oko jointa ili dva nisu na mjestu. Predlagač zakona poslao je političku poruku da je droga veliko društveno zlo te da treba sankcionirati sve koji se bave njenom preprodajom, bez obzira na količinu. I jedan joint koji se nekome proda i toga nekog odvede u drogu, izuzetno je puno. Prigovori da se pogoduje krupnim kriminalcima jer se policija, Državno odvjetništvo i sudovi opterećuju malim i bagatelnim djelima uopće ne stoje. U zakonu ne piše da se najprije trebaju progoniti oni koji prodaju jedan joint da bi se krenulo na one koji prodaju više. Policija i Državno odvjetništvo moraju proganjati i krupne dilere. Sitniji preprodavači često su stepenica do krupnijih dilera.
• Vi doista mislite da student ili netko tko je prodao joint ili zasadio tri stabljike konoplje zbog toga treba najmanje tri godine provesti u zatvoru?
- Pitate me secirajući. Zna se da je za prodaju jointa zapriječene stroga kazna i nitko ga ne treba prodavati. To se ne smije!
• Je li prodaja jointa ili sadnja triju stabljika indijske konoplje jednako društveno opasno kao otmica državnog dužnosnika, za što je također kazna najmanje tri godine?
- Preprodaja droge jako je opasna. Opasnija je čak i od otmice državnog dužnosnika. Ako mene netko otme, to je manje opasno nego da se drogom uništi mladi život!
• Ipak se ne razabire svrha drakonskog kažnjavanja onih koji su posadili nekoliko stabljika, i to ne za prodaju, nego za sebe?
- Simplificirate stvari! Nitko ne mora saditi drogu! Mora li?! Je li to nekome za očuvanje života i preživljavanje? Vlada i zakonodavac poslali su političku poruku o tome s čime se želimo uhvatiti u koštac. Da ne bi bilo zabune: kazne nisu povećane samo onima koji preprodaju joint nego i onima koji se udružuju radi preprodaje droge, ali i krupnim kriminalcima.
• Koja politička poruka proizlazi iz toga da će se za joint dobiti kazna kao u nekim slučajevima ubojstva?
- Ovisno o tome kakvo je ubojstvo. Za namjerno ubojstvo minimalna kazna je pet godina. Sve se ovdje jako simplificira i secira. Bitno je to da je preprodaja droge kazneno djelo koje treba sankcionirati.
• Članovi radne skupine za izmjenu Kaznenog zakona, u kojoj su ugledni suci i tužitelji, nisu skloni ovakvim rješenjima.
- Ako se pojedini član radne skupine nije složio s promjenama, a sudjelovao je do kraja u izradi zakona, nije u redu da to sada komentira. No, predlagač zakona je Vlada i važno je da njezini članovi stoje iza njega.
• Jeste li razmišljali o drugim posljedicama ovakvih izmjena? Da će za prodaju jointa suditi vijeća od pet sudaca, da će o žalbama na Vrhovnom sudu također odlučivati pet sudaca i da će se dodatno usporiti kazneni postupci?
- Razmišljali smo o tome, kao i Ministarstvo pravosuđa koje treba osigurati logistiku za rad sudova.
• Suci očekuju poplavu vještačenja u ovim predmetima. Koliko će to koštati?
- U proračunu će biti predviđena sredstva za vještačenje. Ali, jednako će se tako cjelovito revidirati posezanje za vještačenjima u postupcima. Općenito se procjenjuje da se u sudskim postupcima često nepotrebno vještači.
• Izglasane su teške kazne za prodaju jointa, ali je za glavnog narakodilera s Korčule sustav i dalje neefikasan jer je, unatoč više od 80 kaznenih prijava, na slobodi.
- U ovom slučaju sustav se pokazao neefikasnim, što ne znači da je u cijelosti takav i da su svi slučajevi tako završili. Dakle, spletom okolnosti ondje se dogodilo to što se dogodilo. Policajci koji su učinili propust suspendirani su i sankcionirani. Sudovi više ne mogu ublažavati kazne ispod zakonskog minimuma. Ono što je još upitno jest prethodni kazneni postupak, dakle faza policijske obrade i istrage. Pitanje je koliko kvalitetno pripremljen slučaj dođe do suda. Bez obzira na to koliko je opći dojam u nekoj sredini da je netko kriminalac, njemu se to mora dokazati u sudskom postupku.
• Ovdje ne govorimo o dojmu, nego o kaznenim prijavama.
- Kaznena prijava sama po sebi tek je sumnja na počinjenje kaznenog djela. Policijska je ozbiljnija od prijave građanina, osobito anonimne. No, bez obzira na to što se radi o policijskoj prijavi, pitanje je koliko je ona potkrijepljena valjanim dokazima. Vjerujemo da su u fazi podizanja optužnice dokazi već ozbiljniji. No, opet je pitanje koliko su dobro osigurani dokazi koji dođu do suda. Zato će se ići u reformu kaznenog procesnog zakonodavstva.
• A što ćete učiniti kako bi sustav funkcionirao i da u velikom slučaju kao što je Cvitanovićev ne bude nemoćan?
- To nije veliki slučaj i sustav nije nemoćan.
• Cvitanović nije veliki slučaj?
- Zbog prodaje 70 tableta ecstasyja osuđen je na osam mjeseci zatvora prema tada važećem zakonu. Priznat ću da ne znam koliko tih 70 tableta može trajati nekome tko se drogira i koja je razlika između njih i konoplje. No, želim naglasiti da je kaznu dobio prema tada važećem zakonu, odnosno onom koji je vrijedio u vrijeme počinjenja djela. Da je sada to učinio, kazna bi bila veća i ne bi bilo mogućnosti ublažavanja. To je zakon, a ovo o čemu vi govorite rezultat je rada policije, Državnog odvjetništva i sudova. Ono što nije dobro je prethodni kazneni postupak. Ako ima toliko kaznenih prijava, a one ne završe presudom, s tim da su u postupku, uz općinski, i županijski te Vrhovni sud, onda teško možemo sumnjati da svi rade nezakonito.
• Smatrate li se konzervativnom političarkom?
- Ne znam što bi značilo konzervativna. Borba protiv zla kao što je droga i spašavanje mladih života, onemogućavanje da mladi dođu do droge nisu konzervativni. To je vrlo napredno. Htjeti imati društvo sa zdravim mladim ljudima koji će prepoznati vrijednosti rada, marljivosti, učenja i znanja umjesto droge nije kozervativno. Drugo je i šire društveno pitanje što mlade odvodi prema drogama. Smatram da su to, s jedne strane, obilje i obijest, a s druge beznađe, besposlica i odsutnost životnog cilja.
• Jeste li ikada osobno na bilo koji način bili u doticaju s drogom?
- Naravno da ne. Ne znam uopće kakvo vam je to pitanje.
• Žestoko osuđujete svaku, pa i najmanju ilegalnu aktivnost vezanu za droge, ali ste bili na otvorenju topless bara, mjesta s kakvim se često povezuju prostitucija i droge?
- Neodoljivo ste maštoviti i skloni svakakvim kombinacijama. Otišla sam tamo i znala da će na programu, dok ja budem ondje, biti Tedi Spalato i modna revija. Prije toga je bila zajednička večera. Ljudi koji žele gledati plesačice, neka ih gledaju, a oni koji žele otići na koncert ozbiljne glazbe, što i ja volim, neka idu na koncert. Važno je da ne maltretiraju druge. U noćni klub ulazi onaj tko to odabere. Pa na televiziji, koja je dostupna svima, u 20 ili 20.30 sati imate sadržaj koji je seksualno i fizički znatno agresivniji od ovog u noćnom baru. O tome, međutim, nitko ne govori.
Ivanka Toma
