GOTOVINA I MARKAČ PO PRVI SE PUT OBRATILI SUDU!

Gotovina: Ponosan sam na način na koji je vođena Oluja! Markač: Nisam planirao, naredio niti sakrio nikakav zločin!

  • Arhiva

Cijela se optužnica temelji na pogrešnoj pretpostavci sudskog vijeća o margini pogreške od 200 metara, rekao je odvjetnik Mišetić

NOVO >>>>> 19:06 U svom obraćanju žalbenom vijeću Gotovina je izjavio:

- Kao časnik ponosan sam na način na koji je vođena Oluja, ponosan sam na tu operaciju ne samo zato što smo pobijedili već zato što su civilne žrtve i šteta civilnoj imovini svedene na minimum

- Kao ljudskom biću iznimno mi je žao zbog žrtvi civila

- Do dana današnjeg ja sam uvjeren da sam sve svoje obaveze kao zapovjednik izvršio na najbolji mogući način

- Gledajući unatrag, stvari možda jesu mogle biti dručkije, ali dok sam zapovijedao nisam imao luksuz retrospektive

- Ne tvrdim da sam savršen i nadam se da neću biti osuđen zbog toga

- Iako ja jesam učinio pogreške, npr. u tome što se nisam predao Tribunalu, možete biti sigurni da ja sam najviše žalim zbog tih pogrešaka

- Ja ne tražim nikakve usluge, već samo ono što su moji odvjetnici definirali i predstavili

- Moji vojnici su radili najbolje što su mogli u vrlo teškim okolnostima

Sljedeći se žalbenom vijeću obratio Markač, koji je izjavo:

- Uvjeren u pravednost ovog suda i u svoju nevinost, pred 9 godina pojavio sam se pred ovim Tribunalom, no iznenadio sam se optužbama koje me terete, a koje su uvelike izmijenile činjenice.

- Ja nisam planirao, naredio niti sakrio nikakav zločin, jer se to kosi s mojim životnim uvjerenjima.

- Duboko suosjećam s onima koji su pretrpili osobne gubitke u ratu. Časni sude, ja nisam kriv i očekujem da ćete temeljito pregledati materijale koji su vam podneseni te vam zahvaljujem na ovoj prilici da vam se obratim.

Sudac je nakon Markačevog obraćanja zaključio žalbenu raspravu.

18:58 Odvjetniku Luki Mišetiću također je dozvoljeno ponovno se obratiti žalbenom vijeću da bi reagirao na podneske tužiteljstva. Prigovorio je na samostalnu interpretaciju Gotovininih citata s Brijuna od strane tužiteljstva te objasnio, "da ne steknete krivi dojam, ovo nije bio niti Staljingrad niti Vukovar, koji su sravnjeni sa zemljom nakon dana i dana granatiranja, ovo nije bilo najgore granatiranje u ovom ratu."

18:30 U petminutnom govoru kojim mu je dopušteno reagirati na navode tužiteljstva, Markačev odvjetnik John Jones odbacio je tezu o tome da su svi sudionici sastanka na Brijunima automatski bili sudionici udruženog zločinačkog pothvata, jer bi takav zaključak bila 'krivnja asocijacijom'. Također je prigovorio tužiteljstvu što gotovo isključivo citira Tuđmana te kako Markač, o čijoj žalbi je ovdje riječ, nije ničime rekao da se srpsko stanovništvo mora spriječiti od povratka. Posebno je istaknuo kako je Tuđman Markaču rekao da Gračac ne granatira, nego da ga zauzme, jednostavno da ušeće unutra i objavi da je grad sad pod njegovom kontrolom, jer bi to imalo veći psihološki učinak, a ovakav naputak suprotan je od ujedinjenog zločinačkog pothvata.

18:09 Žalbeno vijeće je proglasilo 15-minutnu pauzu.

18:01 Raspravno vijeće nije pogriješilo primjenjujući pravilo od 200 metara, smatra tužiteljstvo, jer se margina pogreške pri granatiranju smanjuje što je oružje smješteno bliže cilju

Tužiteljstvo također tvrdi da nema nedosljednosti u Rajčićevom svjedočenju što se tiče dijela o tumačenju Gotovinine naredbe te da, ako je njegova naredba bila nezakonita, nezakonita je bila i Markačeva.

17:59 Raspravno vijeće znalo je za rupe u pamćenju svjedoka 82 s obzirom na dug protek vremena, kao i na određene nedosljednosti te je odlučilo da će se na njegove iskaze oslanjati samo u onim dijelovima koji se poklapaju s ostalim svjedočenjima. Stoga svjedočenje tog svjedoka ne može biti razlog za ukidanje presude Markaču, tvrdi tužiteljstvo.

17:45 Tužitelj tvrdi da je Markač i poticao počinjenje zločina protiv srpskog stanovništva i tvrdi kako njegova obrana nije uspjela dokazati kako su svi zločini rezultat ljudske ili druge pogreške umjesto rezultat provođenja planske politike.

17:39 Riječ je preuzeo jedan od tužitelja, tvrdeći da je Markač sudjelovao u i naredio ilegalno granatiranje Gračaca te da nije prijavio zločine svojih podređenih prema srpskom stanovništvu i njihovoj imovini. Markač je znao da će samo mali broj ostati, i to onih koji nisu imali prilike pobjeći, te nije spriječio zločine protiv njih, iako mu je to trebala biti dužnost kao zapovjedniku posebne policije.

Tužitelj je također izjavio kako se u podnesku Markačeve obrane uopće ne komentira njegovo ponašanje prema tim podređenima koji su zapalili Gračac u vrijeme dok se on tamo s njima nalazio. Također je obaviješten o paljenju kuća za koje su bile odgovorne njegove snage posebne policije u Donjem Lapcu i također ništa nije poduzeo protiv toga.

17:24 Brady je u ovom kontekstu dodala i da je Tuđman mjesec dana nakon operacije izjavio u intervjuu u kojem je upitan o povratku srpskog stanovništva da je povratak cjelokupnog tog stanovništva "nezamisliv". Brady navodi i kako su kuće i imovina srpskih civila dani na korištenje hrvatskom stanovništvu i kako je Tuđman izjavio da je "Danas Knin hrvatski i nikad se više neće vratiti na staro" te da se s obzirom na sve navedeno ne može prihvatiti Markačev zahtjev za poništenjem presude.

Sudac je upitao kakvu su ulogu, po mišljenju tužiteljstva, u odlasku stanovništva imale naredbe za evakuaciju koje su izdale srpske vlasti i smatra li tužiteljstvo da su i one doprinijele odlascima. Brady je odgovorila da te naredbe nisu imale veliki utjecaj tj. da su možda doprinijele odlasku manjeg broja srpskih civila, ali ne glavnoj masi.

17:12 Sudac pita Brady je li i Markač sudjelovao u razgovorima na Brijunima za koje ona stalno spominje komentare Tuđmana i Gotovine, s obzirom da je ovaj dio rasprave namijenjen Markačevoj žalbi.

Ona navodi kako je važan sam sadržaj razgovora u kojem se govori, između ostaloga, o propagandi koja pokazuje kako je odlazak srpskog stanovništva smatran direktnim rezultatom akcije Oluja, a ne nepovezanim rezultatom.

Sudac poziva Brady da se više fokusira na Markača, nakon što se odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić obratio sudu, tražeći 5 minuta za odgovor na Bradyino učestalo spominjanje Gotovine u kontekstu Brijuna.

16:55 Pokušavajući dokazati da je postojao jedinstveni zločinački plan za iseljavanje sprskog civilnog stanovništva, kojeg je Markač bio dio, Brady poziva da se brijunski transkipti razmotre u kontekstu događaja i prije i poslije Brijuna, ne samo kao slovo na papiru, jer su sudionici na Brijunima govorili o ponovnom zauzimanju Krajine nakon što bude očišćena od Srba, bilo silom ili prijetnjom sile. Što se tiče dijela događaja prije, ustvrdila je da su Brijuni bili kruna Tuđmanove politike o nacionalno homogenoj Hrvatskoj.

I Goran Višnjić došao na suđenje Markaču i Gotovini: Došao sam dati potporu generalima

16:45 U nastavku otvorenog dijela žalbene rasprave, riječ je preuzela tužiteljica Helen Brady u odgovor na izlaganje Markačeve obrane.

16:20 Žalbeno vijeće zatvorilo je sjednicu za javnost kako bi se raspravila pitanja o svjedocima čiji identitet nije poznat javnosti. Prethodno je Markačev odvjetnik Tomislav Kuzmanović ustvrdio kako sudsko vijeće nije moglo zaključiti da se ciljalo civilne ciljeve na temelju analize šest lokacija granatiranih u Gračacu od bačenih 150 projektila. Svjedok tužiteljstva Turkalj također je u svom iskazu izjavio da se radilo o vojnim ciljevima i da pritom nije poginuo niti jedan civil, naveo je Kuzmanović.

16:00 Markačev odvjetnik John Jones je završio izlaganje.

15:06 - U brijunskim transkriptima nećete pronaći nikave dokaze o zločinačkom pothvatu. Jednostavno je nevjerojatno da ljude možete zatvoriti na toliko godina zatvora samo prema onome što piše u transkriptima, rekao je Jones .

15:05 Sudu se prvo obratio odvjetnik generala Mladena Markača, Goran Mikuličić.

Nakon Mikuličića sudu se obraća John Jones, drugi Markačev odvjetnik. On je sudskom vijeću predočio graf kojim pokušava ukazati da se cijela optužnica urušava ukoliko padne teza o prekomjernom granatiranju.

13:39 Postoji razlog zašto Raspravno vijeće nije donosilo dokaze o poginulima, tvrdi Mišetić.

- Postojali su forenzički nalazi samo za troje ljudi koji su poginuli u Kninu. Osim toga, ti nalazi ne dokazuju da su ti ljudi poginuli u granatiranju, rekao je Mišetić.

Mišetić je u svom izlaganju također napomenuo da je tadašnji američki veleposlanik Peter Galbraith, "bez obzira na to što je bio njegov stav o predsjedniku Tuđmanu, imao jasne stavove o akciji Oluja", a to je da Oluja nije imala za cilj deportacije stanovništva. "Nisam smatrao da će protjerivanje Srba biti nuspojava, ali jesam da će odlazak Srba biti nuspojava", citirao je Mišetić Galbraithovo svjedočenje pred sudom.

Brijunske sastanke Mišetić je pokušao staviti u kontekst akcije Bljesak, nakon koje se također dogodio bijeg srpskog stanovništva, za koje su predstavnici UN-a u Istočnoj Slavoniji rekli da je bio "nevezan uz vojno djelovanje". Tvrdi da su sudionici Brijunskog sastanka stoga raspravljali o tome što da rade ako civilno stanovništvo odluči otići kao 60 dana ranije.

- Zaključak je bio: pustimo ih da odu. Što je bila alternativa? Da ih masovno zatočimo? Da natjeramo vojsku da se bori za svoje civile? - rekao je Mišetić.

Osvrnuo se i na tvrdnje optužbe da je obrana pogrešno zaključila da je 95 posto projektila palo unutar 200 metara od gađanih ciljeva. Mišetić tvrdi da je raspravno vijeće u prvostupanjskoj presudi zaključilo da je 95 posto projektila gađalo vojne ciljeve.

- Drugo je pitanje gdje su zapravo ti projektili pali. A mi ne znamo kamo su pali - rekao je Mišetić.

13:30 Sudac Güney traži da obrana objasni zašto misli da je bilo nerazumno da sudsko vijeće koje je donijelo prvostupanjsku presudu zaključi da su zone u kojima nema vojnih ciljeva civilne zone.

Mišetić kaže da postoji više razloga, a jedan je da je žalbeno vijeće u slučaju Blaškić zaključilo da optužba ima obavezu dokazati da je neki objekt bio civilnog karaktera te da se to ne može jednostavno pretpostaviti.

13:24 Gotovinin branitelj Mišetić kaže da su se teze optužbe dramatično promijenile od prvostupanjskog postupka.

- Mi u obrani smo zaprepašteni. Na trenutke smo se osjećali kao da hvatamo leptire, kao da stalno hvatamo zadnju verziju o artiljerijskom napadu, rekao je Mišetić.

Rekao je da se danas argumentacija tužiteljstva svode na pitanje može li otvaranje vatre po vojnim ciljevima biti čin deportacije, odnosno može li otvaranje vatre na legitimne ciljeve imati protupravnu svrhu.

- To znakovito govori o jačini teza optužbe - kaže Mišetić.

13:00 Brady navodi da čak i ako se ustanovi da je sudsko vijeće koje je donijelo prvostupanjsku presudu pogriješilo kada je odredilo marginu pogreške od 200 metara i ako to utječe na rušenje teze da je artiljerijski napad bio protupravan, general Gotovina kriv je za udruženi zločinački poduhvat jer je zajedno s drugima imao zločinačku namjeru da deportiraju civilno stanovništvo i tu su namjeru proveli.

Ponovila je da Gotovininu krivicu temelje na njegovoj "nezakonitoj zapovijedi da se za metu uzmu čitavi gradovi", "izvještaju hrvatske vojske da su općenito granatirani gradovi", izjavama očevidaca i posljedicama granatiranja.

- Gotovina je imao zajedničku zločinačku namjeru da se trajno ukloni srpsko stanovništvo iz Krajine - zaključila je Brady.

12:45 Tužiteljica Helen Brady kaže da tužiteljstvo ne želi "kriminalizirati legitimno ratovanje". Navodi kako hipotetski zapovjednik koji pokrene artiljerijski napad koji izazove "nepredviđeni bijeg civila" ne može biti optužen za ratni zločin deportacije civilnog stanovništva jer nije bilo namjere.

- Ali Gotovina nije u položaju ovog hipotetskog, nevinog zapovjednika jer on i njegove postrojbe su imali namjeru i neposredbu naredbu dda provedu deportacije - kaže tužiteljica.

Navodi da su hrvatske snage "imale cilj da počine zločin i protjeraju civilno stanovništvo". Jedini legitimni cilj u ratovanju prema međunarodnom pravu je oslabiti vojnu silu neprijatelja, navodi tužiteljica, no dodaje da je "Oluja bila uperena protiv civilnog stanovništva" i da je to bio pravi cilj te operacije.

12:41 U skladu s naređenjima generala, vojska je nasumično gađala gradove Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac. Pogodili su i civilne objekte tijekom napada, tvrdi dalje tužiteljstvo.

Jedan od tužitelja rekao je kako su konkretna mjesta udara samo dio cijele priče.

- Nalazi o konkretnim mjestima udara dokazuju da je granatiran cijeli grad. Mjesta udara ostaju bez obzira na to kojom se metodom procjenjuju, istaknuo je tužitelj.

12:20 Sudac Bogart traži da tužiteljstvo objasni, čak i ako su mete napada bile isključivo vojne mete, može li se reći da je sam napad po svojoj prirodi bio protupravan jer je cilj bio protjerivanje civilnog stanovništva.

- Čak i ako se napad provede s namjerom da se prisilno premjesti stanovništvo i ako se računa na kolateralnu štetu pri granatiranju legitimnih ciljeva, postoji osnova da se zaključi da se dogodio zločin - kaže Stringer.

- Da razjasnimo. Namjera nije bila samo ostvarivanje vojne prednosti, već je dio svrhe bio da se počini zločin, da se protjera civilno stanovništvo - kaže Bogart.

- Da, zločin se može ostvariti legitimnim ili protupravnim sredstvima - pojasnio je Stringer.

12:13 Sudac je prethodno tražio od tužiteljstva da objasni mogu li optužbe, ako sam napad na Knin nisu bili protupravni, i dalje smatrati da su Gotovinini postupci bili protuzakoniti. Stringer kaže da mogu, ali da će o tome govoriti kasnije.

- Ne želim reći hoće li žalbeno vijeće ukinuti odredbu o margini pogreške od 200 metara ili ne. Ali ako se to dogodi, na koji način dokazi o mjestu udara mogu biti od pomoći, budući da je sudsko vijeće zaključilo i da je bilo vojnih ciljeva u tom području? Jesu li to bile samo pogreške? Posebno ako se uzme u obzir da je, kako vi kažete, ispaljeno na stotine granata, a da nije bilo civilnih žrtava?, pitao je sudac.

Na ta će pitanja tužiteljstvo pokušati odgovoriti u svom izlaganju.

Tužitelj Stringer kaže da je ne može ne povući paralelu sa svojim iskustvom u Sarajevu, "kada se događala slična stvar".

- Ovo nije imalo vojnu svrhu. Svrha je bila da se stanovništvo istjera, da se uplaši, da se izazove kaos. To treba jasno reći - rekao je Douglas.

Stringer tvrdi da je Hrvatska vojska postupala kao da su sami gradovi meta. To je jedini razumni zaključak zbog toga kako se jasno Gotovina izražava u svojim naredbama o početku napada, i tome kako se jasno izražavaju njegovi podčinjeni u svojim naredbama i po jasnom izražavanju Gotovine na sastanku na Brijunima.

Sudac traži objašnjenje kako to da je, za razliku od Sarajeva, bilo tako malo žrtava. Stringer kaže da u optužnici stoji da je cilj protupravnog napada bilo protjerivanje civila, a ne da je sam napad bio protupravan, pa stoga, s pravne strane, ubojstva civila nije bilo nužno dokazivati tijekom postupka.

- Smatramo da pitanje žrtava navodi na pogrešan trag. Brojni iskazi očevidaca pokazuju da je bilo ranjenih - kaže Stringer.

Stringer tvrdi da je nebitno kakva je bila margina greške, ako su granate padale posvuda. Navodi i da su hrvatski artiljerci zapisivali da pucaju na gradove jer su dobili takvu naredbu.

11:58 Počinje iznošenje argumenata tužiteljstva.

Tužitelj Douglas Stringer navodi kako Gotovininu krivicu dokazuju razgovori Markača, Gotovine i drugih s predsjednikom Tuđmanom u kojima se izražava namjera da se civili istjeraju silom; jasni izrazi u zapovijedi o napadu koju je izdao Gotovina da se četiri grada podvrgnu artiljerijskoj paljbi; pokušaj HV da granatira više mjesta kako bi pogodio Martića, iako su znali da su izgledi za to da ga pogode mali.

Što se tiče margine pogreške od 200 metara, Douglas kaže da određivanje takvog mjerila nije nerazumno kako bi se procijenile tvrdnje Rajčića da je HV imala precizno naoružanje. No, kaže Douglas, ta margina pokazuje i da su projektili padali po čitavom gradu, da su pogođene privatne kuće, bolnica i Dom zdravlja, a da su mjesta na koja su projektili padali i njihova raštrkanost nedosljedni s Rajčićevim tvrdnjama o zakonitom granatiranju, čak i ako se uzme u obzir veća margina pogreške.

Tužiteljstvo navodi tvrdnje tadašnjeg američkog veleposlanika Petera Galbraitha da je Tuđman smatrao da stanovništvo Hrvatske treba biti homogeno, ili skoro homogeno, da Srbi u Hrvatskoj predstavljaju prijetnju, i da je Tuđman podržavao premještanje stanovništva.

Douglas osporava tvrdnje obrane da je 95 posto granata palo unutar 200 metara pogreške. Tvrdi da je riječ o pogrešnom predstavljanju podataka.

- Evo što znamo. Raspravno vijeće utvrdilo je da je za samo 10 posto granata ustavnovljeno konkretno mjesto pada. Tijekom operacije na četiri je grada ispaljeno 1200 projektila, od toga 900 na Knin. Kada govorimo o konkretnim mjestima udara, i kada gledamo samo ona koja su uspješno identificirana, onda je slika ovakva: 50 posto poznatih lokacija udara je unutar 200 metara. Da bi došla do brojke od 95 posto unutar 200 metara, obrana je uzela i onih preostalih 90 posto granata - za koje lokacija pada nije poznala - te je uzela da su bile unutar 200 metara, za što nema osnove, piše Douglas.

11:15 Suđenje se nastavlja u 12 sati

11:13 Sudu se obratio odvjetnik generala Gotovine Guenael Mettraux.

- Radi se o vrlo jednostavnom predmetu. Osuđujuća presuda Gotovini predstavlja neprovođenje pravde i presedan, zaključio je Mettraux.

11:03 Odvjetnik Luka Mišetić sada govori o dijelu optužnice vezanom uz protjerivanje Srba.

10:55 Mišetić sada govori o Brijunskom sastanku te ističe kako tamo nije izrečena niti jedna izjava o postojanju protupravnog napada te se tako ne može zaključiti da je postojala udružena zločinačka akcija .

- Kada sudsko vijeće zaključuje da snimka sa sastanka na Brijunima pokazuje zločinačku namjeru da se protjeraju civili, to bazira na pretpostavci da je bilo prekomjernog granatiranja. No, nema ni jedne izjave na toj snimci iz koje bi se vidjela ta ilegalna namjera da se protjeraju civili, rekao je Mišetić.

Dodaje kako se optužba da su Gotovina i Markač imali za cilj ukloniti srpsko stanovništvo iz Krajine i da su uveli diskriminatorna pravila o nastanjivanju u potpunosti temelji na pretpostavci da je postojalo prekomjerno granatiranje, što bi spriječilo i njihov povratak.

- No, države imaju pravo zabraniti trenutačni povratak stanovništva neprijateljske države, osim ako su prognani ilegalno, rekao je Mišetić.

Mišetić kaže da, ako srpsko stanovništvo nije otišlo zbog prekomjernog granatiranja, onda je HV imao pravo privremeno zabraniti povratak tih civila.

- Cijela se optužnica temelji na pogrešnoj pretpostavci sudskog vijeća o margini pogreške od 200 metara, i na pogrešnoj pretpostavci da je bilo prekomjernog granatiranja. Ako odbacite tu marginu pogreške, morate odbaciti i Gotovininu presudu, zaključio je na kraju Mišetić.

10:45 Mišetić je istaknuo da ako i postoje dokazi o udarima projektila u civilna područja, ne postoji dokaz da to nije bila posljedica ljudske greške i greške u napadima. Proanalizirao je i napad na objekte u kojima je bio Milan Martić te je dodao kako ne postoji niti jedan dokaz o ozljeđivanju civila ni po pitanju napada na Martića.

10:34 Mišetić tvrdi kako postoje dokazi da su naređenja Ante Gotovine provedena tako da su se gađali samo vojni objekti. Raspravno je vijeće zaključilo da je pet od 500 granata palo izvan margine pogreške. To znači da je 0,5 posto granata palo izvan margine pogreške.

- Mi naglašavamo da je 99 posto granata palo unutar te margine i da su postrojbe pravilno interpretirale naredbe generala Gotovine da treba gađati samo vojne ciljeve, rekao je Mišetić.

- Da je vijeće uzelo marginu pogreške HV-ovih oružanih sustava 500 metara, vidjelo bi se da su gađani uglavnom vojni ciljevi. UN-ovi promatrači potvrdili su da su mete bile uglavnom vojne. Kada očevici tvrde da su bombe padale po čitavom Kninu to nije relevantno, posebno jer ni jedan očevidac nije mogao znati gdje su sve vojne mete u Kninu, rekao je Mišetić.

- Vijeće je zaključilo da je napad na Martića uključivao prekomjerno granatiranje. No, nema dokaza da je bilo kojem civilu nauđeno tijekom napada na Martića, rekao je Mišetić.

Sudac Robinson ga je potom pitao: Ako je 95 posto projektila palo unutar perimetra, priznajete li da su s ostalih pet posto gađani civili?

Ne, kaže Mišetić, te granate su otvorene za interpretaciju.

Robinson: Znači li to da one uopće ne pomažu da se ustanovi kaznena namjera?

Mišetić: Sudsko je vijeće reklo da će zaključivati o kaznenoj namjeri na temelju toga gdje su nađeni ti projektili izvan parametra. Mi tvrdimo da su oni bili usmjereni na vojne ciljeve.

10:30 - Raspravno vijeće je pogriješilo kada je uspostavilo pogrešku od 200 metara. Svi zaključci proizlaze iz zaključka od pogreške od 200 metara, a ukoliko se ispostavi da je to pogrešno, optužba nema temelje, rekao je Mišetić.

10:23 Odvjetnik Luka Mišetić obraća se sudu te kaže kako će on govriti o trećem i četvrtom pitanju.

10:12 Obrana je analizirala tri granate koje su pale na polje kraj Kina. To je bilo manje od 200 metara dalje od civila te se zaključilo kako se radi o civilnom polju.

- Kasnije je zaključeno da i to polje ima vojni karakter, kaže Kehoe.

Raspravno vijeće je zaključilo da su sve granate koje su pale na područje Knina bile protupravni napad, a sve što je palo izvan radijusa nazvano je napadom na civile, objasnio je odvjetnik. Kehoe je predočio i kartu Knina na sudu.

10:04 Pretresno vijeće je istaknulo da su udari projektila koji su bili na udaljenosti od 700 m zapravo bili posljedica nepreciznosti.

- Pošto tužiteljstvo nije dokazalo kakva je 'margina greške', onda je pretresno vijeće trebalo utvrditi raspon greške, rekao je Kehoe.

9.59 Kehoe napominje kako je najveći problem pravilo da se svaki udar granate koji je bio udaljen više od 200 metara od opravdane vojne mete tretira kao napad na civilna područja. Tvrdi kako se radi o pravilu koje je postavilo sudsko vijeće, a ne vojni stručnjaci. Također tvrdi kako su UN-ovi vojni promatrači ocijenili da je 'Oluja' bila visokoprofesionalna vojna akcija.

Na upit suca hoćete li za to pokazati druge dokaze, on odgovara 'Hoću, časni sude'

9:50 - Gregory Kehoe, odvjetnik optuženih generala iznio je neke činjenice zbog kojih obrana smatra da bi presuda generalima trebala biti odbačena.

- Niti jedna istraga koja je provedena nije dokazala da je napad u kolovozu 1995. bio usmjeren na ciljeve koji nisu vojni. Nije utvrđeno niti da je jedan civil ranjen ili ubijen i nikada nije utvrđen identitet ijednog srpskog civila koji je rekao da je napustio Krajinu zbog granatiranja. Zapovijed Ante Gotovine nije bila zapovijed da se stupi u protupravni napad, već da se provede zakonit napad, koji je usmjeren protiv vojnih ciljeva. Ne postoje dokazi kako je došlo do razaranja širokih razmjera pod zapovjedništvom generala Gotovine, rekao je Kehoe.

Inače, sudu će se prvo obratiti Gotovina, a Markač je na redu iza 14 sati.

9:3o - Nakon što je pročitao za što su osuđeni, sudac je kazao kako odvjetnički timovi Gotovine i Markača traže poništenje presude.

9:00 U sudnici u Haagu u 9 sati počinje rasprava. Na ulasku u sudnicu viđen je i poznati hrvatski glumac Goran Višnjić.

--------------------------------------------------------------------------------------

Je li sudac Alphons Orie pogriješio kad je zaključio da je Knin bio nezakonito granatiran, presudivši da je protuzakonita svaka granata koja je pala više od 200 metara od legitimnog vojnog cilja? Ako je pogriješio, i ako ne može opstati kriterij o 200 metara udaljenosti, treba li onda osloboditi generale Antu Gotovinu i Mladena Markača? O tome će danas odvjetnici optuženih generala i predstavnici Tužiteljstva Haaškog suda cijeli dan razmjenjivati argumente.

Odluka sljedeće godine

Žalbeno vijeće, koje čine petorica sudaca Haaškog suda, među kojima sadašnji predsjednik suda Patrick Robinson i dva bivša, Fausto Pocar i Theodor Meron, zasjedat će od 9 sati ujutro do 18.30. Prvo će priliku za iznošenje svojih stavova imati obrana generala Ante Gotovine, na što Tužiteljstvo ima pravo replike, a nakon što Gotovinina obrana odgovori tužiteljima, riječ preuzima obrana Mladena Markača. Svoju odluku tko je u pravu, obrana ili tužitelji, suci će donijeti naknadno, do kolovoza 2013., koji se otprije spominje kao rok za izricanje te presude.

Poznati hrvatski odvjetnik Anto Nobilo, koji je uspio drastično smanjiti kaznu haaškom optuženiku Tihomiru Blaškiću, sa zanimanjem prati i skori žalbeni postupak u slučaju Gotovina-Markač. Nobilo je, gotovo uvjeren, da bi u ovom slučaju trebalo biti određenog smanjenja kazne i za Antu Gotovinu i za Mladena Markača.

- Iz pitanja Sudskog vijeća o ‘prekomjernom granatiranju’ Knina, što je jedan od glavnih ‘krimena’ u ovom slučaju, zaključujem da su oni u dilemi oko toga, a to znači da su ga spremni odbaciti. Stoga mislim da su zato vrlo ili prilično blizu zaključku da ‘prekomjernog granatiranja’ nije bilo. Tako da obrana sada ima šansu dokazati i ‘isposlovati’ da se taj inkriminirajući dokaz, koji je očito na staklenim nogama, odbaci - kaže nam Nobilo.

- Očito je da su u Sudskom vijeću u dilemi, a u tom se slučaju staje na stranu obrane, pa ako Tužiteljstvo ne razuvjeri Vijeće u toj dilemi, ono će ‘prekomjerno granatiranje’ odbaciti.

Nobilo napominje da je to tek jedan sloj slučaja, jer sve ovisi o tome kako će se Vijeće Haaškog suda ponijeti prema kvalifikaciji “udruženog zločinačkog poduhvata”. Naime, kaže Nobilo, optužba o “zločinačkom poduhvatu” temeljila se upravo na “prekomjernom granatiranju”.

- Dakle, ako se odbaci teza o ‘prekomjernom granatiranju’ Knina, time se automatski pokolebala i teza o ‘udruženom zločinačkom poduhvatu’ - ističe Anto Nobilo. No, teško je sada reći hoće li teza o “zločinačkom poduhvatu” u cijelosti pasti samo na osnovi odbacivanja optužbe o “prekomjernom granatiranju” jer Tužiteljstvo ima i neke druge dokaze na kojima je gradilo svoju optužnicu kad je o tome riječ.

Nobilo nadalje smatra da će svakako doći do određenog smanjenja kazni izrečenih Gotovini i Markaču, ali “za sada ne mogu nagađati koliko jer sve ovisi o tome hoće li i koliko, kako sam kazao, odbacivanje teze o ‘prekomjernom granatiranju’ utjecati na odbacivanje ili ublažavanje optužbe o ‘zločinačkom poduhvatu’”. - Prema onome što vidim kako se stvar razvija, gotovo sam siguran da se Gotovina i Markač mogu ‘pripremiti’ za određeno smanjenje kazne - zaključuje Nobilo. Rasprava, koja danas počinje, treba pomoći petorici sudaca u razmatranju prvostupanjske presude po kojoj je Ivan Čermak oslobođen, a Ante Gotovina i Mladen Markač osuđeni za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu s ciljem trajnog uklanjanja srpskog stanovništva iz Krajine.

Zaključak sudaca

Po presudi, stanovništvo je većinom napustilo Hrvatsku upravo u strahu izazvanom granatiranjem, zahvaljujući artiljerijskom napadu kojem su 4. i 5. kolovoza bili izloženi Benkovac, Gračac, Knin i Obrovac. Kako su granate u velikom broju padale na područja na kojima po ocjeni suda nije bilo vojnih ciljeva, suci su zaključili da je cilj granatiranja bilo zastrašivanje civila. Za osuđujuću presudu ključno je pitanje je li granatiranje Knina i okolnih gradova prvog i drugog dana Oluje bilo vojno logično i opravdano.

Tužiteljstvo se nije žalilo na prvostupanjsku presudu, dok su obrane zatražile ukidanje osuđujućih kazni, poručujući da je granatiranje bilo dio uobičajene artiljerijske pripreme napada, a da su suci proizvoljno odredili 200 metara kao mjeru udaljenosti od legitimnog cilja po kojoj su projektili zakoniti.

Na samom kraju žalbene rasprave suci su predvidjeli vrijeme za obraćanje dvojice optuženih, Gotovine i Markača.

Broj preporuka: 22

FACEBOOK KOMENTARI

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen