Amerikanci kreirali neumornog supermiša

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 02.11.2007. u 16:44

CLEVELAND - Američki su znanstvenici kreirali "supermiša", genetski modificiranog i čudesnih fizičkih sposobnosti. "Supermiš" može trčati više od pet sati brzinom 20 metara u minuti bez odmora i tako preći više od šest kilometara. Usporedbe radi, kada obični miš trči tom brzinom, umori se nakon 200 metara.

No, nije to sve: "supermiš" u prosjeku pojede 60 posto više hrane od običnog miša, ali se pritom ne deblja. On, nadalje, živi duže od običnog miša (čiji je životni vijek do tri godine), a pritom ostaje seksualno aktivan do "pozne dobi". Primjerice, dok ženke običnog miša gube sposobnost seksualne reprodukcije nakon što navrše godinu dana, neke od genetski modificirananih mišica zadržale su sposobnost reprodukcije i u dobi od 2,5 godine.

- Naši "supermiševi" uglavnom koriste masne kiseline za dobivanje energije, a proizvode vrlo malo mliječne kiseline. Mogu trčati četiri ili pet sati i pritom ne jesti ni piti. Oni su deset puta aktivniji u kavezu od običnih miševa. Ukratko, to su čudesne životinje - izjavio je britanskom dnevniku Independent prof. Richard Hanson sa Sveučilišta Case Western Reserve u Clevelandu, koji je kreirao "supermiša".

Dr. Hanson i njegovi suradnici pojasnili su da su prvog "supermiša" stvorili prije četiri godine kada su u mišji embrij injektirali genetski visokoaktivni oblik gena za enzim PEPCK-C. Riječ je o enzimu koji ima važnu ulogu u energetskom metabolizmu. U međuvremenu, Hansonov je tim uzgojio populaciju koja broji oko 500 "supermiševa".

No, postignuće znanstvenika odmah je potaknulo raspravu hoće li se takva istraživanja primijeniti na ljudima te hoće li budući vojnici ili sportaši biti genetski poboljšani "superljudi".
- Ljudi imaju u potpunosti isti gen. Ali, to nije nešto što bih želio primijeniti na ljudima. To je potpuno pogrešno. Ne mislimo da je ovaj mišji model prikladan za genetsku terapiju kod ljudi - izjavio je Hanson.

On je, međutim, priznao da njegovo otkriće otvara mogućnost da farmaceutske kompanije razviju lijekove koji bi mogli ojačati mišiće. To bi moglo koristiti nekim pacijentima, ali te bi lijekove mogli zlorabiti sportaši.

Tanja Rudež

Izdvajamo