Da je prosječni kvadrat 1200 ⁈, još bi svi zaradili

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 21.04.2007. u 14:30

Cijene stanova u nekim dijelovima Zagreba polako padaju. Kvadrati takozvanih urbanih vila, koji su se prodavali po 2500 ili čak 3000 eura, rijetko gdje premašuju 2000 eura, a mnogi su pali i ispod 2000. Naravno, ima i kvartova gdje cijene uporno rastu, no riječ je o lokacijama koje su jedinstvene ili dobivaju na vrijednosti, poput Bundeka.

S druge strane, cijene na Jadranu uporno rastu, a kako se bliži turistička sezona, očekuje se da će taj rast ubrzati, jer mnogi počinju tražiti svoj kutak pod mediteranskim suncem. Hoće li se nastaviti pad ili barem stagnacija u Zagrebu i rast na Jadranu? Kako će približavanje Europskoj Uniji utjecati na cijene? Zašto kvadrat stana košta tako puno?

Na ta su pitanja odgovarali sudionici okruglog stola na Sajmu nekretnina održanom prošlog vikenda u Zagrebu - profesor dr. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge graditelja pri HUP-u i Vice Šantak iz agencija Raval.


Bežovan:
U Zagrebu se sve više stanova proda zbog ulaganja novca nego zbog samog stanovanja

Šantak:
Konačna cijena stanova u pravilu je deset posto niža od oglašene


Karakaš:
U ukupnom graditeljstvu stanovi su 2005. imali samo 15 posto udjela

     

Bežovan i Šantak slažu se da cijene u Zagrebu padaju ili barem stagniraju. Traže se manji stanovi, dok za velikima potražnja pada jer su prosječnom kupcu preskupi. No, u toj cijeni stana najmanje dobiju graditelji.

Zdenko Karakaš kaže kako je cijena gradnje stambenog kvadrata od 600 do 700 eura te da još najviše 50 posto te cijene mogu biti ostali troškovi - zemljište, doprinosi i slično. To znači da bi prosječni stan, na prosječnoj lokaciji, mogao koštati 1200 ili 1300 eura po kvadratu i još bi svi zaradili.

Primjerice, ako je kvadrat novog stana na Jarunu 2200 do 2300 eura, i ljudi koji prodaju starije stanove na toj lokaciji traže toliko ili čak i više jer tvrde kako su stariji stanovi kvalitetniji nego novi. U pravilu, konačna cijena je desetak posto niža od oglašene

Vice Šantak
Premda se čini da se na sve strane grade stanovi, u ukupnom hrvatskom graditeljstvu 2005. oni su, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, imali samo 15 posto udjela, dok su gotovo 60 posto udjela imali infrastruktura, objekti kapitalne namjene, plinofikacija, elektrifikacija i slično. U drugim zemljama stambena gradnja ima od 35 do 40 posto udjela.

Bežovan podsjeća da u susjednim zemljama, članicama EU, postoje transparentne stambene politike te da građani znaju točno što mogu očekivati od države i kako će im ona pomoći da dođu do stana. - Na tržištu u Zagrebu veći je promet stanova za one koji tako reinvestiraju dobit nego za one koji tako podmiruju svoje stambene potrebe - upozorava Bežovan.

Dok se ne smisli pametni model stanogradnje i rješavanja stambenih problema, kupci moraju 'plivati' na kaotičnom tržištu. Šantak kaže kako novogradnje koje se sagrade u nekom kvartu počinju diktirati cijene svih stanova na toj lokaciji.

- Primjerice, ako je kvadrat novog stana na Jarunu 2200 do 2300 eura, i ljudi koji prodaju starije stanove na toj lokaciji traže toliko ili čak i više jer tvrde kako su stariji stanovi kvalitetniji nego novi. U pravilu, konačna cijena je desetak posto niža od oglašene - kaže Šantak. Dodaje da se sve više traže kuće u okolici Zagreba.

Gradovi koji se brinu o stambenoj politici pripremaju zone za gradnju obiteljskih kuća, što Zagreb još nema.

Rast na Jadranu potiču Rusi

Svi se sudionici okruglog stola slažu s prognozama da će cijene na Jadranu i dalje rasti, no ne slažu se da njihov rast generiraju Europljani koji dolaze kupovati nekretnine. Najbolji kupci jadranskih nekretnina su Rusi, kaže Šantak, koji su vrlo impulzivni - dođu, pogledaju nekretninu i u roku od 15 minuta je odluče kupiti. Najviše traže skuplje nekretnine na Jadranu i vile u Zagrebu. Karakaš dodaje da je normalan rast cijena na Jadranu jer do tamo vode brze ceste pa je mjesto pod suncem bliže nego prije. Za velik dio Europe Hrvatska će biti izlaz na toplo more.

Mnogo je nekvalitetnih zgrada sagrađenih devedesetih godina, no takve niču i danas. Uglavnom je riječ o manjim investitorima koji žele brzo oploditi novac. Karakaš dodaje da to brine i građevinare pa oni, okupljeni u HUP-u, imaju svoj moralni kodeks. - Kad kupujete stan, kupujte ga kod onih za koje znate da rade solidno, a izbjegavajte male i nepoznate investitore koji sutra mogu nestati s tržišta i ne mogu jamčiti kvalitetu - savjetuje Karakaš.

Kvaliteta gradnje


Branka Stipić

Najnovije