Fatalna Fata iz Gospića

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 25.11.2007. u 09:14

Tko je Fatima Skula, četrdesetogodišnjakinja, majka četvero djece koja živi od iscjeliteljstva? Šira javnost za nju je čula prije dva mjeseca kada je objavljena snimka iz 1998. godine na kojoj ta žena govori o ratnim zločinima u Gospiću. Na inzistiranje snimatelja, Fatima, predstavljena kao tajnica Tihomira Oreškovića, progovorila je tada i o Darku Milinoviću, u to vrijeme liječniku u gospićkoj bolnici. Rekla je da je prikrivao zločine.

Potpredsjednik Sabora Milinović odmah je sve demantirao. Onda se pojavila nova snimka, nastala mjesec dana nakon prve. Kolekcionari gospićke ratne zbilje pustili su isječak videozapisa na kojemu Fatima sjedi u društvu Milana Levara, sva je u modricama i plače. Kroz suze opisuje da su je prebili zato što je progovorila o ratnim zločinima. Ponovo slijede Milinovićevi, ali ovaj put i javni Fatimini demanti.

Fatima je u prostrijama gospićkoga gradskog poglavarstva održala konferenciju za novinare na kojoj se ispričava Dadi, potpredsjednku Sabora, za laži koje je prije deset godina izgovorila na njegov račun. Rekla je da je morala lagati jer je bila ucijenjena sigurnošću svoje djece.

Onda se i neposredno susrela s Milinovićem i pred kamerama još jedanput izgovorila: "Dado, oprosti mi!" Njih su se dvoje prisjetili kako ju je prije deset godina porodio, a Dado je tada nastupio kao kršćanin. Javno je zagrlio Fatu i prešao preko svega.

Fatimino se ime, međutim, spominje i dalje, a uz njega najčešće riječ laž. Počinje se preispitivati  njezin moralni kredibilitet. Ugledni zagrebački odvjetnici koji su branili osuđene za ratni zločin u Gospiću, Tihomira Oreškovića i Mirka Norca, javljaju se i govore o Fati kao o ženi laka morala koja je bila spremačica u kući tadašnjeg povjerenika za Gospić, Ante Karića.

Javio se i autor snimke iz 1998. godine, Marko Erceg koji je potkraj devedesetih, dakle pred kraj vladavine Franje Tuđmana, u Gospiću glumio haaškog istražitelja. Nakon što se zvijezda njegova istraživačkog pothvata u Gospiću ispričala potpredsjedniku Sabora, Erceg je Fatu također prozvao lažljivicom koja je od njega željela izvući novac.

No, tko je zapravo Fatima Skula, i kako se uopće jedna žena vrlo skromna po svojem obrazovanju i socijalnom statusu, našla u središtu jedne od najmračnijih hrvatskih ratnih priča?

Fatima Skula rođena je 1968. godine u Maglaju. U Gospić je, kako nam pričaju u tom gradu, došla 1989., i to trbuhom za kruhom. Nitko ne zna točno tko je Fatu doveo u Gospić, ali svi je se sjećaju kao žene koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Već za mjesec dana svi su znali Fatu i imali o njoj svoje mišljenje.

- Svi su je muškarci željeli, a sve su žene, makar potajice, htjele biti poput nje - opisao nam je Fatu Skulu jedan od Gospićana koji je poznaje iz tih vremena.

- Da biste razumjeli priču o Fati, morate shvatiti kakav je bio Gospić u to vrijeme - uvodi nas u priču Dane Šimić, ugledni Gospićanin koji je u mladosti bio uspješan judaš, a danas je jedan od najuspješnijih ličkih ugostitelja. Kraj je osamdesetih, priča nam Dane koji je jedini pristao da ga citiramo, bilo vrijeme kada se počinjalo javljati privatno poduzetništvo. Otvarali su se novi kafići i diskoteke pa je trebalo konobarica.

- Gospić je vrlo konzervativna sredina i domaće cure nisu htjele biti konobarice jer se smatralo da su žene koje to rade "kurve" - objašnjava Šimić, napominjući da su zbog toga dolazile djevojke iz Bosne, iz Rijeke i drugih gradova. Tako je došla i Fata. Ostali su nam sugovornici ispričali da je Fata prvi posao u Gospiću dobila u kafiću Marka Valentića, inače strica bivšeg premijera Nikice Valentića. Opisujući Fatine početke života u Gospiću, svi muškarci ističu da je bila iznimno lijepa i poželjna.

No navode da je Fata itekako birala. Kažu da je bila slobodna, da se voljela zabavljati i veseliti. Opisujući Fatu kakva je bila neposredno prije rata, nekoliko se muškaraca s kojima smo razgovarali počelo prisjećati kafića Plavi 9 u Brušanima nedaleko od Gospića, gdje se Fatu moglo vidjeti kako pjeva, zabavlja se i pleše na stolu. Prisjetili su se da se govorilo kako je Fata održavala nekoliko paralelnih veza. Kad smo ih izravno pitali žele li reći da je bila raskalašena, ustuknuli su i demantirali to.

"Fenomen" Fate najbolje je objasnio Šimić. - Ona nije bila moj svijet niti bih se družio s nekim poput nje. No, u ono vrijeme, osim zbog vrlo atraktivnog izgleda, na sve je ostavljala snažan dojam jer je bila drugačija od svih tadašnjih mladih žena. Ona je bila vrlo neposredna, otvorena, vesela, izravna, sklona i "muškoj" šali, ali je pritom ipak postavljala granicu - opisao je Šimić. Dodao je kako se vidjelo da je Fata zapravo sirotinja i da nema neko obrazovanje, ali je bila vrlo bistra i inteligentna.

- Za dva mjeseca Fata je pola Gospića znala imenom i prezimenom, što ne bi mogao netko neinteligentan - zaključuje Šimić.

Imati Fatu uza se tada je za muškarce bila stvar prestiža, kažu naši sugovornici i dodaju da se upravo zbog toga našla u Kriznom stožeru uz Tihomira Oreškovića
Ostali naši sugovornici, koji su željeli ostati anonimni zbog osjetljivih dužnosti koje su obnašali ili ih još obnašaju, navode da je upravo zbog "kultnog" statusa koji je stekla u Gospiću Fata i mogla u vrijeme rata biti uz ljude koji su bili ključni u obrani Gospića, ali i u zločinima počinjenima u prvim godinama rata.

- Imati Fatu uza se tada je za muškarce bila stvar prestiža - kažu naši sugovornici i dodaju da se upravo zbog toga našla u Kriznom stožeru uz Tihomira Oreškovića. No u nastavku priče o Fati kao o ženi i osobi koja je bila u uskom krugu ljudi uz Oreškovića, sve postaje mutnije i počinje se svoditi na nagađanja. Jedno je od njih da je Orešković u Fati vidio potencijal za prljave igre i da je usmjeravao prema ljudima koji mu se nisu sviđali kako bi ih kompromitirao.

O svemu smo željeli razgovarati i s Fatimom Skulom, no nakon više telefonskih razgovora i dogovaranja o vremenu i mjestu susreta, na kraju od svega nije bilo ništa. Fata je nakon tri dana "pregovora" napokon odbila susret, objašnjavajući da je pretrpana poslom i da ne može izdvojiti vrijeme za novinare. Fata, naime, živi s obitelji u Gračacu, ali radi u Zadru gdje ima, kako kaže, iscjeliteljsku ordinaciju.

U nekoliko telefonskih razgovora rekla nam je da je uznemirena i kako zbog svega trpi njezina obitelj. Kaže da joj se sve događa samo zato što je žena i zato što joj Gospić nije oprostio četverogodišnju vezu s oženjenim muškarcem.

- Govore da sam laka žena, da sam bila s unproforcima. Kako da ja to objasnim svojoj kćeri koja ima deset godina? Kako se osjeća moj suprug u svemu tome? - kroz suze je govorila Fatima. Kada smo dogovarali susret, najavila je da će nam pokazati spomenicu i ratni put koji ima "crno na bijelo".

Međutim, jedina osoba u Gospiću koja je imala potrebu govoriti o Fati kao o borcu, bio je Dane Šimić.

- Kad je počeo rat, Fata nije pobjegla kao sve ostale žene. Željela je ući u ZNG. Bila je u specijalnom vodu, u izviđačima. Fata je dijelila istu sudbinu s trideset muškaraca. Svi smo spavali u školi u Trnovcu, ali je jedino Fata imala posebnu prostoriju. Bila je s nama, ratovala je i zafrkavala se, ali je i držala do sebe - izjavljuje Šimić. Ističe da je u vojnom smislu Fata postigla ono što nije 90 posto muškaraca te da je zato izazvala zavist i u muškom svijetu koji je zbog toga nastojao omalovažiti.

Naši su anonimni sugovornici prepričali detalj vrlo bitan za "uspon i pad" Fatime Skule. Kažu da je sve postalo drugačije nakon što su u Bosni počeli sukobi između Hrvata i Muslimana. Tada su, potkraj 1993. ili 1994. godine, tajne službe dobile zadatak da provjere i "obrade" sve Muslimane, pripadnike HV-a. - Tako je i Fata morala doći na red. Nitko nije sumnjao u Fatu, nikome nije ni na pamet palo da bi Fata mogla biti kakav špijun, ali se morala odraditi formalnost - kažu Gospićani koji o tim stvarima imaju neposredna saznanja.

Napominju da je Fata bila pozvana na razgovor sa SZUP-ovcima koji su joj zbog formalnosti postavili dva pitanja. No Fata je, tvrde, ispričala mnogo više i progovorila je o zločinima.   Od tada se Fata našla na meti različitih ispitivača od kojih je svatko tražio svoju istinu koju je trebala potvrditi. Fatima Skula u međuvremenu je prestala biti mlada i atraktivna i zato smo teško našli svjedoke njezina posljeratnog života.

Tako nitko ne zna što je bilo s Fatinom djecom dok je ratovala u Gospiću i zašto su živjela s njezinom majkom u Karlobagu. Nitko ne zna kako je i od čega Fata živjela nakon rata. Iz kratkih rečenica koje je izgovorila u telefonskom razgovoru doznali smo da je tu bilo mnogo siromaštva, šikaniranja i bijede.

Policijska evidencija govori da je u njezinu životu nakon rata bilo nasilja, prijetnji, prijava za zanemarivanje djece. Kako se uspjela izvući iz svega toga, nismo uspjeli rekonstruirati.

U četrdesete je Fata ušla kao prezaposlena iscjeliteljica koja bi sada lijepo i mirno živjela da se na internetu nije pojavio isječak njezina starog iskaza koji je uznemirio duhove i u prvi plan stavio liječnika koji je tada, kao i Fata, bio svjedok gospićkih zbivanja.


Samo je štitila djecu i obitelj

- F atimu sam upoznala prije nekoliko mjeseci zbog intervjuua za Slobodnu Dalmaciju, a tema nam je bila duhovno iscjeliteljstvo. Objavljeni je razgovor privukao golemu pažnju javnosti. Mjesecima nakon toga javljali su se ljudi iz svih krajeva tražeći od mene broj njezina mobitela - govori o Fatimi novinarka Slobodne Dalmacije Tanja Šimundić Bendić kojoj je Fatima postala prijateljica.

- Fatima je osoba pred kojom se čovjek veoma brzo i lako otvori. Simpatična je i iznimno druželjubiva, gostoljubljiva, vesela i duhovita. Iznenadila me njezina toplina, a kao i većinu, osvojila me i iskrenim osjećajem prema problemima zbog kojih joj se ljudi obraćaju za pomoć - kaže Tanja koja se iznenadila kada se pojavilo Fatimino svjedočenje o gospićkim zločinima, ali to nije utjecalo na njezino mišljenje o prijateljici.

- Nismo o tome previše iscrpno razgovarale. Bilo mi je dovoljno to što mi je Fatima rekla kako bi napravila sve da zaštiti svoju obitelj, svoju djecu - kaže Tanja. 

Tanja Šimundić-Bendić, noovinarka Slobodne:


Fata je ratni heroj

Dane Šimić svjedočio nam je o Fati kao ratnom heroju. Kaže da je Fata u rujnu 1991. godine sudjelovala u akciji Medački džep kada su osvojeni vojarna i istočni dio Gospića.

- Fata je bila u akciji s vodom za specijalne namjene. Vraćali smo se iz akcije kada je na motoroli čula obavijest da su u Metku, u oklopnom vozilu, ostavljeni mrtvi i ranjeni. Čim je to čula, Fata se dragovoljno javila da se vrati po njih - prisjeća se Šimić i dodaje da je doista s još nekoliko suboraca otišla nazad i sudjelovala u izvlačenju preživjelih ranjenika.

Šimić ističe taj događaj kao primjer hrabrosti Fatime Skule kao borca, a koja je u najtežim danima ostala u Gospiću braniti grad sa stotinjak hrabrih dečki.

- Tada su pobjegli svi koji su mogli, a Fata je dragovoljno ostala. Stav koji imam prema Fati izgradio sam tada, u vremenima kada je bilo najteže - zaključio je Šimić.

Dane Šimić, branitelj Gospića:


Ivanka Toma

Izdvajamo