Tjedan uoči godišnjeg zbroja, evidencija distributera i kinoprikazivača pokazuje da je u 2008. u Hrvatskoj prodano 2,06 milijina kino ulaznica, što znači da čak ni s optimističnim blagdanima ukupni nacionalni kino posjet neće prijeći 2,1 milijun. U odnosu na prošlu godinu, to je 200 tisuća manje, i to unatoč novim multipleksima u Rijeci, Zadru, Splitu i Novom Zagrebu, te nekim obnovljenim kinima, kao u Puli.
I Slovenci gledaju više
Hrvatska gledanost tako se spustila na najnižu razinu od 2000., kad je val multipleka tek krenuo. S manje od pola karte godišnje po stanovniku Hrvatska je triput slabija od Slovenije (2, 4 milijuna karata na 2 milijuna stanovnika), zaostajemo za Latvijom i Litvom, a sada nam prvi put bježi i Slovačka.
U sjevernoeuropskim zemljama prodaju se i do 4 ulaznice po stanovniku (Island, Irska), na zapadnom Mediteranu tri, a u razvijenijim tranzici- jskim zemljama nešto više od jedne. Slaba gledanost obično se objašnjavala slabom kineficiranošću i malim brojem multipleksa. Pitanje je - opovrgavaju li ovogodišnji rezultati to objašnjenje?
Ljudi iz filmskog posla nemaju objašnjenje za ovu statistiku. - Većina multipleksa otvorila se u prošloj godina, pa je znatiželja tada privukla publiku - kaže Igor Rakonić iz tvrtke Discovery. - Većinu kino publike čine djeca, a ove godine izostali su uspješni crtići, osim možda ‘Kung Fu Pande’. Također, ove godine nije bilo ni ‘Harryja Pottera’.
Većina sugovornika drži da slabija posjećenost ima najviše veze s repertoarom. Na programu nema više takvih mamaca kao što su bili ciklusi “Gospodar prstenova”, “Ratovi zvijezda” i “Harry Potter”.
Američki koktel “sequela”, superheroja i crtića, izgubio je privlačnost za naše tinejdžere. Stoga su u kinima dominirali “ženski” filmovi kao najgledaniji “Seks i grad” (143 tisuće - u SAD-u je tek deseti!) i “Mamma Mia” (121 tisuća). Najgledaniji film u SAD-u, “Batman - tamni vitez”, u nas je tek treći sa 99 tisuća gledatelja, a sljedeći najgledaniji američki film, “Indiana Jones 4”, kod nas nije u prvih pet.
Gledanost domaćeg filma
U ovom desetljeću najuspješnije kino sezone u Hrvatskoj bile su 2004., sa 2,98 milijuna prodanih karata, te 2006. sa 2,67 milijuna. Godina 2006. zanimljiva je jer je to bila godina u kojoj su na gledanost utjecali neholivudski hitovi (“Borat”), ali i tri domaća: ponajviše “Što je muškarac bez brkova”, ali i “Duh u močvari” i “Karaula”. Ove sezone samo je jedan hrvatski film prešao gledanost od 4000 (“Kino Lika” - 17 tisuća).
Tako je u maloj Estoniji povijesnu melodramu “Prosinačka žega” Aska Kase vidjelo 60 tisuća ljudi, u Latviji povijesni spektakl “Branitelji Rige” 262 tisuće (više od svih holivudskih naslova), a u Slovačkoj povijesni film Jurja Jakubiska “Batthory” čak 379 tisuća. Estonija je imala šestu godinu zaredom domaći film u prvih deset po gledanosti. Riječ je o filmovima koje je kritika pokopala, baš kao i mađarski “Devet i po spojeva” (201 tisuća), ili češki “Grožđe” (355 tisuća). U balkanskim zemljama situacija je sličnija našoj. Tako je najgledaniji bugarski film, tarantinovski triler “Zift” (igrao na ZFF-u!), imao 34 tisuće, a najgledaniji rumunjski 26 tisuća gledatelja (riječ je o preradi TV serije iz doba komunizma “Preživjeli”). Rumunjska, međutim, ima peterostruko veće stanovništvo od Hrvatske, a Bugarska dvostruko.
Jurica Pavičić
I Slovenci gledaju više
Hrvatska gledanost tako se spustila na najnižu razinu od 2000., kad je val multipleka tek krenuo. S manje od pola karte godišnje po stanovniku Hrvatska je triput slabija od Slovenije (2, 4 milijuna karata na 2 milijuna stanovnika), zaostajemo za Latvijom i Litvom, a sada nam prvi put bježi i Slovačka.
U sjevernoeuropskim zemljama prodaju se i do 4 ulaznice po stanovniku (Island, Irska), na zapadnom Mediteranu tri, a u razvijenijim tranzici- jskim zemljama nešto više od jedne. Slaba gledanost obično se objašnjavala slabom kineficiranošću i malim brojem multipleksa. Pitanje je - opovrgavaju li ovogodišnji rezultati to objašnjenje?
Ljudi iz filmskog posla nemaju objašnjenje za ovu statistiku. - Većina multipleksa otvorila se u prošloj godina, pa je znatiželja tada privukla publiku - kaže Igor Rakonić iz tvrtke Discovery. - Većinu kino publike čine djeca, a ove godine izostali su uspješni crtići, osim možda ‘Kung Fu Pande’. Također, ove godine nije bilo ni ‘Harryja Pottera’.
Većina sugovornika drži da slabija posjećenost ima najviše veze s repertoarom. Na programu nema više takvih mamaca kao što su bili ciklusi “Gospodar prstenova”, “Ratovi zvijezda” i “Harry Potter”.
Američki koktel “sequela”, superheroja i crtića, izgubio je privlačnost za naše tinejdžere. Stoga su u kinima dominirali “ženski” filmovi kao najgledaniji “Seks i grad” (143 tisuće - u SAD-u je tek deseti!) i “Mamma Mia” (121 tisuća). Najgledaniji film u SAD-u, “Batman - tamni vitez”, u nas je tek treći sa 99 tisuća gledatelja, a sljedeći najgledaniji američki film, “Indiana Jones 4”, kod nas nije u prvih pet.
Gledanost domaćeg filma
U ovom desetljeću najuspješnije kino sezone u Hrvatskoj bile su 2004., sa 2,98 milijuna prodanih karata, te 2006. sa 2,67 milijuna. Godina 2006. zanimljiva je jer je to bila godina u kojoj su na gledanost utjecali neholivudski hitovi (“Borat”), ali i tri domaća: ponajviše “Što je muškarac bez brkova”, ali i “Duh u močvari” i “Karaula”. Ove sezone samo je jedan hrvatski film prešao gledanost od 4000 (“Kino Lika” - 17 tisuća).
Tako je u maloj Estoniji povijesnu melodramu “Prosinačka žega” Aska Kase vidjelo 60 tisuća ljudi, u Latviji povijesni spektakl “Branitelji Rige” 262 tisuće (više od svih holivudskih naslova), a u Slovačkoj povijesni film Jurja Jakubiska “Batthory” čak 379 tisuća. Estonija je imala šestu godinu zaredom domaći film u prvih deset po gledanosti. Riječ je o filmovima koje je kritika pokopala, baš kao i mađarski “Devet i po spojeva” (201 tisuća), ili češki “Grožđe” (355 tisuća). U balkanskim zemljama situacija je sličnija našoj. Tako je najgledaniji bugarski film, tarantinovski triler “Zift” (igrao na ZFF-u!), imao 34 tisuće, a najgledaniji rumunjski 26 tisuća gledatelja (riječ je o preradi TV serije iz doba komunizma “Preživjeli”). Rumunjska, međutim, ima peterostruko veće stanovništvo od Hrvatske, a Bugarska dvostruko.
Na istoku prolaze povijesni epoviZa razliku od Hrvatske, u nizu manjih istočnoeuropskih država ovo je bila godina velikih hitova. |
Jurica Pavičić