SPLIT - U jeku polemika o prikazivanju poslanika Muhameda u karikaturama u danskim novinama vrijedi spomenuti da se jedan od najzanimljivijih prikaza Muhameda nalazi u crkvi Samostana svetog Ante na splitskom Poljudu, koji je zbog slike bio pošteđen od turskih razaranja.
Kako nam je rekla splitska povjesničarka umjetnosti Ivana Prijatelj Pavičić, slika prikazuje raspravu o bezgrešnom začeću i na njoj je prikazano 39 kršćanskih teologa okupljenih u jednoj dvorani, poput Dunsa Scota, Svetog Jeronima, Tome Akvinskog i drugih, ali i arapski filozof Albumanazar te Muhamed. Autor originalne renesansne slike u splitskom samostanu je Nikola Bralić (Braccio), a stručnjaci je datiraju u dvije godine, 1515., odnosno 1518. Sadašnja slika iznad oltara uz sjeverni zid crkve je iz baroka, a naslikao ju je 1727. godine splitski arhitekt i slikar Mihovil Luposignoli.
Najzanimljivija priča vezana uz ovu sliku je ona s kraja 16. stoljeća, kad je zbog Muhamedova lika samostan bio pošteđen u najezdi Turaka po Dalmaciji. Priča kaže da su od 1596. godine Turci po Dalmaciji poharali i popalili brojne crkve i samostane, među ostalim i one na Visu, Hvaru, Korčuli, Pelješcu, sve do zadarskih otoka. Kada su došli do Splita i u samostanu ugledali lik svoga proroka, odlučili su poštedjeti cijeli samostan.
Muhamed u kutu
Muhamed je u desnom donjem kutu, među likovima koji okružuju lik Bogorodice u središtu. U njegovim rukama je natpis "Nullus est, ex Adam, qui non tenuerit Satan, preter Mariam et Filium eius", u prijevodu "Nema nikoga od Adama (ljudskog roda) koji ne bi rodio Sotonu osim Marije i sina njezina".
Time, kako se tumači, i sam Muhamed priznaje postojanje Adama te bezgrešnost Bogorodice kad je rodila sina - Isusa Krista. Inače, kako nam je rekla Ivana Prijatelj Pavičić, tekstovi koje teolozi na slici drže uzeti su iz knjige "Oficium et Missae de Immaculata Conceptione", čiji je autor Bernardin de Bustis, a naručitelji slike su franjevci. Franjevački samostan na Poljudu spominje se već u oporuci priora Petra iz 9. stoljeća, koji je zemljište na tom predjelu ostavio crkvi Svetog Ivana. Oko 1020. splitski nadbiskup Pavao je na mjestu današnjeg samostana podigao crkvu Svete Marije Poljudske, koju s okolnim zemljištem u oporuci 1030. godine ostavlja svom ocu Prestanciju, splitskom prioru, a u sljedećim stoljećima crkvom i njezinim imanjem upravljali su benediktinci.
Prvi prikaz Splita
U 15. stoljeću sustipansku opatiju, crkvu i posjede na Poljudu dobiva kardinal Bessarion, koji je dopustio franjevcima da na Poljudu sagrade samostan. Poljudska crkva, posvećena Uznesenju Blažene Djevice Marije, sagrađena je kao jednobrodna crkva dvoranskog tipa u drugoj polovici 15. stoljeća. U 16. stoljeću dograđene su joj dvije bočne kapele na južnoj strani. Na glavnom oltaru veliki je poliptih koji je 1549. godine naslikao Girolamo da Santa Croce, koji se sastoji od deset tabli u dva niza, a najzanimljiviji detalj vezan uz ovu sliku jest to što je dio njega najstariji poznati prikaz Splita, koji u svojim rukama drži gradski svetac zaštitnik, sveti Dujam. Na slici je prikazana ne samo Dioklecijanova palača sa zvonikom katedrale nego i zapadni srednjovjekovni dio grada s Mletačkom kulom.
Ivica Profaca