Papa ukida Limb

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 06.10.2006. u 20:16

Međunarodno teološko povjerenstvo Katoličke crkve smatra da pojam Limba "može biti napušten". Slično mišljenje je, još 1984., iznio tadašnji kardinal Joseph Ratzinger, sadašnji papa Benedikt XVI., kazavši da je Limb tek "teološka pretpostavka".

Povjerenstvo je zasjedalo od ponedjeljka do danas u Vatikanu i to je samo jedan od njegovih zaključaka. Glasila su na nj najviše čekala, još od lanjskog prosinca, kada je ta tema stavljena na dnevni red.

Limb, ili Pretpakao, uobičajeni je naziv za predvorje nad Paklom. Nad Pakao je Isus (po nicejskom Vjerovanju) sašao poslije smrti i prije uskrsnuća, usput razorivši Vrata Paklena. Vjerovanje ne spominje Limb - ali ga je spominjala pučka kršćanska predaja. Budući da, po kršćanskom vjerovanju, samo krštenje može sprati izvorni ("istočni") grijeh s kojim se rađaju svi Evini i Adamovi potomci (osim Isusa, kako vjeruju svi kršćani, i njegove majke Marije, kako vjeruju katolici), postavilo se pitanje što se zbiva s nekrštenom ali pravednom čeljadi, pošto umre, ponajprije s nevinom djecom, koja nisu stigla ni spoznati pojam grijeha niti ga počiniti.

Limb i čistilište dio tradicije

U Limb su sljedbenici Tome Aquinskoga smjestili pravednu nekrštenu čeljad, ne samo djecu nego i one koji su živjeli prije Krista i krštenja, pa je Dante odlučio baš ondje nabasati na Vergilija koji ga je zatim mogao voditi kroz Pakao i Čistilište, ali ne i po Raju kamo nije imao pristupa. Limb bi bio mjesto gdje nema patnji, ali ni one jedinstvene bezgranične sreće koju pokojni ("svi sveti", kako tvrdi vjera) imaju gledajući u vječnosti Lice Božje.

Katolička crkva se oslanja i na tradiciju, ne samo na Objavu (tj. Božju riječ za koju se smatra da je nadahnula zapisivače spisa uvrštenih potom u Bibliju). Štoviše, računajući na trajnost djelovanja Duha Svetoga, katolici smatraju da on i papu čini nezabludivim kad poučava ex cathedra, npr. kad izriče dogme, pa tako vjeruju da je Marija vazda djevica (čega nema u Svetom pismu, ali je tradicija i u pravoslavnih), te da je i sama bezgrešno začeta (što je Pio XII. proglasio 1950.).

I Limb i Čistilište su dio tradicije. Zapravo i Raj, barem prije smaka svijeta i tjelesnog uskrsnuća sviju svetih. Ideja da pravedni kršteni pokojnici idu odmah u Raj, da ne snivaju u pokoju vječnom do Sudnjega dana, i sama je nastala poslije Krista (Pakao je, međutim, ustanova o kojoj se pisalo i ranije, iako nije do kraja utvrđeno je li pod Zemljom, ili je baš na njoj).

Bruno Forte, biskup Chietija i Vasta, jučer je novinarima objasnio da Crkva nije odustala od pojma izvornog grijeha: "Izvorni grijeh je zbilja koja zbiljski označava krhkost ljudskog stanja", pa je krštenje i dalje nužno da bi taj grijeh bio sapran. Povjerenstvo - čije mišljenje je samo savjetodavno - precizira da ne želi "raskinuti s velikom tradicijom vjere", nego samo "uliminirati uporabu slika i metafora koje nedovoljno vode računa o bogatstvu blagovijesti nade koju nam je donio Isukrst".

Duše umrle nerođene djece

U slučaju djeteta koje je umrlo nekršteno, bez ikakve svoje krivnje, "mora biti jasno da je moć Kristova kadra nadvladati snagu grijeha". Uostalom, pojam Limba, naglašava Forte, nikada nije definiralo crkveno učiteljstvo, pa nije riječ ni o kakvoj izmjeni vjerskog nauka.Vatikan tako rješava pitanje umrle nekrštene djece - ali još ostaje otvoreno pitanje duša umrle nerođene djece, pobačene spontano ili pak artificijelno. Po starijem vjerovanju duša i nije postojala prije prvog udisaja, tog daha Božjega, te se duh predavao Stvoritelju zadnjim izdisajem. Razlika duše i duha plod je kasnijega teološkog razmišljanja, nema je u Bibliji. Kako je krenulo, i ta bi rasprava uskoro mogla biti na dnevnom redu.


Hvaleći Božju šutnju, Benedikt XVI. je citirao Prvu Petrovu poslanicu i obrazložio: "Govoriti da bi se pobrao pljesak, govoriti orijentirajući se spram onoga što ljudi hoće čuti, govoriti pokoravajući se diktaturi općeg mnijenja - smatra se svojevrsnom prostitucijom riječi i duše."

Polemika sa zapadnim kritičarima

U homiliji na misi s Međunarodnim teološkim povjerenstvom papa Benedikt XVI. je indirektno polemizirao sa zapadnim kritičarima svoga regensburškog istupa (a, po nekima, i sa svojim prethodnikom Ivanom Pavlom II.).

Iz Rima Inoslav Bešker

Izdvajamo