Rektor sam sebe predložio za kredit

    AUTOR:
    • Jutarnji.hr

  • OBJAVLJENO:
  • 30.10.2008. u 06:59

ZAGREB - Rektor Sveučilišta u Splitu, prof. dr. Ivan Pavić, sam je sebe nedavno predložio za dodjelu 800 tisuća kuna povoljnoga stambenog kredita s kamatom od samo dva posto. Odluku o dodjeli stambenih kredita sa subvencioniranom kamatom, a izvan konačne redovne rang-liste Povjerenstva za stambenu problematiku Sveučilišta u Splitu, izglasao je Senat na sjednici 11. rujna.

Povoljniji uvjeti


U zapisniku sa sjednice, koji je objavljen i na internetu, ističe se kako je odluka o proširenju konačne rang-liste na sjednici u rujnu donesena jednoglasno “na prijedlog rektora” koji je i predsjedao sjednici.

Osim rektoru Paviću, splitski Senat povoljni je stambeni kredit izvan liste odobrio i akademiku Frani Paraću (60), bivšem dekanu zagrebačke Muzičke akademije i predsjedniku Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Pavi Barišiću (49), bivšem pomoćniku ministra Primorca koji je zaposlen na Institutu za filozofiju u Zagrebu, a u Splitu radi na pola radnog vremena, te prof. dr. Matku Marušiću (62), koji nakon sukoba na zagrebačkom Medicinskom fakultetu od 1. studenoga zajedno sa suprugom prelazi raditi na splitski Medicinski fakultet. Kredit je dobila i tajnica Građevinsko-arhitektonskog fakulteta Paula Vučemilović-Šimunović.

Zarađuju 40.000 kuna


Projekt povoljnih stambenih kredita Vlada je pokrenula još 2003. s namjerom da se na taj način u Hrvatskoj zadrže kvalitetni, prije svega mladi nastavnici i znanstvenici. Prema zadnjim dostupnim podacima Ministarstva, do sada je odobreno oko 2500 takvih iznimno povoljnih kredita za koje korisnici plaćaju kamatu od samo dva posto. Ostatak sufinancira država, odnosno porezni obveznici. Samo za subvenciju država je do sada uplatila 72,7 milijuna kuna.

‘Siromašan kao crkveni miš’

Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti, kaže kako su među korisnicima kredita i neki zaposlenici Sveučilišta koji mjesečno zarađuju više od 40 tisuća kuna.

- Mora se znati zašto je netko dobio kredit. Ideja je kreditiranja bila da se ljude zadrži u Hrvatskoj, a ne da se onima koji žele živjeti iznad standarda poboljšava status - komentirao je Ribić.  Rektor Pavić (57), kako nam je sam priznao, vlasnik je stana u Splitu, a kreditom koji mu je odobrio Senat trebao je “prebiti” komercijalni kredit kojim je kćeri kupio stan.

 Iako u zapisniku sjedinice Senata stoji da je Pavić sam sebe predložio za povlašteni kredit, on tvrdi da su ga na taj popis predložili kolege. Kredit neće, kaže, realizirati iako je na sjednici kada se glasovalo o njegovu kreditu - šutio. Kredit najvjerojatnije neće realizirati ni bivši dekan Muzičke akademije, akademik Frano Parać .

- Plaćam podstanarski stan - tvrdi Parać kojem je Grad Zagreb dodijelio stan veličine 39 četvornih metara u naselju Trnje. Prije toga Parać je živio s prvom suprugom u velikom stanu u centru grada. Parać sa splitskim sveučilištem nije ni u kakvom ugovornom odnosu. 

Prof. dr. Matko Marušić povoljnim će kreditom kupiti novi stan nedaleko od radnoga mjesta. I Marušić tvrdi kako on i žena nemaju nekretninu.

- Ja sam siromašan kao crkveni miš - rekao je Marušić. Ministarstvo obrazovanja zatražilo je očitovanje splitskog sveučilišta.

Surađivao V. P.


Obični će smrtnik će za isti kredit platiti kamatu od 6,5 posto ako ima do 35 godina ili sedam posto ako je stariji. Rata će mu iznositi 948,10 eura uz kamatu od 6,5 posto te 997,95 eura uz kamatu od sedam posto. Iznos kamate koji će morati vratiti banci gotovo je četiri puta veći od onog koji vraća znanstveni novak. Redovni klijent banci će vratiti od 191.316 do čak 209.000 eura. ( J. Š.)

Dvostruko manja rata kredita

Znanstveni novaci za stambeni kredit zapravo plaćaju kamatu od samo 2,125 posto ili 34 posto redovne kamate koja iznosi 6,25 posto. Ostatak nimalo malih 4,125 posto novacima plaća država. Usporedba rate na kredit od 150.000 eura uz 30 godina otplate (prema kalkulatoru Zagrebačke banke) pokazuje da će novaci plaćati ratu od samo 583,85 eura mjesečno. Istodobno će banci tijekom 30 godina vratiti jedva 53.000 eura kamata.

Ivana Kalogjera Brkić

Izdvajamo