ZAGREB
- Aktualni ministar pravosuđa preziva se
Bajić, a unutrašnjih poslova
Androković,
Miroslav
Radman direktor je portala MojPosao, a
Sarkozy ruski predsjednik. To su samo neki od odgovora što su ih na testiranju za posao dali kandidati - mahom diplomirani ekonomisti ili apsolventi ekonomije.
Provjeru znanja provele su Vlasta Sakar i Nada Čakar, vlasnice tvrtki Antea revizija i Trening centar. One su nedavno raspisale natječaj za zapošljavanje nekoliko revizora pripravnika i asistenata u edukaciji. Stiglo je 200-tinjak molbi, a kako bi izabrale najbolje, sve su kandidate odlučile podvrći vrlo jednostavnim testovima.
rubrike
VIJESTI
Provjeravala se opća kultura i informiranost, zatim osnove engleskog jezika, matematike, osnove ekonomije, računovodstva i excela. Kad su čuli da ih budući poslodavac namjerava testirati, 100-tinjak je kandidata odmah odustalo, dok su oni koji su pristupili testu (njih 95) pokazali nevjerojatno nisku razinu znanja.
Na testu iz opće kulture kandidati su u prosjeku točno riješili osam od 18 pitanja. Svako pitanje nosilo je jedan bod: najbolje je plasirani kandidat dobio 14, a najlošije plasirani tri boda. Nitko, dakle, nije točno znao odgovoriti na sva pitanja premda su ona bila izuzetno lagana. Za neke od dobivenih odgovora gotovo je nevjerojatno da su ih dali ljudi koji su završili fakultet. Primjerice, čak 19 posto kandidata uvjereno je da se Stradun umjesto u Dubrovniku nalazi u Splitu. Četvrtina testiranih u Split je smjestila i Kantridu, a ima i onih koji misle da se Kantrida nalazi u Osijeku. I osječku su Tvrđu ispitanici smještali svuda po Jadranu: od Dubrovnika, preko Šibenika, Nina, Splita do Rijeke. Kulu Nehaj jedan je od kandidata smjestio u Našice.
Daleko je najveći biser ipak odgovor jednog od ispitanika na pitanje kada je otkrivena Amerika. Odgovor je glasio: u 20. stoljeću!? Drugi je pak genijalac otkriće Amerike smjestio u 9. stoljeće. Da ih u školi nisu dobro naučili povijest, ispitanici su pokazali i odgovarajući na pitanje u kojem je stoljeću palo Rimsko Carstvo. Odgovori su bili različiti: od 5. st. prije Krista, do 19. stoljeća. Točno je odgovorilo samo njih 20 posto.
Iako se bave ekonomijom, 23 posto nije znalo za Rohatinskog
Znanstvenik
Miroslav
Radman sigurno će se dobro nasmijati kada pročita da ga, osim kao direktora portala Mojposao, pojedini akademski građani u Hrvatskoj zamišljaju i kao akademskog slikara, književnika, saborskog zastupnika, političara, pa čak i kao povjerenika za EU. No, u usporedbi s francuskim predsjednikom Sarkozyjem, za kojega neki misle da je žena, Radman je još dobro prošao. Sarkozy je ministrica SAD-a, glasio je jedan od odgovora. Da se guverner Hrvatske narodne banke preziva Rohatinski nije znalo 23 posto kandidata.
Samo tri kandidata nisu znala navesti ime američkog predsjednika, što se ne može reći za aktualne hrvatske ministre s čijim su prezimenima ispitanici poprilično mučili. Osim glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, kao aktualnog ministra pravosuđa navodili su Anu Lovrin, Božidara Kalmetu, Gordana Jandrokovića, pa i izvjesnog Felgera (ma tko to bio). Čak 60 posto ispitanika nije pogodilo kako se preziva aktualni ministar unutarnjih poslova. Popis potencijalnih podugačak je i vrlo zanimljiv: Androković, Faber, Keber, Adlešič, Rončević, Milinović, Polančec. Svaki drugi kandidat nije znao da je vlasnik Dukata prije njegove prodaje bio Luka Rajić (za neke je to bio Radić (Jure?), a za neke Dujmić (nije valjda Rajko?).
(klikni za uvećanje)
- S obzirom na jednostavnost testova, nevjerojatno je što sve ne znaju ljudi nakon 16-20 godina sjedenja u školsko-fakultetskim klupama. Uzorak možda nije velik, ali je indikativan i potvrđuje moje zaključke donesene ranije dok sam u Ernst&Youngu kao direktor i partner odgovoran za ljudske resurse intervjuirala i zapošljavala stotine mladih ljudi - rekla je Vlasta Sakar koja stanje smatra alrmantnim pa je s dobivenim rezultatima nedavno upoznala i Vijeće za konkurentnost.
vlasnica edukacijske tvrtke
S ekonomskih fakulteta uglavnom se regrutiraju budući direktori, a njihovo bazično znanje je zabrinjavajuće
vlasnica revizorske tvrtke
Nevjerojatno je što sve ljudi ne znaju nakon 16-20 godina sjedenja u školskim i fakultetskim klupama
Nju i kolegicu Nadu Čakar najviše je, ipak, iznenadilo to što studenti smjera financije ili računovodstvo koji su aplicirali za poziciju revizora pripravnika ne razumiju suštinu čitanja financijskih izvještaja i računovodstva. Ni u tragovima.
Naime, još gore znanje nego na testu opće kulture ispitanici (a većina ih je s diplomom ekonomskog fakulteta ili privatne ekonomske visoke škole) pokazali su na testu iz stručnih predmeta.
Iz osnova računovodstva od mogućih šest u prosjeku su skupili 0,6 bodova, dok su iz ekonomije od mogućih 12 u prosjeku zaradili 3 boda?!
Od pet pitanja iz osnova excela, kandidati su u prosjeku znali odgovoriti na jedno i pol pitanje, a iz matematike (provjeravalo se znanje 5. razreda osnovne škole) od mogućih devet zaradili su pet bodova.
Nešto bolji rezultat od prosjeka imali su kandidati s diplomom zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, no kad se izuzmu rezultati triju ispitanika s EFZG koji su najbolje riješili test, svi su ostali bili ispod prosjeka.
Prosječna je dob testiranih kandidata 25 godina.
Osim zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, završili su Ekonomski fakultet u Rijeci i Osijeku, Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Splitsko veleučilište, Društveno veleučilište u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, American College of Management and Technology u Dubrovniku, Veleučilište VERN’, Zagrebačku školu ekonomije i menadžmenta, Visoku školu za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić” u Zaprešiću te Visoku poslovnu školu Libertas.
Dva su kandidata apsolventi Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Ivana Kalogjera Brkić
Provjeru znanja provele su Vlasta Sakar i Nada Čakar, vlasnice tvrtki Antea revizija i Trening centar. One su nedavno raspisale natječaj za zapošljavanje nekoliko revizora pripravnika i asistenata u edukaciji. Stiglo je 200-tinjak molbi, a kako bi izabrale najbolje, sve su kandidate odlučile podvrći vrlo jednostavnim testovima.
rubrike
VIJESTI
|
više iz
|
Na testu iz opće kulture kandidati su u prosjeku točno riješili osam od 18 pitanja. Svako pitanje nosilo je jedan bod: najbolje je plasirani kandidat dobio 14, a najlošije plasirani tri boda. Nitko, dakle, nije točno znao odgovoriti na sva pitanja premda su ona bila izuzetno lagana. Za neke od dobivenih odgovora gotovo je nevjerojatno da su ih dali ljudi koji su završili fakultet. Primjerice, čak 19 posto kandidata uvjereno je da se Stradun umjesto u Dubrovniku nalazi u Splitu. Četvrtina testiranih u Split je smjestila i Kantridu, a ima i onih koji misle da se Kantrida nalazi u Osijeku. I osječku su Tvrđu ispitanici smještali svuda po Jadranu: od Dubrovnika, preko Šibenika, Nina, Splita do Rijeke. Kulu Nehaj jedan je od kandidata smjestio u Našice.
Daleko je najveći biser ipak odgovor jednog od ispitanika na pitanje kada je otkrivena Amerika. Odgovor je glasio: u 20. stoljeću!? Drugi je pak genijalac otkriće Amerike smjestio u 9. stoljeće. Da ih u školi nisu dobro naučili povijest, ispitanici su pokazali i odgovarajući na pitanje u kojem je stoljeću palo Rimsko Carstvo. Odgovori su bili različiti: od 5. st. prije Krista, do 19. stoljeća. Točno je odgovorilo samo njih 20 posto.
Iako se bave ekonomijom, 23 posto nije znalo za Rohatinskog
| Guverner
|
Samo tri kandidata nisu znala navesti ime američkog predsjednika, što se ne može reći za aktualne hrvatske ministre s čijim su prezimenima ispitanici poprilično mučili. Osim glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, kao aktualnog ministra pravosuđa navodili su Anu Lovrin, Božidara Kalmetu, Gordana Jandrokovića, pa i izvjesnog Felgera (ma tko to bio). Čak 60 posto ispitanika nije pogodilo kako se preziva aktualni ministar unutarnjih poslova. Popis potencijalnih podugačak je i vrlo zanimljiv: Androković, Faber, Keber, Adlešič, Rončević, Milinović, Polančec. Svaki drugi kandidat nije znao da je vlasnik Dukata prije njegove prodaje bio Luka Rajić (za neke je to bio Radić (Jure?), a za neke Dujmić (nije valjda Rajko?).
(klikni za uvećanje)
- S obzirom na jednostavnost testova, nevjerojatno je što sve ne znaju ljudi nakon 16-20 godina sjedenja u školsko-fakultetskim klupama. Uzorak možda nije velik, ali je indikativan i potvrđuje moje zaključke donesene ranije dok sam u Ernst&Youngu kao direktor i partner odgovoran za ljudske resurse intervjuirala i zapošljavala stotine mladih ljudi - rekla je Vlasta Sakar koja stanje smatra alrmantnim pa je s dobivenim rezultatima nedavno upoznala i Vijeće za konkurentnost.
vlasnica edukacijske tvrtke
S ekonomskih fakulteta uglavnom se regrutiraju budući direktori, a njihovo bazično znanje je zabrinjavajuće
vlasnica revizorske tvrtke
Nevjerojatno je što sve ljudi ne znaju nakon 16-20 godina sjedenja u školskim i fakultetskim klupama
 |
 |
|
Nada Čakar:
|
Vlasta Sakar:
|
Nju i kolegicu Nadu Čakar najviše je, ipak, iznenadilo to što studenti smjera financije ili računovodstvo koji su aplicirali za poziciju revizora pripravnika ne razumiju suštinu čitanja financijskih izvještaja i računovodstva. Ni u tragovima.
Naime, još gore znanje nego na testu opće kulture ispitanici (a većina ih je s diplomom ekonomskog fakulteta ili privatne ekonomske visoke škole) pokazali su na testu iz stručnih predmeta.
Iz osnova računovodstva od mogućih šest u prosjeku su skupili 0,6 bodova, dok su iz ekonomije od mogućih 12 u prosjeku zaradili 3 boda?!
Od pet pitanja iz osnova excela, kandidati su u prosjeku znali odgovoriti na jedno i pol pitanje, a iz matematike (provjeravalo se znanje 5. razreda osnovne škole) od mogućih devet zaradili su pet bodova.
Nešto bolji rezultat od prosjeka imali su kandidati s diplomom zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, no kad se izuzmu rezultati triju ispitanika s EFZG koji su najbolje riješili test, svi su ostali bili ispod prosjeka.
Prosječna je dob testiranih kandidata 25 godina.
Osim zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, završili su Ekonomski fakultet u Rijeci i Osijeku, Fakultet za turistički i hotelski menadžment u Opatiji, Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Splitsko veleučilište, Društveno veleučilište u Zagrebu, Sveučilište u Dubrovniku, American College of Management and Technology u Dubrovniku, Veleučilište VERN’, Zagrebačku školu ekonomije i menadžmenta, Visoku školu za poslovanje i upravljanje “Baltazar Adam Krčelić” u Zaprešiću te Visoku poslovnu školu Libertas.
Dva su kandidata apsolventi Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Ivana Kalogjera Brkić