ZAGREB - Nakon skoka u rujnu, koji je bio reakcija na početak kampanje Socijaldemokratske partije, Račanova je stranka u listopadskom krugu redovite ankete Jutarnjeg lista nanovo pala nešto ispod HDZ-a, no razlika između te dvije stranke i dalje je manja od standardne greške, što znači da bi HDZ i SDP, da su izbori bili provedeni u vrijeme našeg anketiranja, vjerojatno podijelili prvo mjesto.
Stranke koje su se nedugo nakon SDP-a počele javno pripremati za izbore i objavile da su spremne surađivati na stvaranju centrističkog saveza koji bi konkurirao i HDZ-u i SDP-u, zabilježile su, naprotiv, porast u listopadu.
Nagrađene su one stranke koje su za početak kampanje odabrale poruke o potrebi koaliranja i koje su u prvoj fazi izborne utakmice zauzele manje radikalnu poziciju prema vodećim protagonistima kampanje, SDP-u i HDZ-u
Ti rezultati upućuju SDP da preispita prijeizbornu strategiju: općenit udar na vladajuću stranku da je korumpirana i zlonamjerna nije baš impresionirao birače. Ne samo da "afera Verona" nije naštetila HDZ-ovoj statistici, nego je, suprotno tome, iz nje SDP izašao s približno dva posto manje od prosjeka iz ljetnih mjeseci (u srpnju i kolovozu socijaldemokrati su imali između 28 i 30 posto, a sada su na 26,7 posto).
S druge strane, nagrađene su stranke koje su za početak kampanje odabrale poruke o potrebi koaliranja i koje su u prvoj fazi izborne utakmice zauzele manje radikalnu poziciju prema vodećim protagonistima kampanje, SDP-u i HDZ-u.
Tako je, primjerice, s prosječnih sedam posto iz posljednjih mjeseci Hrvatska seljačka stranka, kao inicijator prve prijeizborne koalicije (HSS-HSLS), sada skočila iznad devet posto i podijelila treće mjesto s HSP-om.
HSS je porastao neovisno o tome što su u danima anketiranja čelnici stranke davali međusobno isključive izjave: jedni su tvrdili da će se prije izbora izjasniti je li im bliži HDZ ili SDP, a predsjednik stranke Josip Friščić najavio je da će ponoviti potez prethodnika Zlatka Tomčića i ostaviti birače HSS-a u neizvjesnosti do kraja.
U to je vrijeme, što je također moglo utjecati na rezultat, HSS sa SDP-om bio pokrenuo demagošku političku akciju oko zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu. I Hrvatska socijalno-liberalna stranka popravila je rezultat: još je u kolovozu bila ispod izbornog praga, na razini 4,6 posto, a sada joj je izmjeren rejting od 5,8 posto.
Imajući u vidu standardnu grešku i činjenicu da su sada HSLS i HNS međusobno udaljeni manje od dva posto, možemo govoriti o potvrdi višemjesečnog pozitivnog trenda liberalne stranke.
HNS je porastao u odnosu na prošli mjesec, ali je ostao na razini ovogodišnjeg prosjeka, nešto ispod osam posto. Kampanja koja je utemeljena na dojmu da je upravo HNS liderska stranka političkog centra (iako HSS ima pojedinačno bolji rezultat), a Čačić njihov kandidat za premijera, nije se za sada primila posebno dobro.
Hrvatska stranka umirovljenika, koja je imala incidentan skok prošlog mjeseca, sada se vratila na 3,4 posto, a i tu je riječ o višemjesečnom prosjeku. I ta je stranka, poput HNS-a, isključila mogućnost prijeizbornog koaliranja.
Termin istraživanja: 13. do 17. 10. 2006.
Broj ispitanika: 1000
Standardna greška cijelog uzorka: do +/- 3,1 posto
Broj izjašnjenih vjerojatnih glasača: 645
Standardna greška rezultata o rejtingu stranaka: do +/- 3,5 posto
Tehnika istraživanja: telefonska anketa (CATI)
Populacija: punoljetno stanovništvo RH
Uzorak: slučajni stratificirani, reprezentativan prema spolu, dobi i naobrazbi
Konzultant: dr. sc. Vesna Lamza Posavec
Rezultati su iskazani za vjerojatne glasače (tj. ispitanike koji su izjavili da bi sigurno ili vjerojatno glasali) i, osim izvornih podataka, uključuju procjenu odgovora neizjašnjenih ispitanika, na temelju pitanja o naklonosti pojedinim strankama. U ovoj je anketi bilo 21 posto neizjašnjenih vjerojatnih glasača.
Nino Đula
Stranke koje su se nedugo nakon SDP-a počele javno pripremati za izbore i objavile da su spremne surađivati na stvaranju centrističkog saveza koji bi konkurirao i HDZ-u i SDP-u, zabilježile su, naprotiv, porast u listopadu.
Nagrađene su one stranke koje su za početak kampanje odabrale poruke o potrebi koaliranja i koje su u prvoj fazi izborne utakmice zauzele manje radikalnu poziciju prema vodećim protagonistima kampanje, SDP-u i HDZ-u
|
POTREBA KOALIRANJA
|
S druge strane, nagrađene su stranke koje su za početak kampanje odabrale poruke o potrebi koaliranja i koje su u prvoj fazi izborne utakmice zauzele manje radikalnu poziciju prema vodećim protagonistima kampanje, SDP-u i HDZ-u.
Tako je, primjerice, s prosječnih sedam posto iz posljednjih mjeseci Hrvatska seljačka stranka, kao inicijator prve prijeizborne koalicije (HSS-HSLS), sada skočila iznad devet posto i podijelila treće mjesto s HSP-om.
HSS je porastao neovisno o tome što su u danima anketiranja čelnici stranke davali međusobno isključive izjave: jedni su tvrdili da će se prije izbora izjasniti je li im bliži HDZ ili SDP, a predsjednik stranke Josip Friščić najavio je da će ponoviti potez prethodnika Zlatka Tomčića i ostaviti birače HSS-a u neizvjesnosti do kraja.
U to je vrijeme, što je također moglo utjecati na rezultat, HSS sa SDP-om bio pokrenuo demagošku političku akciju oko zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa u Jadranu. I Hrvatska socijalno-liberalna stranka popravila je rezultat: još je u kolovozu bila ispod izbornog praga, na razini 4,6 posto, a sada joj je izmjeren rejting od 5,8 posto.
Imajući u vidu standardnu grešku i činjenicu da su sada HSLS i HNS međusobno udaljeni manje od dva posto, možemo govoriti o potvrdi višemjesečnog pozitivnog trenda liberalne stranke.
HNS je porastao u odnosu na prošli mjesec, ali je ostao na razini ovogodišnjeg prosjeka, nešto ispod osam posto. Kampanja koja je utemeljena na dojmu da je upravo HNS liderska stranka političkog centra (iako HSS ima pojedinačno bolji rezultat), a Čačić njihov kandidat za premijera, nije se za sada primila posebno dobro.
Hrvatska stranka umirovljenika, koja je imala incidentan skok prošlog mjeseca, sada se vratila na 3,4 posto, a i tu je riječ o višemjesečnom prosjeku. I ta je stranka, poput HNS-a, isključila mogućnost prijeizbornog koaliranja.
Termin istraživanja: 13. do 17. 10. 2006.
Broj ispitanika: 1000
Standardna greška cijelog uzorka: do +/- 3,1 posto
Broj izjašnjenih vjerojatnih glasača: 645
Standardna greška rezultata o rejtingu stranaka: do +/- 3,5 posto
Tehnika istraživanja: telefonska anketa (CATI)
Populacija: punoljetno stanovništvo RH
Uzorak: slučajni stratificirani, reprezentativan prema spolu, dobi i naobrazbi
Konzultant: dr. sc. Vesna Lamza Posavec
Rezultati su iskazani za vjerojatne glasače (tj. ispitanike koji su izjavili da bi sigurno ili vjerojatno glasali) i, osim izvornih podataka, uključuju procjenu odgovora neizjašnjenih ispitanika, na temelju pitanja o naklonosti pojedinim strankama. U ovoj je anketi bilo 21 posto neizjašnjenih vjerojatnih glasača.
Podaci o istraživanjuIstraživač: Mediana fides d.o.o. |
Nino Đula