ZAGREB - Od proračuna čije bi naznake sutra mogli doznati sindikati i poslodavci na sastanku o socijalnom dijalogu u vrijeme krize ove se godine očekuje više nego ikada do sada. On bi po ocjeni mnogih analitičara morao stvoriti rezerve za moguće posljedice financijske krize u Hrvatskoj, i to sve do 2011. godine, kada se tek očekuje pravi oporavak.
Proračun bi inozemnim investitorima trebao pokazati odgovornost, vjerodostojnost i štedljivost države opterećene visokim inozemnim dugom. Borislav Škegro, bivši ministar financija, predlaže stoga već za iduću godinu budžetski suficit. To bi značilo smanjivanje proračuna za ovogodišnji deficit koji iznosi oko četiri milijarde kuna.
- Ako se odreknemo populizma, dolazimo do rješenja. Vlada se mora odreći svih tabua, dogmi i mitova među kojima su najveći ne dirati poreze i ne zamrzavati plaće. Hrvatska upravo to treba napraviti - rekao je Škegro na konferenciji Investicijski fondovi i portfolio menadžment.
Škegro je podsjetio da je Hrvatska imala budžetski suficit u dvjema teškim godinama, 1994.
Proračun mora stvoriti rezerve za posljedice moguće financijske krize i to do 2011. godine, kada se tek očekuje pravi oporavak
i 1998. Po njemu treba otvoriti razgovore i o povećanju PDV-a koji je uostalom povećala i
Angela Merkel.
No, nije samo proračun bitan za Hrvatsku. Prema riječima zamjenika guvernera Borisa Vujčića, povlačenje likvidnosti ostavlja za sobom izložene strukturne probleme koji se pod bujicom priljeva kapitala nisu vidjeli. Vujčić naglašava da Vlada mora smanjiti deficit, ali ne samo središnje već i lokalne uprave i samouprave te fondova.
Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe da je proračun zadan dogovorom sa sindikatom, očekivanim padom prihoda i razinom socijalnih prava. Mogućnosti za štednju su samo u odgodi ili zaustavljanju nekih investicija koje su bile više političke nego ekonomske ili u štednji na fiksnim troškovima državne uprave.
Iako preporuke ekonomskih stručnjaka o potrebi zamrzavanja plaća za sada nije ponovio nitko iz Vlade, može se očekivati da će biti upućen poziv sindikatima da ne idu u pritiske na povećanje plaća. Procjenjuje se da će se budući rast plaća uglavnom ograničiti na već postojeće sporazume i kolektivne ugovore. Budući da svaki rast plaća ionako “pojede” inflacija, teško je očekivati da će sindikalci odustati od već ugovorenog rasta.
- Ako govorimo o zamrzavanju plaća, onda treba govoriti i o plaćam menadžera, cijeni kredita i dostupnosti novca te kupovnoj moći - ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Bivši ministar financija Borislav Škegro napao je i pasivan odnos hrvatske Vlade, ali i fond-menadžera, bankara i gospodarstvenika prema krizi i da nitko ne predlaže kako se zapravo zaštititi od nje. Financiranje na oskudnom tržištu bit će upitno, a Hrvatskoj, ako ne stvori rezerve, slijedi val stečajeva, poručio je Borislav Škegro i nazvao prošlotjednu konferenciju “tužnim skupom”.
- Ukoliko bi se išlo na ukidanje nulte stope PDV-a i uvođenjenje međustope a što će Hrvatska morati napraviti uskoro za to treba najmanje godinu dana pripreme. Pri tom se treba znati koji je cilj da li zadržavanje sadašnjeg poreznog opterećenja građana, njegovo povećavanje ili smanjivanje - naglasio je Lovrinčević.
Moguće je tako primjerice, privući većim proizvođačkim cijenam i snižanjem stope PDV-a ulagače u energetski sektor pri čemu građani ne bi osjetili udar novih cijena.
Lovrinčević ističe i da bi konkretna primjena poreznog broja od iduće godine trebala djelomično povećati porezne prihode, tj. otkriti one koji do sada nisu plaćali porez.
Jadranka Šević;Gordana Galović
Proračun bi inozemnim investitorima trebao pokazati odgovornost, vjerodostojnost i štedljivost države opterećene visokim inozemnim dugom. Borislav Škegro, bivši ministar financija, predlaže stoga već za iduću godinu budžetski suficit. To bi značilo smanjivanje proračuna za ovogodišnji deficit koji iznosi oko četiri milijarde kuna.
- Ako se odreknemo populizma, dolazimo do rješenja. Vlada se mora odreći svih tabua, dogmi i mitova među kojima su najveći ne dirati poreze i ne zamrzavati plaće. Hrvatska upravo to treba napraviti - rekao je Škegro na konferenciji Investicijski fondovi i portfolio menadžment.
Škegro je podsjetio da je Hrvatska imala budžetski suficit u dvjema teškim godinama, 1994.
Proračun mora stvoriti rezerve za posljedice moguće financijske krize i to do 2011. godine, kada se tek očekuje pravi oporavak
| Procjena analitičara
|
No, nije samo proračun bitan za Hrvatsku. Prema riječima zamjenika guvernera Borisa Vujčića, povlačenje likvidnosti ostavlja za sobom izložene strukturne probleme koji se pod bujicom priljeva kapitala nisu vidjeli. Vujčić naglašava da Vlada mora smanjiti deficit, ali ne samo središnje već i lokalne uprave i samouprave te fondova.
Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta ističe da je proračun zadan dogovorom sa sindikatom, očekivanim padom prihoda i razinom socijalnih prava. Mogućnosti za štednju su samo u odgodi ili zaustavljanju nekih investicija koje su bile više političke nego ekonomske ili u štednji na fiksnim troškovima državne uprave.
Iako preporuke ekonomskih stručnjaka o potrebi zamrzavanja plaća za sada nije ponovio nitko iz Vlade, može se očekivati da će biti upućen poziv sindikatima da ne idu u pritiske na povećanje plaća. Procjenjuje se da će se budući rast plaća uglavnom ograničiti na već postojeće sporazume i kolektivne ugovore. Budući da svaki rast plaća ionako “pojede” inflacija, teško je očekivati da će sindikalci odustati od već ugovorenog rasta.
- Ako govorimo o zamrzavanju plaća, onda treba govoriti i o plaćam menadžera, cijeni kredita i dostupnosti novca te kupovnoj moći - ističe predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Bivši ministar financija Borislav Škegro napao je i pasivan odnos hrvatske Vlade, ali i fond-menadžera, bankara i gospodarstvenika prema krizi i da nitko ne predlaže kako se zapravo zaštititi od nje. Financiranje na oskudnom tržištu bit će upitno, a Hrvatskoj, ako ne stvori rezerve, slijedi val stečajeva, poručio je Borislav Škegro i nazvao prošlotjednu konferenciju “tužnim skupom”.
|
Bez re
zervi slijedi val stečajeva
|
- Ukoliko bi se išlo na ukidanje nulte stope PDV-a i uvođenjenje međustope a što će Hrvatska morati napraviti uskoro za to treba najmanje godinu dana pripreme. Pri tom se treba znati koji je cilj da li zadržavanje sadašnjeg poreznog opterećenja građana, njegovo povećavanje ili smanjivanje - naglasio je Lovrinčević.
Moguće je tako primjerice, privući većim proizvođačkim cijenam i snižanjem stope PDV-a ulagače u energetski sektor pri čemu građani ne bi osjetili udar novih cijena.
Lovrinčević ističe i da bi konkretna primjena poreznog broja od iduće godine trebala djelomično povećati porezne prihode, tj. otkriti one koji do sada nisu plaćali porez.
|
Lovri
nčević: Mini poreznu reformu treba pripremiti
|
Jadranka Šević;Gordana Galović