SPLIT - Hrvatska je u ponedjeljak dobila i sedmu lokaciju na UNESCO-vom popisu svjetske prirodne i kulturne baštine - organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kulturu u svoj je registar uvrstila i starogradsko polje, odnosno antički ager na otoku Hvaru.
- Ovo je veliki dobitak za nas, oduševljeni smo viješću i ponosni što je prepoznat naš rad na zaštiti agera, kaže nam gradonačelnik Starog Grada Visko Haladić.
Odluka o uvrštenju donesena je na sastanku UNESCO-ovog komiteta za svjetsku baštinu održanom u kanadskom Quebecu, a u obrazloženju se kaže da su stari kameni zidovi i skloništa u polju "primjer antičkog geometrijskog sustava podjele zemljišta korištenog u staroj Grčkoj koji je ostao praktički netaknut već 24 stoljeća".
- Svakako najzaslužniji za ovaj uspjeh su ministar kulture Božo Biškupić, konzervatori Joško Belamarić i Rade Bužančić, te arheolog Branko Kirigin, no tek sad nas očekuju velike obveze da ispunimo očekivanja UNESCO-a, kaže Haladić.
Naime, splitska tvrtka Micro Grupa napravila je plan upravljanja agerom, temeljem kojeg je taj lokalitet i nominiran u UNESCO-u. Prema tom projektu, uskoro će uslijediti osnivanje Agencije za upravljanje agerom, koja će u svom sastavu imati i rendžere koji će čuvati tu jedinstvenu lokaciju od devastacije koje je u prošlosti bilo.
Ostaci grčke kule Maslinovik u Starigradskom polju
- Krajnje je vrijeme da se počne sa sustavnom zaštitom, da nam se više ne događa da pojedini investitori odnose kamen sa suhozida u polju da bi ga ugradili u svoje kuće, kaže Haladić.
Novitet na UNESCO-ovoj listi - Starigradsko polje - dugo je oko šest kilometara od Vrboske do Staroga Grada, i najveće je polje na svim jadranskim otocima. Parcelizacija zbog koje je ovo priznanje stiglo potječe iz razdoblja grčke kolonizacije u četvrtom stoljeću prije Krista, kad je polje podijeljeno na 73 pravokutne čestice dimenzija oko 181 puta 905 metara, a neke čestice su podijeljene i unutar parcela na kvadrate dimenzija 181 puta 181 metar.
Osim te podjele, tamo je otkriveno i više od stotinu arheoloških lokaliteta, od manjih gospodarskih objekata do rimskih vila, od kojih je najpoznatija villa rustica Kupinovik sjeverno od današnje ceste Jelsa-Stari Grad, te grčka kula Maslinovik sjeverno od sportskog aerodroma.
Osim hvarskog bisera, u Quebecu su na listu uvršteni i povijesni centar San Marina s planinom Titano, francuska utvrda Vauban, berlinski kompleks stambenih zgrada građenih od 1910. do 1933., talijanski gradovi Mantova i Sabbioneta, drvene crkve na slovačkim Karpatima, arheloško nalazište Kuk na Papui Novoj Gvineji, monumentalno groblje al-Hijr u Saudijskoj Arabiji, La Morne na Mauricijusu, Fujian Tulou u Kini, te Melaka i George Town u Maleziji.
Haladić je, naravno, veliki optimist što bi uvrštenje na listu trebalo donijeti Starome Gradu.
- Postoji cijela jedna populacija turista koji svijetom putuju samo po točkama iz registra, što znači da ćemo i mi dobiti takve goste, po mnogočemu kvalitetnije od "običnih" turista, kaže starogradski gradonačelnik.
- Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom (od 1979.)
- Stari grad u Dubrovniku (od 1979., članstvo obnovljeno 1994.)
- Plitvička jezera (od 1979., obnovljeno 2000.)
- kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču (1997.)
- Povijesna jezgra Trogira (1997.)
- katedrala Svetog Jakova u Šibeniku (2000.)
Ministarstvo kulture je nominiralo još NP Sjeverni Velebit, Salonu, Dioklecijanov akvedukt, stare bračke kamenolome, Lonjsko polje, zadarski Forum, Varaždin, osječku Tvrđu, Lubenice na Cresu, dvorac Veliki Tabor i Ston s Malim Stonom.
Ivica Profaca/EPEHA
- Ovo je veliki dobitak za nas, oduševljeni smo viješću i ponosni što je prepoznat naš rad na zaštiti agera, kaže nam gradonačelnik Starog Grada Visko Haladić.
Odluka o uvrštenju donesena je na sastanku UNESCO-ovog komiteta za svjetsku baštinu održanom u kanadskom Quebecu, a u obrazloženju se kaže da su stari kameni zidovi i skloništa u polju "primjer antičkog geometrijskog sustava podjele zemljišta korištenog u staroj Grčkoj koji je ostao praktički netaknut već 24 stoljeća".
- Svakako najzaslužniji za ovaj uspjeh su ministar kulture Božo Biškupić, konzervatori Joško Belamarić i Rade Bužančić, te arheolog Branko Kirigin, no tek sad nas očekuju velike obveze da ispunimo očekivanja UNESCO-a, kaže Haladić.
Naime, splitska tvrtka Micro Grupa napravila je plan upravljanja agerom, temeljem kojeg je taj lokalitet i nominiran u UNESCO-u. Prema tom projektu, uskoro će uslijediti osnivanje Agencije za upravljanje agerom, koja će u svom sastavu imati i rendžere koji će čuvati tu jedinstvenu lokaciju od devastacije koje je u prošlosti bilo.
Ostaci grčke kule Maslinovik u Starigradskom polju
- Krajnje je vrijeme da se počne sa sustavnom zaštitom, da nam se više ne događa da pojedini investitori odnose kamen sa suhozida u polju da bi ga ugradili u svoje kuće, kaže Haladić.
Novitet na UNESCO-ovoj listi - Starigradsko polje - dugo je oko šest kilometara od Vrboske do Staroga Grada, i najveće je polje na svim jadranskim otocima. Parcelizacija zbog koje je ovo priznanje stiglo potječe iz razdoblja grčke kolonizacije u četvrtom stoljeću prije Krista, kad je polje podijeljeno na 73 pravokutne čestice dimenzija oko 181 puta 905 metara, a neke čestice su podijeljene i unutar parcela na kvadrate dimenzija 181 puta 181 metar.
Osim te podjele, tamo je otkriveno i više od stotinu arheoloških lokaliteta, od manjih gospodarskih objekata do rimskih vila, od kojih je najpoznatija villa rustica Kupinovik sjeverno od današnje ceste Jelsa-Stari Grad, te grčka kula Maslinovik sjeverno od sportskog aerodroma.
Osim hvarskog bisera, u Quebecu su na listu uvršteni i povijesni centar San Marina s planinom Titano, francuska utvrda Vauban, berlinski kompleks stambenih zgrada građenih od 1910. do 1933., talijanski gradovi Mantova i Sabbioneta, drvene crkve na slovačkim Karpatima, arheloško nalazište Kuk na Papui Novoj Gvineji, monumentalno groblje al-Hijr u Saudijskoj Arabiji, La Morne na Mauricijusu, Fujian Tulou u Kini, te Melaka i George Town u Maleziji.
Haladić je, naravno, veliki optimist što bi uvrštenje na listu trebalo donijeti Starome Gradu.
- Postoji cijela jedna populacija turista koji svijetom putuju samo po točkama iz registra, što znači da ćemo i mi dobiti takve goste, po mnogočemu kvalitetnije od "običnih" turista, kaže starogradski gradonačelnik.
- Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom (od 1979.)
- Stari grad u Dubrovniku (od 1979., članstvo obnovljeno 1994.)
- Plitvička jezera (od 1979., obnovljeno 2000.)
- kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču (1997.)
- Povijesna jezgra Trogira (1997.)
- katedrala Svetog Jakova u Šibeniku (2000.)
Ministarstvo kulture je nominiralo još NP Sjeverni Velebit, Salonu, Dioklecijanov akvedukt, stare bračke kamenolome, Lonjsko polje, zadarski Forum, Varaždin, osječku Tvrđu, Lubenice na Cresu, dvorac Veliki Tabor i Ston s Malim Stonom.
Šest hrvatskih lokacija na popisu UNESCO-aHrvatska je dosad imala šest lokaliteta na UNESCO-ovoj listi:
|
Ivica Profaca/EPEHA