Atraktivan vodič kroz zaboravljeni i davno izgubljeni rat
ZAGREB - Izložba "Dadoh zlato za željezo - Hrvatska u Prvom svjetskom ratu 1914. - 1918.", koja je otvorena u Hrvatskom povijesnom muzeju, dobila je naziv prema motu humanitarne akcije u kojoj su građani darivali nakit. Time su pomagali obitelji poginulih hrvatskih vojnika na europskim bojišnicama, od Galicije do Soče. Građani su, zauzvrat, dobivali željezni prsten kao simboličnu zahvalu.
Spletom povijesnih okolnosti, Prvi svjetski rat u Hrvatskoj zapravo je "zaboravljeni rat" iako je s područja Hrvatske (Slavonije, Srijema, središnje Hrvatske, Dalmacije i Istre) te Bosne i Hercegovine u tom ratu u bitkama ili od posljedica sudjelovanja u njima izgubljeno 190 tisuća muškaraca u najboljim godinama.
Posljedice uvjerenja da "za kralja krv prolit valja" za Hrvatsku su bile katastrofalne, a rat je "zaboravljen" jer ga je zasjenila kataklizma Drugog svjetskog rata.
Hrvatski povijesni muzej želi nas podsjetiti na rat u kojemu gotovo da nema hrvatske obitelji koja nije izgubila najmanje jednog člana. Budući da je u Hrvatskom povijesnom muzeju nekoliko tisuća predmeta iz tog vremana, jedino je pitanje bilo odabir izložaka. Prema zamišljenoj koncepciji, izloženo je 600 predmeta u pet izložbenih cjelina.
Autorica izložbe je muzejska savjetnica Jelena Borošak-Marijanović, inače voditeljica Zbirke zastava i vojnih odora u HPM-u, autorica likovnog postava je Nikolina Jelavić-Mitrović, a izložbu je grafički dizajnirao Damir Gamulin.
Prva izložbena cjelina (prolog) daje uvid u uzroke i povod Pravom svjetskom ratu, od političkih odnosa i stvaranja vojnih saveza do izravnog povoda - sarajevskog atentata na prestolonasljednika Ferdinanda.
"Nerazdjeljivo i nerazdruživo" naziv je druge izložbene cjeline koja prikazuje civilni život Hrvatske u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.
"Viribus unitis" (združenim snagama) treća je tematska cjelina u kojoj je prikazan ustroj austrougarske vojske i regrutiranje postrojba s područja hrvatskih zemalja i BiH. Tema vojnog ustroja, među ostalim, prikazana je brojnim značkama, a rodovi su predočeni različitim odorama i kapama (husari, ulani, topnici, pješaci, lovci). Postrojbe nisu objedinjene kao jedinstvene hrvatske, nego su bile u sastavu pojedinih armija pod zapovjedništvom austrougarskog ili njemačkog vojnog vrha. Hrvati su ratovali na balkanskom, istočnom i talijanskom ratištu.
Izloženi predmeti uglavnom su darovani Hrvatskom narodnom muzeju 1919., nakon raspuštanja austrougarskih pukovnija u sastavu XIII. zagrebačkog zbora.
Prati se ratni put XIII. zagrebačkog i XVI. dalmatinskog zbora, od bitaka u Srbiji i gornjem Podrinju, gdje su ratovali Hrvati iz Dalmacije, do bitaka u Bukovini i Galiciji na ruskom bojištu gdje je, među ostalim, ratovala i "vražja divizija", sastavljena od vojnika iz središnje Hrvatske i Slavonije. Hrvatski su vojnici, nakon ulaska Italije u rat, ratovali i na talijanskom bojištu. Tu cjelinu prate izlošci oružja i opreme, a fotografije i dnevnici dočaravaju ambijent na ratuštu i u zarobljeništvu. Na izložbi je rekonstruiran i časnički radni prostor, a posebeno je istaknut barun Svetozar Boroević, veliki strateg, nazvan Lav od Soče. Četvrta tematska cjelina prikazuje žrtve i stradanja tijekom "zaboravljenoga rata" u kojem je na bojišnicama ili od posljedica ranjavanja umrlo 10-ak milijuna Europljana, a 20-ak milijuna ih je ranjeno.
Izložba završava prikazom raspada Austro-Ugarske Monarhije i njezine kapitulacije, prikazom posljedica Versajskog mirovnog ugovora, odnosno stvaranjem nove države - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Ivica Radoš
Spletom povijesnih okolnosti, Prvi svjetski rat u Hrvatskoj zapravo je "zaboravljeni rat" iako je s područja Hrvatske (Slavonije, Srijema, središnje Hrvatske, Dalmacije i Istre) te Bosne i Hercegovine u tom ratu u bitkama ili od posljedica sudjelovanja u njima izgubljeno 190 tisuća muškaraca u najboljim godinama.
Posljedice uvjerenja da "za kralja krv prolit valja" za Hrvatsku su bile katastrofalne, a rat je "zaboravljen" jer ga je zasjenila kataklizma Drugog svjetskog rata.
Hrvatski povijesni muzej želi nas podsjetiti na rat u kojemu gotovo da nema hrvatske obitelji koja nije izgubila najmanje jednog člana. Budući da je u Hrvatskom povijesnom muzeju nekoliko tisuća predmeta iz tog vremana, jedino je pitanje bilo odabir izložaka. Prema zamišljenoj koncepciji, izloženo je 600 predmeta u pet izložbenih cjelina.
Autorica izložbe je muzejska savjetnica Jelena Borošak-Marijanović, inače voditeljica Zbirke zastava i vojnih odora u HPM-u, autorica likovnog postava je Nikolina Jelavić-Mitrović, a izložbu je grafički dizajnirao Damir Gamulin.
Prva izložbena cjelina (prolog) daje uvid u uzroke i povod Pravom svjetskom ratu, od političkih odnosa i stvaranja vojnih saveza do izravnog povoda - sarajevskog atentata na prestolonasljednika Ferdinanda.
"Nerazdjeljivo i nerazdruživo" naziv je druge izložbene cjeline koja prikazuje civilni život Hrvatske u sastavu Austro-Ugarske Monarhije.
"Viribus unitis" (združenim snagama) treća je tematska cjelina u kojoj je prikazan ustroj austrougarske vojske i regrutiranje postrojba s područja hrvatskih zemalja i BiH. Tema vojnog ustroja, među ostalim, prikazana je brojnim značkama, a rodovi su predočeni različitim odorama i kapama (husari, ulani, topnici, pješaci, lovci). Postrojbe nisu objedinjene kao jedinstvene hrvatske, nego su bile u sastavu pojedinih armija pod zapovjedništvom austrougarskog ili njemačkog vojnog vrha. Hrvati su ratovali na balkanskom, istočnom i talijanskom ratištu.
Izloženi predmeti uglavnom su darovani Hrvatskom narodnom muzeju 1919., nakon raspuštanja austrougarskih pukovnija u sastavu XIII. zagrebačkog zbora.
Prati se ratni put XIII. zagrebačkog i XVI. dalmatinskog zbora, od bitaka u Srbiji i gornjem Podrinju, gdje su ratovali Hrvati iz Dalmacije, do bitaka u Bukovini i Galiciji na ruskom bojištu gdje je, među ostalim, ratovala i "vražja divizija", sastavljena od vojnika iz središnje Hrvatske i Slavonije. Hrvatski su vojnici, nakon ulaska Italije u rat, ratovali i na talijanskom bojištu. Tu cjelinu prate izlošci oružja i opreme, a fotografije i dnevnici dočaravaju ambijent na ratuštu i u zarobljeništvu. Na izložbi je rekonstruiran i časnički radni prostor, a posebeno je istaknut barun Svetozar Boroević, veliki strateg, nazvan Lav od Soče. Četvrta tematska cjelina prikazuje žrtve i stradanja tijekom "zaboravljenoga rata" u kojem je na bojišnicama ili od posljedica ranjavanja umrlo 10-ak milijuna Europljana, a 20-ak milijuna ih je ranjeno.
Izložba završava prikazom raspada Austro-Ugarske Monarhije i njezine kapitulacije, prikazom posljedica Versajskog mirovnog ugovora, odnosno stvaranjem nove države - Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Ivica Radoš
Broj preporuka: 0
