Šezdesete godine prošlog stoljeća bile su vrlo plodonosne u svijetu automobila. Štoviše, tad su nastale neke od najvećih sportskih legendi na četiri kotača koje su ostavile trajan otisak u povijesti. Kao kolijevka automobilizma, Europa je prednjačila s klasicima poput Jaguara E-Type, Aston Martina DB5, Alfa Romeo Spidera, Mercedesa SL, Ferrarija 250 GTO, Porschea 911 ili Lamborghini Miure. I Japanci su tad napravili neke od najpoznatijih automobila svih vremena poput Mazde Cosmo Sport, Toyote 2000GT i Datsuna 240Z, a dobrih ideja i fantastičnih automobila u to doba nije nedostajalo ni u Americi, koja je tad izrodila Shelby Cobru, Pontiac GTO, Dodge Charger, Ford GT40…
Foto: Getty Images
No, malo je tih legendi uspjelo u proizvodnji opstati do današnjih dana, a jedna od zanimljivijih svakako je Chevrolet Camaro, koji se pojavio prije točno pedeset godina i koji je ove godine zasjao u svojoj već šestoj generaciji. A nastao je prije pola stoljeća iz čistog inata, ili kako bi to Dalmatinci rekli, iz dišpeta! Naime, šefovima Chevroleta je prekipjelo što Ford s Mustangom uzima svu slavu i na tržištu i na tad tek pokrenutoj trkaćoj Trans-Am seriji te je svom razvojnom odjelu postavio samo jedan cilj - napraviti auto koji će doslovno pojesti Mustang za doručak. Što je ujedno bila i izjava kojom je Chevrolet je od početka provocirao Ford. Jer premda vrlo zvučno, ime Camaro nema neko posebno značenje. Službeno je Chevrolet tvrdio da to na francuskom znači prijateljstvo, drugarstvo, no navodno je jedan Chevroletov menadžer na pitanje novinara što je to Camaro hladno odgovori: To je mala, opaka životinja koja jede Mustange. I tako je započelo jedno od najvećih rivalstava u povijesti automobila, koje će nadmašiti čak i ono između Ferrarija i Lamborghinija, jer ne jenjava već punih pedeset godina.
A zanimljivo je da je Chevrolet ime novog modela promijenio u zadnji tren. U fazi razvoja razmatrano je više od dvije tisuće imena - od GeMini preko Commander do Wildcat - a novi se automobil na kraju trebao zvati Panther i Chevrolet je već bio potrošio 100.000 dolara na značke s tim imenom da bi tek tri mjeseca prije službene premijere u Detroitu ime odjednom naprasno promijenili u Camaro. Novinska konferencija o imenu novog automobila bila je ujedno i prva masovna telefonska konferencija na svijetu. Naime, Chevroletov PR odjel okupio je u 28. lipnja 1966. predstavnike medija u hotelima u 14 američkih gradova na velikoj telekonferenciji, koju je iz detroitskog Statler-Hilton hotela vodio tadašnji glavni direktor Chevroleta Pete Estes. Bila je to prva telekonferencija takvog obima, a više od 100 tehničara američkog telefonskog giganta Bella brinulo se da sve prođe kako treba. Estes je tad rekao i da Chevrolet želi zadržati tradiciju da im imena automobila počinju sa slovom C kao i Corvette, Chevelle, Corvair…
U priči za javnost, Chevrolet je stvorio Camaro u namjeri da iskustvo vožnje sportskog automobila približi prosječnim vozačima. No istina je da je Camaro stvoren prvenstveno da uzme dio kolača Fordu, koji je bilježio sjajne prodajne i sportske uspjehe s Mustangom. Kad je Ford otkrio Mustang 1964. u Chevroletu nije bilo nikakve reakcije, no kad je Ford prodao 100.000 Mustanga u prvih šest mjeseci i gotovo pola milijuna do kraja prve godine, cijeli General Motors je skočio na noge. General Motors je doduše, preliminarni posao na ovoj vrsti automobila započeo još 1958. Prema tvrdnji Pontiacova dizajnera Boba Portera postojao je projekt sportskog za četiri putnika generalne veličine Mustanga i svi su ga u studiju htjeli razraditi, no nitko u vrhu nije pokazivao interes za njega.
Odgovornost za razvoj Chevroletovog ubojice Mustanga tad je pala na leđa Henryja C. Haga dok je interijer oblikovao George Angersbach. Tijekom razvoja razmatrano je više oblika karoserije, od dvosjeda do karavana, da bi zadržali što manje troškove proizvodnje u Chevroletu su se odlučili ponuditi samo coupé i cabriolet. Automobil je imao dugačak poklopac motora i kratak prtljažnik, kabinu dovoljno prostranu za četvero i samonoseću karoseriju s odvojenim prednjim ovjesom, što je osiguravalo više prostora u unutrašnjosti te tišu i komforniju vožnja. Od starta su kupci mogli birati između čak 60 opcija i četiri motora, a bazna cijena Camara bila je 50 dolara niža od Mustangove. Automobil je u salone stigao krajem rujna 1966., nešto manje od dvije godine nakon što je Mustang oduševio naciju. Dotada je Ford prodao već 1,2 milijuna Mustanga, no Chevrolet je već u prvoj godini uspio uspješno parirati Mustangu s više no solidnih 221.000 prodanih Camara. A onda su to isto odlučili napraviti i na utrkama, za što su angažirali američku legendu Rogera Penskea kao menadžera momčadi i Marka Donohuea kao vozača.
Chevroletov šef sportskog odjela Vince Piggins od početka se htio sučeliti s Mustangom u novoj Trans-Am seriji, no odmah je naišao i na prepreke. Prvo, automobil je trebalo homologirati da bi se smio natjecati (što je značilo izbaciti na tržište 1000 cestovnih automobila) i drugo - pravila novog natjecanja ograničila su obujam motora na 5 litara, a Camarov najmanji V8 imao je 5,5 litara. No Vince je uspio progurati trik kojim su se dotad koristili tjuneri, posudivši klipove dužeg hoda s drugog Chevroletovog motora i time efektivno reducirajući obujam. Uz glavu s većim ventilima i Holleyjev rasplinjač sa četiri grla motor se mogao vrtjeti na 7000 okretaja, što je bilo nevjerojatno za V8 motore tog doba.
Trkaći motor registriran na 290 KS, iako je stvarnosti proizvodio puno više, bio je baza nove sportske verzije koja će ime na kraju dobiti po svom kodnom broju na listi dodatne opreme. Tako je doplata Z/28 stajala dodatnih 358 dolara, a osim nabrijanog motora uključivala je čvršći ovjes, izravniji upravljač, 15-inčne kotače i dvostruki ispuh. Za dodatnih 400 dolara kupac je mogao dobiti trkaći mjenjač sa četiri brzine skraćenih prijenosnih odnosa i snažnije kočnice. Chevrolet, doduše, prve godine proizvodnje nije uspio proizvesti tisuću primjeraka već svega 602, no ipak mu je dopušteno natjecanje, a Z/28 postao je legenda. U prvoj sezoni Chevroletova je ekipa platila danak učenju, pa su te 1967. zabilježili tek tri pobjede, no zato su već sljedeće sezone potpuno dominirali i osvojili 10 od 13 utrka...
Do 1969. su u Chevroletu već bili toliko zaraženi natjecanjem s Fordom da su 1969. odobrili - na poseban zahtjev kupaca - i prodaju nove trkaće verzije Camara s posve aluminijskim V8 motorom snage 430 KS nazvane ZL-1. Koja je i do dana današnjeg ostala bez sumnje najekstremnija i najpoželjnija izvedba Camara. Uz tek nekoliko jednostavnih preinaka s lakoćom je mogla razvijati 500 KS čineći tako Camaro već u prvoj generaciji ekstremno snažnim. No, prodano ih je samo 69 komada, jer je za ZL-1 na baznu cijenu od 2700 dolara trebalo doplatiti još punih 4000 dolara i očito je bilo malo onih koji su si krajem šezdesetih to mogli priuštiti.
Camaro kroz generacije
1966. - 1969.
Chevrolet Camaro je stvoren samo s jednim ciljem - da pojede Ford Mustang za doručak, pa su već osnovne modele pokretali redni šestcilindraši s najvećom snagom od 140 KS. Javnost je bila oduševljena, a najpoželjniji je svakako bio za trke pripremljeni Z/28.
1970. - 1981.
U drugoj generaciji Camaro je izgubio na snazi, što je bila posljedica tad novo uvedenih restrikcija u emisiji štetnih ispušnih plinova. No, zato je dobio niži centar ravnoteže i širi trag kotača, što je znatno poboljšalo njegovo ležanje na cesti.
1982. - 1992.
S trećom generacijom u kasnim sedamdesetim i ranim osamdesetim Camaro je dosegao najnižu točku svoje karijere, posegnuvši čak i za četverocilindarskim motorima, pa je tako osnovni model pokretao motor s jadnih 88 KS u verziji s karburatorom te 96 KS s ubrizgavanjem.
1993. - 2002.
Devedesete i četvrta generacija Camara napokon su donijeli oslobođenje od restrikcija u snazi motora, pa je standardni model pokretao 3.4-litreni V6 sa 160 KS, kasnije zamijenjen 3.8-litrenim V6 sa 200 KS. Odrasli dečki uživali u verziji SS.
2010. - 2015.
Chevrolet je uspavao Camaro na osam godina da bi ga 2010. uskrsnuo u najboljem izdanju ikad, s sjajnim dizajnom i opremljenog modernim V6 i V8 motorima snage od 323 do 426 KS. Kasnije je ZL1 snagu podigao na 550 KS, izašao je i Z/28 s motorom Z06 Corvette.
2016. -
Ova godina zabilježila je i dolazak šeste generacije, bazirane na novoj Chevroletovoj platformi Alpha i opremljene posve novim automatskim mjenjačem sa 10 brzina iz ZL1 i nagrađivanim 3,6-litrenim V6 sa 335 KS s mogućnošću isključivanja cilindara.