OBLJETNICA NAJOPAKIJE PISTE

VREMEPLOV 90 GODINA Nürburgringa Njemački Zeleni pakao i dalje gori

AUTOR:
    • Marin Tomaš

  • OBJAVLJENO:
  • 01.08.2017. u 16:38

  • UIG via Getty Images

    Čak 22,8 kilometara duga, najljepša, ali i najopasnija trkaća staza na svijetu, urezana u gustu šumu u planinskom lancu Eifel, sveto mjesto za ljubitelje automobila, slavi devedeset godina otkako je nastala kako bi Nijemci pokazali svoju uvjerljivu graditeljsku i tehnološku nadmoć

    Premda su već prije 1927. njemački proizvođači automobila bili predvodnici u razvoju novih tehnologija, Njemačka dotad nije imala stalnu trkaću stazu, a za utrkivanje su služile javne prometnice poput Avusa, dijela novoizgrađenog autobahna pokraj Berlina. Poput svih drugih raskošnih zdanja u povijesti i Nürburgring svoj nastanak zahvaljuje politici i velikom egu. Takva ekstremna i teško nadmašiva trkaća staza mogla je nastati samo iz neutažive potrebe Njemačke da pokaže svoje znanje, moć i dominaciju.

    UIG via Getty Images
     

    Ideja o takvoj trkaćoj stazi rođena je još početkom stoljeća, nakon što je talijanski Fiat porazio njemačke automobile na Kaiser Preisu (Grand Prixu) 1907. u okolici Frankfurta. Tada je u vrhu vlasti odlučeno da se izgrade veliki testni poligon i trkaća staza u okolici Adenaua u planinama Eifela kako bi njemački proizvođači imali gdje razvijati svoje automobile. Nakon I. svjetskog rata, u doba velike nezaposlenosti u Njemačkoj, dr. Otto Creutz, otac Nürburgringa i tadašnji predsjednik ADAC-a, nagovorio je gradonačelnika Kölna i budućeg kancelara Konrada Adenauera na taj projekt kako bi se zaustavio rast nezaposlenosti u tom kraju. Od 27. rujna 1925., kad je postavljen kamen temeljac, u sljedeće dvije godine 2500 radnika gradilo je ogromnu stazu prema osnovnoj zamisli Hansa Weidenbrücka koju je razradio Eichler Architekturbüro iz Ravensburga na čelu s arhitektom Gustavom Eichlerom.

    Getty Images
     

    Taj golem i ambiciozan projekt stajao je 14,1 milijun rajhsmaraka. Zamišljen je kao staza koja se može razdvojiti na dva dijela - južnu, kraću petlju dugu 7,7 kilometara za testiranje i klupska natjecanja te sjevernu, dugu čak 22,8 km koja je trebala pokazati svijetu njemačku inženjersku nadmoć. Nürburgring je imao 172 zavoja, 84 desna i 88 lijevih, uz sve moguće radijuse, nagibe i uspone koji postoje u graditeljstvu. Gotovo svaki zavoj i nagib na stazi konstruiran je tako da izvuče najbolje iz onoga tko se usudi njime provozati – bilo čovjeka, bilo automobila. Ekstremni usponi i padovi usred samih zavoja, čiju preglednost zaklanja gusta šuma kroz koju prolazi ta staza koja okružuje četiri sela, a u sredini su visoke ruševine tvrđave Nürburg, sigurno se više nikad neće ponoviti. Nürburgring u originalnom izdanju nisu zvali trkaćom stazom, nego automobilskom operom kakvu je mogao stvoriti samo Richard Wagner.

    UIG via Getty Images
     

    Nordschleife je otvoren za utrkivanje u lipnju 1927., a na prvoj utrci, motociklističkoj, pobijedio je Toni Ulmen. Sutradan je Rudolph Caracciola ušao u povijest kao prvi vozač koji je za volanom kompresorskog Mercedesa S trijumfirao na slavnoj stazi. Nürburgring se brzo pročuo kao najzahtjevnija i najteža trkaća staza na svijetu, ali je II. svjetski rat prekinuo utrke i donekle uništio stazu. U Nürburgring 1950-ih stiže najprestižnija trkaća serija na svijetu – Formula 1. Prva utrka održana je 1951. nakon što je ukinuta zabrana utrkivanja u Njemačkoj pa je to bio prvi njemački Grand Prix od 1939. U prvoj F1 utrci na zavojitom, opasnom i dugačkom Nordschleifeu slavio je Alberto Ascari nakon što su Alfe Giuseppea Farine i Juana Manuela Fangia zaustavili tehnički problemi.

    Getty Images
     

    Ta trojica samo su neki od velikih vozača koja će proslaviti kultnu stazu i zaradili nadimak Ringmeister – počasni naziv za sve koji su se pokazali izvrsnima na Nürburgringu. Iako je Formula 1 uvijek donosila najveći tehnološki napredak, s vremenom je postala prebrza za tako opasnu stazu pa ju je Jackie Stewart 1960. s razlogom prozvao Zelenim paklom, što zbog ljepote, što zbog opasnosti, imenom koje i danas nosi. Samo do 1969. na Nordschleifeu je poginulo pet F1 vozača, što je Nürburgring učinilo drugom najsmrtonosnijom trkaćom stazom u povijesti Formule 1.

    Getty Images
     

    Nakon stravične nesreće Nikija Laude 1976., u kojoj je živ gorio, a kojoj je prethodila žučljiva rasprava o tome treba li se utrka zbog jake kiše uopće održati i koju je prevodio upravo Lauda, zauvijek je prekinuto natjecanje Formule 1 na Nordschleifeu. Bio je to težak udarac za Nürburgring – upravo oni automobili koji su ga proslavili postali su prebrzi za njega. S odlaskom Formule 1 Ring je utihnuo i tek nakon što se prašina slegla pojavljuje se novi trend koji će ga ponovno proslaviti i zahvaljujući kojem je Nordschleife preživio do današnjih dana. Isprva se malo proizvođača bavilo testiranjem na Nordschleifeu, tek poneki njemački proizvođači. Ali 1970-ih masovno se otvara tržište sportskih i supersportskih automobila. Proizvođači naveliko plasiraju tvornički nabrijane sportske ili gotovo trkaće automobile koje je moguće kupiti i voziti cestom. BMW svoj slavni Motorsport odjel osniva 1972., a kako bi pomirio dualnu prirodu svojih M modela, trebao mu je testni poligon koji nudi i beskompromisnost trkaće staze i nepredvidljivost klasične ceste.

    Getty Images
     

    A Nürburgring je upravo takav. U samo jednom krugu možete promijeniti četiri godišnja doba i susresti gotovo sve uvjete kao na običnoj cesti. To ne nudi ni jedna druga staza na svijetu. Začas su inženjeri i testni vozači iz svih dijelova svijeta preplavili Nürburgring i ondje do krajnjih granica testirali svoje sportske automobile, što ga je zauvijek promijenilo. Do kraja 1980-ih toliko je prototipa kružilo Ringom da su uvedena nova pravila jer su proizvođači tražili ekskluzivnost. Sada je tijekom tijesnih 16 tjedana godišnje trkaća staza rezervirana isključivo za testiranja automobila pa se proizvođači tuku za ekskluzivni pristup slavnoj stazi. No za širu javnost sve do početka 1990-ih Ring je bio relativno nepoznato mjesto.

    UIG via Getty Images

    Nitko osim nekoliko lokalaca nije znao za tu jedinstvenu trkaću stazu, no ono što je počelo kao savršeni testni poligon za razvoj automobila uskoro će postati svjetski poznato odredište svih pravih zaljubljenika u vožnju i automobile, prava automobilistička turistička meka. Veći dio godine, kad se na njemu ne testira niti utrkuje, Nordschleife je zapravo javna cesta otvorena za tzv. turističke vožnje: svatko, baš svatko s vozačkom dozvolom i tehnički ispravnim automobilom može tada voziti Nürburgringom. To ujedno znači da je ondje kao na Divljem zapadu, premda vrijede ista pravila kao i na svakoj drugoj cesti pa je pretjecanje dopušteno samo s lijeve strane. Ali Nürburgring je jedina staza na svijetu na kojoj u istom trenutku možete vidjeti i Ferrari i Vespu, pick-up i BMW s dva bicikla na krovnim nosačima ili pak DHL-ov kombi koji pretječe Volkswagen Polo. Ne začuđuje stoga što je vožnja na Ringu za svakoga vatreno iskustvo, a prvi krug na Nordschleifeu je nešto što se ne zaboravlja do kraja života.

    Ukratko

    1925.

    U samo dvije godine graditelji i inženjeri stvorili su 23,8 kilometara dugu trkaću stazu koja ima više odvojenih sekcija koje je moguće spajati i kombinirati, uključujući i sjevernu petlju, tzv. Nordschleife, koja je sama duga 22,8 kilometara.

    1927.

    Motociklistička utrka Eifela, nazvana po planinskom lancu u koji je usječen Nürburgring, 18. lipnja 1927. bila je prva na novoj trkaćoj stazi, a već sutradan Rudolf Caracciola postao je prvi vozač koji je osvojio automobilističku utrku na Nürburgringu.

    1934.

    Legenda kaže da je Mercedesov tim čitavu noć strugao boju sa svojih trkaćih bolida W25 kako bi udovoljio novim pravilima koja su ograničavala masu na 750 kg. Sljedećeg dana bolidi su pobijedili, a zbog svog su izgleda nazvani srebrne strijele.

    1951.

    Drugi svjetski rat na dugih je sedam godina prekinuo utrkivanje na Nürburgringu, a ponovno otvorena trkaća staza ugostila je bolide Formule 1 tek 1951. godine na Velikoj nagradi Njemačke. Tada je počelo njemačko ludilo za utrkivanjem.

    1969.

    Jacky Ickx, jedan od tzv. Ringmeistera – vozača koji su dominirali Ringom kao što su bili Alberto Ascari, Juan Manuel Fangio, Stirling Moss, Jim Clarks ili Jackie Stewart – prvi je odvozio krug na Nordschleifeu ispod 8 minuta vozeći 1969. prosječno 177,2 km/h.

    1976.

    Na utrci kojoj je prethodila burna rasprava o tome treba li je održati ili ne, Niki Lauda, glavni zagovornik obustave utrke, izletio je zbog jake kiše, zbog čega je zaradio doživotne opekline lica. Nakon toga Formula 1 se povlači s Nürburgringa.

    1983.

    Stefan Bellof, 25-godišnji njemački trkač u Porscheu 956 grupe C s motorom od 620 KS i aerodinamikom koja je dopuštala efekt stvaranja potisne sile, postigao je rekordno vrijeme kruga na Nordschleifeu od 6:11.13, koje je otada nenadmašeno.

    1985.

    Slavljeničkom utrkom označen je povratak Formule 1 na Nürburgring, na godinu dana prije izgrađenu modernu stazu dugu 4,542 kilometra. Iste godine održan je i prvi glazbeni festival Rock am Ring, na kojem je 75.000 ljudi došlo gledati U2 i Joea Cockera.

    2000. Mercedes Arena

    Izgradnjom Mercedes Arene, nazvane po polukružnoj Mercedesovoj tribini, trkaća staza Formule 1 produžena je na današnjih 5,148 kilometara. Ta je serija zavoja najškakljiviji dio Grand Prix staze, jer je vrlo teško savršeno pogoditi idealnu trkaću liniju.

    2009. Ring Werk

    Prema zamisli novih vlasnika, nakon dvije godine gradnje na Nürburgringu se otvara novi poslovno-zabavni kompleks Ring Werk sa zatvorenim tematskim parkom, muzejem, kinom i simulatorima, čiji je cilj da Nürburgring postane zabava za cijelu obitelj.

    ---------------------------------------------------------------------

    Nürburging je najduža trkaća staza na svijetu i to će zasigurno ostati. Staza je građena dvije godine za što je bilo uposleno 2500 radnika i potrošeno čak 14,1 milijuna tadašnjih rajhsmaraka

    Veliki Rudolf Caracciola prvi je vozač koji je osvojio Nürburgring, a nadimak Ringmeister zaradili su i Ascari, Fangio, Ickx, Moss, Clarks, Stewart i drugi velikani

    Na prvoj utrci pobijedio je Rudolf Caracciola u Mercedesu sa 6,2-litrenim motorom, a trebalo mu je 3,5 sata da prijeđe 340 kilometara

    Nürburging je svečano otvoren motociklističkom utrkom 18. lipnja 1927., a već dan poslije na impresivnoj stazi natjecali su se automobili

    Svaki zavoj na Nürburgingu napravljen je tako da bude velik izazov ne samo za vozače, nego i za automobile, a mnogi od njih dobili su posebna imena

    Jacky Ickx letio je stazom u Brabhamu BT26A-Ford na Velikoj nagradi Njemačke 1969. ali je prvi odvozio krug ispod 8 minuta vozeći prosječno 177,2 km/h

    Teška nesreća u kojoj je Niki Lauda živ gorio u bolidu više od minute, opekavši pluća i lice, zauvijek je otjerala Formulu 1 s Nordschleifea

    Izdvajamo