PET
Kregarov poučak
Josip Kregar, sveučilišni profesor i trenutačni dekan Pravnog fakulteta, odlučio se kandidirati na mjesto gradonačelnika Zagreba. To je njegovo pravo. On se u javnosti nudi kao osoba koja tumači pojmove sukob interesa, transparentnost, korupcija u državi i slično. Upravo zbog takvih stajališta sjedi u vrhu nekoliko (ne)Vladinih organizacija za ljudska prava. Prema tome, sam je u sukobu interesa. On se, naime, dok obavlja dužnost dekana, kandidira za gradonačelnika. Nezamislivo je u svijetu da se netko tko obavlja istaknutu dužnost na sveučilištu pokuša kandidirati za takvu političku dužnost. Pogotovo kad se radi o osobi koja tumači što je to autonomija sveučilišta. Ako sveučilište ima pravo na autonomiju od vlasti, onda i vlast ima pravo na autonomiju od sveučilišta. Mato Arlović nedavno je istaknuo kandidaturu za suca Ustavnog suda. Odmah je zamrznuo svoje članstvo u SDP-u, ne čekajući rezultate izbora. U statutima HND-a, HHO-a i nekih drugih nevladinih udruga izričito piše da nitko tko sudjeluje u borbi za bilo koji segment političke vlasti ili obavlja bilo koju stranačku dužnost ne može biti aktivni član tih NGO-a. Kregar nije član niti jedne stranke, ali sudjeluje u borbi za vlast. Konačno, s početkom sljedeće školske godine prestaje mu dekanski mandat, a novi bi dekan već trebao bili izabran do kraja svibnja. Trebao je podnijeti ostavku (ili je bar zamrznuti) na dekansku dužnost i članstvo u organizacijama za ljudska prava staviti na stranu do kraja izbora. Opravdanje da bi možda podnio ostavku kad bi bio izabran jednostavno ne pije vodu. Dapače, to ukazuje na ziheraško zadržavanje pozicije na nekoliko stolica. Kregar se treba odlučiti: ili borba za političku vlast “maršem kroz strukture” ili Sveučilište i NGO.
SUB
Gay i pravoslavlje
Hrvatskoj Katoličkoj crkvi prigovara se na konzervativnosti zbog stajališta koje je zauzela prilikom usvajanja Zakona o diskriminaciji koji nam je diktirao Bruxelles. Srpska pravoslavna crkva, ali i sedam drugih “tradicionalnih vjerskih zajednica” u Srbiji nedavno su uputile apel Skupštini Srbije u kojem su tražile povlačenje predloženog zakona. U apelu je izneseno stajalište kako je “izražavanje rodnog identiteta kroz transeksualnost izraz mentalnog poremećaja”, a ne sloboda izražavanja kao što je pisalo u prijedlogu zakona koji je vlada Srbije bila uputila, pa potom povukla. Gužva oko tog zakona još traje. Prema nekim informacijama, najžešći protivnik bio je utjecajni vladika bački Irinej Bulović koji slovi kao vodeći intelektualac u “episkopatu” Srpske pravoslavne crkve.
NED
Uskočki sudovi
Dobri poznavaoci prilika u Europi koji se bave suzbijanjem organiziranog kriminala, koji se kod nas vode pod slavnim imenom Uskok vrlo su skeptični prema tome kako se kod nas provodi “akcija Uskok”. Nije dovoljno imenovati samo dio tužiteljstva Uskokom, niti postaviti suce. Za kompletnu “akciju USKOK” bili bi potrebni i posebni odjeli u istražnim zatvorima pod nadzorom specijaliziranog i za to educiranog osoblja. Jednako tako, trebalo bi u policiji u svakom segmentu izdvojiti osobe koje rade ili bi radile u okviru uskočkog procesa. Od kriminalističkih inspektora do posebno izdvojenog laboratorija. Sve osobe koje bi radile u tom sustavu morale bi proći specijalne sigurnosne provjere i steći dodatno obrazovanje. Stvaranje takvog sustava stoji mnogo, ali dugoročno jedino takav sustav daje rezultate. Međutim, hrvatska vlast umjesto da novčano stimulira cijelo pravosuđe i policijski sustav, i njima skida plaće. To je loša vijest. I suci i policajci samo su ljudi od krvi i mesa. Ako doista želimo povećati koruptivnost u tim segmentima vlasti, onda im samo skidajmo plaće pa ćemo uskoro plaćati ceh ovakve promašene politike.
PON
Obiteljska karantena
Ženski dio moje obitelji stavio me u stanovitu vrstu kućnog pritvora ili pak “karantenu” zbog zdravstvenih (ne)prilika. Uzalud čeznutljivo gledam prema zagorskim bregima. Kad im popusti pozornost, ulovim priliku i zbrišem na nekoliko sati u brege. Gore već cvatu tulipani, zumbuli i drugo cvijeće. Ja pak moram čamiti u zagrebačkom sivilu. A bome, neću dugo!
UTO
Bandićev model vladanja
Na HRT-u sudjelujem u emisiji “Otvoreno” s učenim glavama sa Sveučilišta. Sudjeluje i nedodirljivi i vječni Vladimir Šeks koji nam nudi eksperiment u “velikom socijalnom laboratoriju” koji se zove hrvatsko društvo. Tema rasprave predstojeći su lokalni izbori. Iza svih tih rasprava krije se samo jedna istina: u zakonske je okvire samo stavljen onaj model vladanja koji u Zagrebu prakticira osporavani gradonačelnik Milan Bandić. I tko je sad tu lud: građani ili vlast? Sa svih strana u javnosti čuju se pravi rafali kritike protiv Bandića i njegova modela na teorijskom i praktičnom nivou. Kad ono, taj model postaje uzor naše hrvatske političke elite, čime se razotkrivaju njezin sjaj i bijeda.
SRI
Uništavanje pamćenja
Rasprava na okruglom stolu o suđenjima za ratne zločine koju su organizirale nevladine udruge Centar za mir iz Osijeka, Document i GOLJUP pokazuje svu paradoksalnost društva u kojem živimo. O suđenjima i žrtvama iz vremena Domovinskog rata raspravlja se u nijansama. Katarina Kruhonja čak sucu Mrčeli osporava dio nepravomoćne presude u predmetu Norac i Ademi, prigovarajući na olakotnoj okolnosti iz obrazloženja Norcu kako su “mladost i neiskustvo u ozračju domoljubnog zanosa pridonijeli ravnodušnosti pri mogućnosti zabranjenih posljedica”. Na istom skupu trenutačni nam tovariš Mesić, braneći prijatelje krvavih ruku i još krvavijih savjesti, kaže: tko su bili ljudi čiji su ostaci otkriveni u Hudo Jami, kako su oni stradali, to su pitanja na koja moraju odgovoriti stručnjaci. Žrtve se ne smiju politizirati u bilo koju svrhu. Možda su to i žrtve borbi koje su vođene nakon završetka Drugog svjetskog rata. Dok cijeli svijet obilaze fotografije na kojima se vidi krv na stijenama jame - od prostrijelnih rana lubanja - Mesić nam prodaje priču o “žrtvama poratnih borbi” kao da smo svi mi ludi. Radi se o stotinama tisuća žrtava pobijenih nakon Drugog svjetskog rata, bez suda, bez prava na obranu na temelju političko-komunističkog kriterija. U nas se barata brojkom od oko šest stotina grobnih jama koje su rezultat pokolja nakon Drugog svjetskog rata. Mnoge jame koje su otkrivene i dalje stoje netaknute zato što sudovi nemaju novca za ekshumacije, a jedino oni to mogu naložiti. Teret cijelog postupka prebačen je na Državno odvjetništvo koje je jedino od Vlade uspjelo izvući otprilike milijun kuna za povijesno-arhivska istraživanja. Na tome radi tročlana komisija u sastavu Josip Jurčević, Ivo Goldstein i jedna osoba iz Hrvatskog državnog arhiva. Slavko Goldstein odbio je ponudu da bude član te istraživačke grupe. Međutim, ono što je mnogo važnije, to je pravno-sudsko utvrđivanje ratnih zločina, ali i pravo na grob žrtava ratnih zločina. Da se ne ponovi ono što se dogodilo ovih dana kod mjesta Gornje Hrašće kod Varaždina. Ondje su radnici prilikom utvrđivanja nasipa bagerima iskopali gomile ljudskih kostiju koje su potom prebacili na drugu lokaciju. Međutim, o tome nisu obavijestili MUP. Romi iz obližnjeg naselja otkrili su jedan zlatni prsten i tek nakon toga policija je izišla na lice mjesta. Dio je kostiju pokupljen i odnesen na patologiju u Čakovec gdje je utvrđeno da se radi o ljudskim kostima. Naši promatrači danas su izašli na lice mjesta i snimili jeziv prizor. U rašljama zataknute odrezane grane netko je policijskom trakom zamotao bedrenu kost i to stavio kao znak uz cestu. Bedrene kosti i ostaci lubanje koje je smrvio bager danas su u mojoj torbi u specijalnim plastičnim vrećicama i bit će predani MUP-u kao što predviđa zakon. Na toj lokaciji je, tvrde svjedoci, ubijeno od 1500 do 1700 ljudi koji su u lipnju 1945. godine dovedeni s varaždinskog stadiona gdje je bio sabirni logor. Morali su stati u rov, a nakon toga su im partizani pucali u glavu ili ih naprosto zatukli kundacima. Isto se dogodilo u šest jama, masovnih grobnica, koje se nalaze na lokaciji Brdovec i Harmica, gdje je u rovove, prema izjavama svjedoka, natjerano oko 4500 zarobljenika koji su prije toga morali skinuti uniforme i goli ući u rov. Pobili su ih pripadnici 21. srpske divizije u svibnju 1945. godine. Kosti koje izlaze na površinu kad seljaci obrađuju zemlju nedavno sam predao policiji radi utvrđivanja identiteta. I Mesić i građevinska firma i bageri rade isto: sustavno pokušavaju uništiti povijesno pamćenje i obezvrijediti dokaze o masovnim zločinima.
ČET
Verbalni rat EU i Amerike
Češki premijer Mirek Topolanek, čija je vlada neki dan pala u Europskom parlamentu, započeo je verbalni rat protiv Obamine administracije. Topolanek je politiku Obamine administracije i financijske pakete za oporavak (američke) ekonomije nazvao putem u pakao kojim se potkopava globalno financijsko tržište. To, dakako, nije samo njegovo stajalište, nego vjerojatno i stajalište europskih moćnika. To je loša vijest jer izlaska iz globalne krize nema bez suradnje dvaju najmoćnijih potrošačkih društava i njihovih politika: američke i europske.
Ivan Zvonimir Čičak
