POVRĆE U DOBA E. COLI

Kako biti siguran da je na stolu zdrava hrana i koliko nas to košta...

  • Nina Đurđević/CROPIX

Dva važna pravila: Namirnice treba dobro skuhati ili prepeći, a one koje se jedu sirove - temeljito oprati

Kako se hraniti zdravo i sigurno pitanje je koji postavljaju mnogi nakon aktualne drame koju je izazvala sumnja u kvalitetu i zdravstvenu ispravnost španjolskog povrća za kojeg se posumnjalo da je krivac za širenje opasne i smrtonosne bakterije E. coli Europom. I dok stručnjaci ubrzano traže krivca za širenje zaraze, strahujući za svoje zdravlje, dobar je dio Hrvata već odustao od kupnje uvoznog, ali i domaćeg povrća. Nakon svake epidemije koju izazove hrana preplašeni potrošači pokušavaju kupovati što zdravije i sigurnije namirnice, no stručnjaci upozoravaju da na kvalitetnu prehranu treba misliti svaki dan. Istražili smo što uopće znači hraniti se zdravo, kako odabrati prave namirnice i koliko to uopće košta...

Naša poznata i ugledna nutricionistkinja i farmakologinja Mimi Vurdelja kaže da je hrana iz vlastitog podneblja, pripremljena svježe i pojedena u dobrom društvu i raspoloženju - najbolja formula zdravog i jeftinog obroka.

Jednostavno i svježe

- Jednostavnost je najbolji recept i u kuhinji i u životu. Za dobar i zdrav obrok dovoljni su blitva, češnjak, maslinovo ulje i malo krumpira. Ponekad, umjesto blitve može biti “mišancija” ili kopriva, koja je izuzetno zdrava, a u kuhinji bi uvijek trebalo biti lovora, ružmarina, klinčića, muškatnog oraščića i drugih začina za obogaćivanje okusa. Kvalitetan, zdrav i jeftin obrok u proljetnim i ljetnim mjesecima može biti i kuhani mladi krumpir s obiljem peršina i češnjaka te maslinova ulja ili pak zapečen s ružmarinom. Takvih zdravih i cijenom svakome dostupnih jela ima mnoštvo, posebno sada kad su tržnice prepune svježeg povrća, od rajčica i divljih šparoga, preko salate i mladog luka do graška, boba ili blitve - kaže M. Vurdelja.

Domaće je najbolje

Važno je slušati svoje tijelo i razumjeti svoj metabolizam, umjereno jesti te redovito vježbati. Uz takav stil života, navodi M. Vurdelja, nema zabranjene hrane ni nema grižnje savjesti. Hrana uvijek mora biti afirmacija, a nikad zabrana i “grijeh”. Ako želite jesti slaninu, pojedite je, ali slijedeća dva dana jedite više povrća.

- Zdrava hrana kao takva ne postoji, postoji samo zdravstveno ispravna hrana, a prehrana, da bi imala pozitivne učinke na naše zdravlje, treba biti prije svega odgovarajuća. A takvu pravilnu ili odgovarajuću prehranu definiraju zapravo samo dvije riječi: raznovrsnost i prava mjera. Ukratko, možemo jesti sve, ali umjereno. I još jedno važno načelo kojeg bi se trebalo držati jest da organizam želi i treba hranu svog podneblja! Nedavno sam pročitala da su znanstvenici kod Japanaca našli u crijevima bakterije koje se inače nalaze u algama sušija, što je razumljivo ukoliko se podsjetimo da Japanci više od 500 godina jedu suši - objašnjava Vurdelja.

Važno načelo pravilne prehrane jest i da se svaki obrok priprema ex tempore, znači da je svjež i pripremljen uoči konzumacije te da nema podgrijavanja. I još jedna jako važna stvar koju ljudi često zanemaruju jest s kim sjedate za stol i jedete. Jesti valja uvijek za stolom i s ljudima koji vas vole te koje vi volite, a ukoliko jedete sami ni u mislima se ne svađajte ni sa kim. Ako se ne možete osloboditi negativnih misli i emocija, bolje ne jedite. U tom slučaju radije ostavite jelo, prošećite ili otiđite na plivanje, a poslije u miru i s ljubavlju pojedite. Imajte na umu da, poštujete li namirnicu od koje ćete napraviti obrok i pripremite li ga i jedete s ljubavlju, to će za vas uvijek biti poželjan i zdrav obrok, pa makar to bila i prežgana juha - poručuje M. Vurdelja

Zašto su ekonamirnice unatoč manje atraktivnom izgledu i nešto višoj cijeni ipak bolji izbor saznali smo iz prve ruke, u slavonskom selu Deževci, na jednom od najuspješnijih ekoimanja u Hrvatskoj od Damira Rosipala, jednog od vodećih ekopoljoprivrednika iz Slavonije, koji se već desetak godina bavi održivom ekopoljoprivredom.

Hranjivije ekonamirnice

- Osim nešto viših cijena, jedan od razloga zbog kojeg kod nas većina kupaca ima zadršku prema ekoproizvodima jest to što oni ne izgledaju tako atraktivno kao konvencionalni. Naime, u inozemstvu je proces proizvodnje puno moderniji i razvijeniji, pa je moguće dobiti isto tako lijepe proizvode kao u konvencionalnom uzgoju, što kod nas još nije slučaj. Problem s ekopoljoprivredom je to što ju je potrebno pomno unaprijed planirati jer se kulture isporučuju odmah, čim dozriju, ne čuva ih se u skladištima ili hladnjačama mjesecima. A kako ekoproizvodi imaju manje vode u plodovima pa brže dehidriraju, a i brže propadaju jer nisu zaštićeni kemijskim tvarima koje im osiguravaju trajnost, jako je važno osigurati savršeno usklađenu koordinaciju od polja do pakirnice i polica u trgovinama - objašnjava Damir Rosipal.

- U konvencionalnom uzgoju mrkva se prska određenim sredstvima da dobije okus. Naša mrkva ima vrlo intenzivan okus i miris bez takvih dodataka jer je tlo na kojem raste i njegov način pripreme takav. To posebno dolazi do izražaja kod korjenastog povrća koje sve crpi iz tla. Naše povrće uvijek lošije izgleda i malo je manje, ali to je zato što ima manju količinu dušika nego što ga daju u konvencionalnom uzgoju jer mi dajemo dušik samo iz naših organskih komposta - kaže Damir Rosipal. Osim što ne sadrže pesticide i druge otrove, ekoproizvodi imaju i više hranjivih sastojaka. Prema brojnim studijama, sadrže 27% više vitamina C, 22,1% više željeza, 29,3% magnezija, 13,6% fosfora, te čak 15% manje štetnih nitrata.

No kako znamo da je hrana koju jedemo potpuno sigurna za zdravlje?

- Ono što sami možemo učiniti da bismo bili sigurni u zdravstvenu ispravnost naših namirnica je tek mali dio, poput pranja ruku, pridržavanja higijenskih mjera. To je ono što naučimo kroz odgoj, edukaciju - objašnjava ugledni epidemiolog dr. Borislav Aleraj iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Obavezno prati ruke

Postoji i mnogo drugih mehanizama i kontrola koje nas štite, od uzgoja hrane pa do trenutka kada hrana stigne na naš stol. Zato ipak s velikom sigurnošću možemo pojesti ono što dođe pred nas. I činimo to svaki dan.

Ono što možemo sami učiniti da izbjegnemo nevolje s hranom u svojem domu jest pridržavanje osnovnih pravila. Naročito su bitna dva koja uvijek treba imati na umu. Namirnice koje se termički obrađuju moraju biti dobro kuhane ili pečene. One, pak, koje jedemo sirove - moraju biti temeljito oprane.

Milijarde obroka

- Osoba koja barata s hranom mora biti zdrava i pridržavati se higijene. Voda mora biti čista. Sva ta pravila postoje već jako dugo i nisu se promijenila ni u 21. stoljeću. Pogrešno je misliti da to danas više ne vrijedi kada kupimo, recimo zapakirano povrće. Operite ga, uvijek. I to je dio sigurnosti - tumači dr. Aleraj.

- Događaju se incidenti. I situacija s E. coli u Njemačkoj je samo jedan incident. Sjetite se da se dnevno konzumiraju milijarde obroka bez ikakvih problema - dodaje dr. Aleraj. I ističe da kada netko ima probavne smetnje ili druge simptome koje može povezati s hranom, svakako treba odmah reagirati i obratiti se liječniku.



Sanja Matasić, majka dvoje djece: Zbog organske hrane moja su djeca zdravija

Iako, kao i većina Hrvata, u kućnom proračunu imam brojne “rupe”, organske su namirnice često na jelovniku moje obitelji. Kus-kusa, integralne riže i tjestenine, prosa i heljde se unatoč krizi ne odričem jer su se moja dvogodišnja kći Marina i petogodišnji sin Ivan sasvim na njih naviknuli. Otkad sam ih uvrstila u njihovu prehranu, primjećujem da su zdraviji i mnogo otporniji na uobičajene dječje bolesti. Priča to 39-godišnja lektorica Sanja Matasić i priznaje kako su organske namirnice skupe, ali je njihova dobrobit za zdravlje itekako velika. Pola litre sezamovog ulja, primjerice, stoji nemalih 90 kuna, ali Sanja objašnjava da je ono jako isplativo jer ga za pečenje treba vrlo malo, pa dugo traje.

- I ja osobno primjećujem velike prednosti organske hrane jer otkad jedem takve namirnice, psorijaza od koje bolujem sasvim se povukla, a dobro čine i mojoj liniji - govori Sanja. Potrebna je samo dobra volja da bi se počeli zdravo hraniti, novac uopće nije presudan, poručuje ona.

- Sada mladoga organskog povrća, poput mrkve, blitve, krumpira, ima u izobilju i samo ga treba potražiti. Povrće kupujem na seoskim gospodarstvima jer volim znati gdje je raslo ono što kuham, a tako sam i sigurna da nije tretirano opasnim kemikalijama - navodi Sanja.

Broj preporuka: 13

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen