Gradilo bi se, naime, u četiri etape, a najprije bi se trebala napraviti sjeverna tangenta, čija bi gradnja stajala gotovo 400 milijuna eura te bi to bila najskuplja cesta u Hrvatskoj.
No gradonačelnik Bandić kaže da mu nije poznato da će kilometar sjeverne tangente biti najskuplji cestovni kilometar u državi.
- Bit će onoliko skupa koliko realno bude koštala. S obzirom na to što ona znači za promet grada Zagreba, stajat će onoliko koliko treba, jer dok se ne spoji sjeverni prsten s južnim, nema rješenja prometnog problema u Zagrebu - izjavio je gradonačelnik Bandić.
Tunel i prsten 400 mil. eura
Arhitektonski dio cijelog projekta osmislio je arhitekt Branko Kincl, a prometno-tehnički dio razradio je Institut građevinarstva Hrvatske.
Voditelj projekta Stjepan Kralj s Instituta građevinarstva Hrvatske kaže da je cijena kilometra tangente dvostruko skuplja nego autoceste Dalmatine (kilometar autoceste Zagreb - Split stajao je oko pet milijuna eura) jer se radi u gradu gdje je sve, od otkupa zemljišta do dobivanja svih potrebnih dozvola, pa tako i same gradnje, znatno skuplje. Međutim, cijenu poskupljuju i, kako kaže Kralj, objekti na cesti. Naime, 60 posto tangente, duge 27 kilometara, čine tuneli, mostovi i vijadukti.
- Kilometar će stajati oko 11 milijuna eura, što je dvostruko skuplje od kilometra autoceste Zagreb - Split, a i gradi se u gradu gdje je sve skuplje. Tako se procjenjuje da će konačna cijena biti oko 400 milijuna eura, a zajedno s tunelom i prstenom to bi stajalo nešto manje od 800 milijuna eura - izjavio je Kralj. Dodao je da bi važnost tangente bila vrlo velika te da bi ona postala treća cesta koja bi, zajedno sa Slavonskom i Ljubljanskom avenijom te južnom obilaznicom, činila primarni cestovni sustav Zagreba.
Studije Beča i Bruxellesa
Tangenta bi trebala biti položena između čvora Zaprešić na autocesti prema Krapini te Popovca na autocesti prema Varaždinu, a napravljeno je nekoliko njezinih varijanti koje idu rutom Zaprešić - Lukšići - Gračani - Gornji Bukovac - Popovac. Spomenutu tangentu još je 1978. godine arhitektonski osmislio Branko Kincl, ali dosad, kaže, nijedan zagrebački gradonačelnik nije imao sluha za taj projekt.
- Bandić je to jedini prokužio - rekao je arhitekt Kincl te dodao da je cesta proizvod njegova promišljanja kao i studija cestovnog prometa od Beča do Bruxellesa. Dodao je da bi se gradnjom tangente jako rasteretio promet u središtu grada, a vrijednost života u sljemenskoj zoni znatno bi porasla.
200 milijuna eura za dovršetak Maksimira
Grad Zagreb ovih će dana raspisati međunarodni natječaj za koncesionara koji će dovršiti gradnju stadiona u Maksimiru te za 30-ak milijuna eura sagraditi jedan manji stadion za 15 tisuća gledatelja na Kajzerici. Riječ je o stadionu u Maksimiru čiji je arhitekt Branko Kincl prije ljeta predstavio konačan projekt, a prema procjenama, on bi trebao stajati oko 200 milijuna eura. U istom paketu s dovršetkom stadiona gradit će se i stadion na Kajzerici. Taj bi stadion bio sagrađen prije nego što bi počeli radovi na maksimirskom pa bi se ondje za to vrijeme smjestio i NK Dinamo, a kasnije bi se tamo smjestila Dinamova škola nogometa. |
Zagorje: skok cijena nekretnina za 300 postoSTUBIČKE TOPLICE - Nakon vijesti o mogućoj gradnji tunela kroz Medvednicu koji bi spojio Zagorje sa Zagrebom, lansiranoj u jesen prošle godine, očekivano je porastao interes, posebno Zagrepčana, za kupnjom nekretnina u zagorskoj podsljemenskoj zoni. Kupci najviše obilaze Stubičke Toplice, u čijoj bi neposrednoj blizini bio izlaz sljemenskog tunela te elitnije lokacije podno Medvednice. Ipak, realizacija prodaje je slaba zbog prenapuhanih cijena i siromašne ponude. Cijene su, naime, skočile barem trostruko. Lokalni trgovci nekretninama kažu da se najviše traže zemljišta, i to velike parcele. Za hvat građevinskog zemljišta, koji je ranije stajao 30 njemačkih maraka, sada treba platiti oko 50 eura. Poljoprivredno je poskupjelo s 10 na 30 eura po hvatu, a kuća od 100 kvadrata sada stoji i više od 70.000 eura. No, kuće idu najslabije jer kupci traže razvedene prizemnice kojih u Zagorju nema. (S. S.) |
Vanja Nezirović
