ZAGREB - Arbitraža o hrvatsko-slovenskoj granici počet će tek nakon što Hrvatska dovrši pregovore s Europskom Unijom. To je dobro, smatraju naši sugovornici i skupina intelektualaca, jer će tako pred Arbitražnim sudom Hrvatska i Slovenija biti u ravnopravnom položaju.
Ako do ratifikacije u Saboru prevlada protivljenje sporazumu, koje sada dijele dio intelektualaca, zastupnika i biskupi, te zbog toga propustimo u ovom trenutku priliku riješiti pitanje granice, naši sugovornici smatraju da Hrvatskoj prijeti jačanje korupcije, ekonomski pad, izolacija i povratak na Balkan.
Nema referenduma
Arbitražni sporazum određuje da proces pred Arbitražnim sudom počinje nakon potpisivanja sporazuma o pristupanju Hrvatske EU, što bi se trebalo dogoditi nekoliko mjeseci nakon što budu otvorena i zatvorena sva pregovaračka poglavlja. Budući da dvije države potom imaju još 12 mjeseci za podnošenje prvih podnesaka, a da Sud tek nakon toga uopće saziva usmene rasprave, za očekivati je da će do presude sve članice EU ratificirati ugovor o pristupanju i da će dotad Hrvatska i službeno biti članica EU.
Bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Mate Granić smatra da je to dobro za Hrvatsku.
- To je izuzetno dobro jer Slovenija onda više neće moći blokirati daljnje pregovore s EU - rekao je Granić.
Naime, tako bi se trebao izbjeći onaj scenarij u kojem bi Slovenija, nezadovoljna ishodom arbitraže, raspisala referendum o primanju Hrvatske u članstvo i zahvaljujući negativnom raspoloženju svojih birača, spriječila ulazak Hrvatske u Uniju.
Granić kaže da je dobro i to što će se arbitraža odvijati u situaciji kada će obje države biti u Europskoj Uniji.
Nacionalistički obračun
- Sigurno je da će na prvome mjestu igrati međunarodno pravo i za kopnenu i za morsku granicu, ili će igrati međunarodno pravo, pravičnost i dobrosusjedski odnosi za pitanje veze Slovenije s otvorenim morem. Međutim, neosporno je da je pozicija jedne države jača ako je članica EU. Ovo dvije zemlje dovodi u ravnopravan položaj - smatra Granić.
No, bivši hrvatski veleposlanik u SAD-u, u vrijeme SDP-ove vlade, profesor politologije Ivan Grdešić, smatra da je Hrvatska već bila u takvom položaju, ali smo se “prije osam godina zanijeli nacionalističkim obračunom uoči izbora”.
- Možda smo mnoge stvari mogli i bolje riješiti jer smo bili jači i ravnopravni sa Slovenijom - rekao je Grdešić. No, smatra da bez obzira na to, sporazum treba prihvatiti.
- Dugoročno gledajući, mi možemo ostati teritorijalno cjeloviti, ali možemo biti država bez demokracije, u kojoj će prevladati korumpirani političari, nasilnici, organizirani kriminal i mafija, pa ćemo se natjecati s ostalim balkanskim zemljama kod koga ima više kriminala, a nećemo biti europska zemlja koja govori o tome da kriminala nema, odnosno da ga ima manje - smatra Grdešić.
- Igraju se našim životima. Europska budućnost Hrvatske je pitanje preživljavanja Hrvatske u budućnosti, u svijetu globalizacije. Inače će nam se dogoditi sve ono što nam se događa već 20 godina, da živimo u zemlji u kojoj se o političarima govori kao o kurvama, gdje ekonomijom vladaju kriminal i mafija, da nam kriminalci bježe u BiH, da djeca prolaze sva s pet, a da nitko ništa ne zna - smatra Grdešić.
Odbijanje Sporazuma, smatra Granić, Hrvatsku vodi u “balkanski okvir”.
Junction vodi u kompromis
- Ako Hrvatska ovo propusti i ako bi nastupila blokada, Hrvatska ide u balkanski okvir sa Srbijom, Crnom Gorom i Makedonijom - rekao je Granić.
Dodao je kako sporazum zasigurno nije idealan za Hrvatsku, ali i da je arbitraža uvijek kompromis.
O “vezi” Slovenije i otvorenog mora, odnosno engleskom terminu “junction” koji bi arbitraža trebala utvrditi, Granić je rekao:
- Jasno je da je to konstruktivna dvosmislenost koja je omogućila da dođe do dogovora. Da je pisalo teritorijalni spoj, Hrvatska nikad ne bi pristala, a da je izričito pisalo kako se radi samo o režimu neškodljive plovidbe, ne bi pristala Slovenija.
No, Grdešić kaže kako je problematičan način na koji je do ovog dogovora došlo.
- Postoji diskrepancija između ozbiljnosti cilja i sredstava koja se koriste - rekao je Grdešić.
Vrata tvrđave Europa samo su ponekad otvorena. Želite li, uime svih, donijeti odluku da se ostane s pogrešne strane tih zidina, izvolite, biskupi i intelektualci, te radikalni sabornici, objasniti koja rješenja nudite za kratkoročne i dugoročne probleme koji će snaći Hrvatsku izvan EU-a. Je li nekoj državi bolje u, naprimjer, ekonomskoj i financijskoj krizi, izvan EU-a? Biskupi, vi ćete se sigurno odreći velikodušnog dijela koji dobivate iz proračuna, zar ne? Evo pak problema koji će riješiti Damir Kajin, kad budemo izvan EU-a: energija i opskrba plinom iz Rusije.
Klimatska politika čiji se obrisi, od trgovine CO2 nadalje već jasno vide, to je teži zadatak, ali sigurno rješiv za intelektualce koji su protiv arbitražnog sporazuma. Imigracija i moguća navala Afrike na jadranske obale, ali ne turistička, to bi mogao Boro Grubišić. Što će njima EU? Pauza proširenja može trajati jako dugo, možda desetak godina, dovoljno vremena za trijumf nad time kako smo odbili arbitražni sporazum. S jedne strane bit će Slovenija i Mađarska, a s druge strane susjedi od kojih neproblematične odnose imamo samo s Distriktom Brčko.
To neće biti Balkan, to će biti Vučjak, zameten, provincijalan, samozadovoljan. Već sada političke stranke, kao SDP i IDS, došle do toga da odbacuju otvorenost, europeiziranost, dogovor, sposobnost stvaranja kompromisa i razumijevanja ideje kompromisa. Po čemu su onda one ljevica?
Prošli tjedan, kad je Jadranka Kosor razgovarala u Bruxellesu s demokršćanima na skupu EPP-a, Merkelovu ili Sarkozyjevu ili Barrosovu, zanimalo je isključivo finaliziranje spora Slovenije i Hrvatske. One koji mogu postići dogovor, te se poštuje. Tko se ne može dogovoriti, njih se prezire. Arbitražni sporazum je dobar, plod golemog truda Sanadera i Jadranke Kosor, slovenske vlade i europskih i američkih prijatelja. Zar je loš zato baš zato jer je svima dobar?
Ako odlučimo ostati izvan europskih integracija, to bismo trebali odlučili na temelju argumentirane, informirane javne debate i racionalnih razloga. Gdje li smo mi? Obamina vizija daje takt globalnom političkom trenutku, a nama u Vučjaku ga udara Boro Grubišić.
