Biti bolji od svih odličan je osjećaj

Objavljeno: 15.07.2007

Prijemnog ispita, atmosfere koja je vladala prije i danima poslije njega dok su se čekali rezultati, grča u želucu dok drhtavim prstom tražiš svoje ime na rang-listi, itekako se dobro sjećaju svi koji su se jednom upisivali na fakultet.

Prvima na listi svi su se divili, a mnogi od njih opravdali su svoj status zvijezda i tijekom studija. Danas su došle neke nove generacije, traže se nova znanja, rezultati su poznati isti dan i mogu se pronaći putem interneta, no atmosfera prije i poslije prijemnog ostala je ista.

- Najgore mi je bilo dočekati četvrtak, dan mog prijemnog ispita na Medicini. Sati su prolazili tako sporo, to je neopisiv osjećaj. Svi su moji prijatelji već polagali prijemni i znali su na čemu su, a ja sam čekao i čekao. Na kraju sam samo htio da to prođe. Bilo mi je svejedno kako, hoću li uspjeti ili ne. Samo neka prođe - otkrio nam je svoje strahove uoči prijemnog ispita Stefan Prgomet, mladić koji je od 431 kandidata, koliko ih se natjecalo za upis na medicinu, ostvario najbolji rezultat. Jednako mu je grozno, kaže, bilo i kada su izašli iz dvorane. Iako mu se činilo da je dobro riješio test, kada su drugi oko njega počeli govoriti svoja rješenja, stekao je dojam da je sve pogriješio.

- Laknulo mi je kada sam pronašao društvo koje nije pričalo o pitanjima s testa, nego o nekim normalnim temama. Na rezultate smo čekali gotovo četiri sata, to mi se činilo kao vječnost - priča Stefan te priznaje kako od straha nije htio uključiti ni mobitel, kako mu netko ne bi slučajno javio za njega najgoru moguću vijest - da je bio neuspješan i da nije prošao.

Tome da će biti prvi ni u snu se, kaže, nije nadao. "Probudio" ga je muški glas koji je iz sveg grla dozivao: "Tko je Stefan Prgomet?" "Čovječe, pa ti si prvi na listi. Čestitam", grlila ga je djevojka koju je taj dan tek upoznao i kojoj se više ne sjeća ni imena. Ubrzo mu je osobno čestitala i dekanica Medicinskog fakulteta Nada Čikeš.

Tome da će se njihovo ime naći na samome vrhu rang-liste nisu se nadali ni Inja Martišković, Vedran Vlaić i Mladen Mikša. Inja je bila prva na Pravu, Vedran na Ekonomiji, a Mladen na Fakultetu elektrotehnike i računarstva. Najsramežljiviji među njima, 19-godišnji Mladen, priznaje da je noć prije prijemnog od treme loše spavao, no kada je riješio test, bio je siguran da će proći i upasti na FER.

Svi četvero ne skrivaju da je biti najbolji odličan osjećaj, no istodobno su vrlo realni i svjesni činjenice da su time što su kao prvi na listi stekli pravo upisa na željeni fakultet, učinili tek prvi manji korak i da ih od diplome zagrebačkog sveučilišta dijeli još puno ispita. Pred svima njima velik je izazov, odlična startna pozicija nešto je što ne bi smjeli prokockati. S druge strane, strahuju da bi ih odličan plasman na prijemnom u budućnosti mogao i opterećivati. 

- To što sam prvi samo potvrđuje da sam dobro izabrao i da imam sposobnosti za to da studiram medicinu, no to nije nikakvo jamstvo da ću taj fakultet i završiti - razmišlja glasno Stefan. Dodaje kako mu je već netko rekao da je prijemni najlakši od svih ispita na Medicini, pa ga je pomalo i strah.

Fakulteti koje su odabrali Inja, Vedran, Mladen i Stefan među njihovim vršnjacima slove za najelitnije fakultete i puno je onih koji bi se rado našli u njihovoj koži. O tome koliko je mladima danas atraktivan studij ekonomije najbolje svjedoči podatak da se za 1510 mjesta na preddiplomskom studiju ekonomije u Zagrebu (od toga svega 100 bez plaćanja) ove godine natjecalo čak 3500 kandidata.

Studij prava prima 812 kandidata, a svega njih 200 neće plaćati školarinu. Na ispit je izašao 1431 kandidat, a njih trideset i troje nije prešlo prag, što znači da je većina onih koji su izašli na ispit bila visokomotivirana za taj studij.

I nedavno je istraživanje portala MojPosao pokazalo da su ekonomisti, pravnici, liječnici, a posebice inženjeri elektrotehnike i računarstva među najtraženijim zanimanjima u Hrvatskoj. Procjena je stručnjaka koji prate tržište rada da većih promjena što se tiče potrebe za tim kadrovima neće biti ni u idućih pet do deset godina. Prema tome, Inja, Vedran, Mladen i Stefan, kada završe fakultet, na burzi ne bi smjeli provesti ni dana. 

Zagrepčanin Vedran Vlaić u obitelji ima dva ekonomista: mamu i brata. No ta činjenica ipak, kaže, nije bila od presudnog utjecaja na njegovu odluku.  - Odabrao sam Ekonomiju jer taj fakultet pruža velike mogućnosti za posao, a ako se dokažeš, lako možeš napredovati i doći do neke pozicije. Ne zanosim se time da svi samo mene čekaju da završim fakultet. Treba polako napredovati, a s tim će doći i dobra plaća - iznenadio nas je svojim zrelim razmišljanjem 19-godišnji Vedran.

Krajnji mu je cilj imati vlastitu tvrtku i biti uspješan poslovan čovjek. Ekonomiju nije izabrao samo iz pragmatičnih razloga. Svijet businessa jako mu se sviđa, redovito na internetu prati vijesti iz gospodarstva, stručne članke i novine. Optimističan je i smatra da je danas većini njegovih vršnjaka važno to da steknu dobro obrazovanje i rade posao koji vole.

Slično razmišlja i Inja Martišković. - Pravo daje široke mogućnosti zapošljavanja i to mi je bilo važno kod izbora fakulteta jer danas je teško naći posao. Ne moraju svi biti suci i pravnici, s diplomom ovog fakuleta stvarno se može raditi svašta - rekla je Inja. Kada završi studij htjela bi se baviti građanskim pravom.

Mladi odluku o studiju često donose pod utjecajem posla kojim se bave njihovi roditelji, a iznimno je važna i sredina u kojoj se kreću, smatra ta mlada Karlovčanka. Da je Inja u pravu potvrđuje podatak da pet od deset najbolje plasiranih na studiju prava dolazi iz obitelji pravnika. Inja nema pravnika u obitelji, no nije sigurna da na odabir studija nije utjecala njezina majka, koja je tajnica, a svojedobno je sama studirala na Pravnom fakultetu u Zagrebu. I Inja smatra da su se odnosi u društvu promijenili. - Sve je više mladih koji istinski želi završiti fakultet i postići nešto u životu znanjem, a ne vezama - uvjerena je.

Stefan Prgomet nema liječnika u obitelji, ali ima stariju sestru koja upravo završava treću godinu studija medicine. Svjestan je da medicinu uglavnom upisuju djeca liječnika. To zna po sestri jer ona i njezina prijateljica jedine su, kaže, studentice treće godine koje nemaju mamu i tatu liječnike. Možda je tim studentima lakše, no na kraju krajeva svi moraju dobro naučiti gradivo ako se žele baviti ovim poslom, razmišlja Stefan. Njegova je želja specijalizirati neurokirurgiju. 

O tome koji studij upisati taj Velikogoričanin, rođen u Njemačkoj, počeo je razmišljati još na početku srednje škole. Budući da dobro crta, prvo je odabrao studij arhitekture, no kada je njegova sestra upisala medicinu, znao je da je to zanimanje s kojim se i on najviše od svega želi baviti.

- Čitao sam knjige iz kojih uči moja sestra i bio sam očaran time kako liječnici moraju imati veliko znanje - povjerio nam je. Mladenu Mikši inženjeri elektrotehnike su otac i djed, no nije siguran koliko su na to da upiše baš FER utjecali njihovi geni. Istina, i u školi su mu uvijek bolje ležali prirodni predmeti, završio je V. prirodoslovno-matematičku gimnaziju u Zagrebu i FER se nametao kao logičan izbor.

Mladena trenutačno najviše zanima informatika, posebice programiranje, no ne isključuje ni mogućnost da tijekom studija usmjeri na područje elektrotehnike.

Sve četvero uvjereno je da se na studij i dan danas može upisati preko veze, ali, zanimljivo je, oštro odbacuju mogućnost da veza pomaže pri upisu na onaj studij koji su oni odabrali. Inja kaže da su ju mnogi, kada je rekla da će studirati pravo, prvo pitali ima li vezu. Misli da je time što je bila prva dokazala da veza nije presudna. I dečki dijele njezino mišljenje.

Inja, Vedran Mladen i Stefan dobro su informirani i o državnoj maturi, bolonjskom procesu i drugim promjenama u obrazovanju. No, misle da je Vlada po tom pitanju mogla učiniti puno više i da je u školstvu još mnogo neriješenih problema.

- Situacija ide nabolje. Hrvati postaju sve više svjesniji toga da je znanje važno i da onaj tko ne govori bar dva strana jezika i nema dobro obrazovanje ne može uspjeti. No, s druge strane, Vlada koja je stalno isticala da je Hrvatska zemlja znanja premalo je radila na tome da se to i ostvari  - smatra Mladen. Sve je četvero razočarala činjenica da će ih za prvo mjesto na prijemnom ispitu država nagraditi sa 500 do 700 kuna mjesečno, ovisno o tome jesu li iz Zagreba ili ne. Ironično kažu kako ne vjeruju u to da u "zemlji znanja" nema novca za bolje stipendije. 

- Sa 500 kuna mjesečno ti ne možeš ništa. To nije dovoljno ni da nekoliko puta odeš u kino i kazalište, a da ne govorim o kupnji sveučilišnih udžbenika koji su užasno skupi - kaže Vedran koji smatra da bi najboljim studentima država trebala dati stipendiju u iznosu kojim bi barem pokrio troškove studija.  Ne sviđa im se ni to što za sve studente nema mjesta u studentskim domovima. Smatraju da je to jedan od razloga zbog kojeg mnogi njihovi vršnjaci odustaju od diplome i nikada ne završe studij.

- Kada već govore da je Hrvatska zemlja znanja, političari bi morali riješiti te probleme - smatra Mladen. O studiju u inozemstvu nitko od njih četvero ni trenutka nije razmišljao. U inozemstvo bi eventualno otišli ne neko kraće vrijeme, možda usavršavanje, no svi svoju budućnost vide u Hrvatskoj.

Mladi su izvan politike

Mladi su danas u Hrvatskoj, smatraju ovi 19-godišnjaci, potpuno i politički marginalizirani. No, o tome treba li dobnu granicu za glasovanje na parlamentarnim izborima spustiti na 16 godina, što je prijedlog koji je nedavno iznio premijer Ivo Sanader, mišljenja su im podijeljena.

Inja Martišković nije sigurna da bi sa 16 godina izašla na izbore, a i čula je, kaže, komentare kako bi mladi sa 16, ako bi im se i dalo to pravo, trebali dobiti i neke obveze.

Mladenu Mikši se čini da je 16 godina prerano za donošenje tako značajnih odluka. Stefanu Prgometu se, naprotiv, ta ideja jako sviđa.

- Ako glasovati mogu umirovljenici neovisno o tome koliko im je godina, zašto ne bi mogli i mladi sa 16 godina. Mladi danas puno ranije sazrijevaju.

Možda kada vide da imaju mogućnost utjecaja i pokrenu neke akcije - kaže Stefan. Vedran, pak, smatra da puno mladih na izbore neće izaći ni s 18 jer ih politika ionako ne zanima. Pomalo ih šokira to da Hrvate više zanima privatni život Vlatke Pokos, Gorana Višnjića ili Severine, nego neke teme iz obrazovanja i gospodarstva. 

Ivana Kalogjera-Brkić

Broj preporuka: 0

ARHIVA ČLANAKA

Business Insider objavio je rezultate istraživanja u kojem je sudjelovalo 37 žena, a ocjenjivale su različite tipove muškog plesa. Provjerite koji je ples ženama najprivlačniji.

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen