Odluke Europske središnje banke

DOBAR SIGNAL S TRŽIŠTA Neće biti pritiska na rast kamata, a to je i dobra prilika državi za jeftinije refinanciranje duga

Ministar financija Zdravko Marić
 Goran Mehkek / HANZA MEDIA

Nakon jučerašnjih odluka Europske središnje banke (ECB), Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite, već će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o domaćim gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita, kažu u petak iz Hrvatske udruge banaka (HUB).

Europska središnja banka (ECB) na svojoj sjednici u četvrtak odlučila je zadržati rekordno niske kamatne stope i produljiti postojeći program kupnji obveznica, signalizirajući da u kontekstu slabe inflacije u eurozoni neće žuriti s planovima za ukidanje politike jeftinog novca.

Potvrdila je i postojeći program kupovina obveznica država i kompanija u mjesečnom iznosu od 60 milijardi eura. Uz niske kamatne stope i povoljnije zajmove bankama, taj bi program trebao potaknuti rast u 19-članoj eurozoni i približiti stopu inflacije nadomak zacrtanih nešto manje od 2 posto. Ujedno su podignute i procjene gospodarskog rasta eurozone za 2017. s 1,9 na 2,2 posto, uz predviđanje da će inflacija u euro zoni dosegnuti okvire cilja blizu 2 posto tek u 2020. godine.

"To konkretno znači da Hrvatska u dogledno vrijeme ne treba očekivati pritisak iz inozemstva na rast kamatnih stopa na kredite te će njihovo kretanje ponajprije ovisiti o domaćim gospodarskim izgledima u zemlji i cijeni domaćeg izvora financiranja odnosno depozita", navodi se u komentaru HUB-a.

Za kredite građanima kod kojih je promjenjivi dio vezan uz EURIBOR, to znači da u dogledno vrijeme ne bi trebalo doći do porasta kamatnih stopa, dok za kredite kod kojih je promjenjiv parametar Nacionalna referentna kamatna stopa one imaju tendenciju i daljnjeg pada, dodaju iz HUB-a.

Kažu i da je razdoblje niskih kamata, koje može potrajati sljedećih godinu do dvije, prilika i za jeftinije (re)financiranje javnog sektora diljem EU, pa tako i u Hrvatskoj. "Ujedno je to dobar signal s tržišta uoči pripreme nacrta državnog proračuna za sljedeću godinu, ali i prilika da se dugoročno ubrza ostvarenje plana smanjenja javnog duga i poveća napor u jačanju konkurentnosti gospodarstva i privlačenju novih investicija", zaključuje se u njihovu komentaru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 08:03