Dok se u Hrvatskoj tome još ne vidi kraj, val iseljavanja iz zemalja istočne Europe u zapadne zemlje na silaznoj je putanji. Kako piše Economist, od 2010. godine je neto emigracija pala u devet od 11 postkomunističkih zemalja. Štoviše, ponegdje se već može govoriti o „bumerangu radne snage“, povratku onih obrazovanijih kućama.
Iz istočnih je zemalja, pišu u Economistu, u Britaniju godišnje stizalo u razdoblju 2010.-2015. više od 30 tisuća migranata, iz zemalja koje su u Europsku uniju ušle 2004. godine, a lani je taj broj pao na samo 5 tisuća. Djelomično je to, jasno, zbog Brexita, ali smatraju da se može objasniti i rastom potražnje za radnicima u istočnoj Europi.
U Rumunjskoj je, napominju, stopa nezaposlenosti pala na 5,3 posto, a u Češkoj na 2,9 posto. Čak 73 posto mađarskih proizvođača kažu da ne mogu pronaći radnike koje trebaju. S druge strane, plaće rastu – u Češkoj su porasle 5 posto u odnosu na godinu ranije, a u Mađarskoj za 15 posto, zbog velikog skoka minimalne plaće.
Nije, međutim, u EU na relaciji zapad-istok nastupila harmonija po pitanju radnika, daleko od toga.
Tako je prošloga tjedna francuski predsjednik Emmanuel Macron obilazio neke istočnoeuropske članice u misiji zaštite francuskih radnika od „nepoštene konkurencije“. Radi se o tome da tvrtke iz istočne Europe dobivaju poslove u razvijenijim članicama poput Francuske i na gradilišta, kad su u pitanju građevinske tvrtke, dovode svoje radnike koji su (još uvijek) jeftiniji od lokalnih. Za tu se praksu primjenjuje termin „izaslani radnici“ koji se koristi u smjernici Europske komisije o uvjetima angažiranja i plaćanja tih radnika, a koju je Macron kritizirao kao izdaju europskoga duha, za prošlotjednog posjeta Austriji.
Nakon toga se još susreo i sa slovačkim i češkim premijerima te je, čini se, dobio obećanja da će te zemlje pristati na 'deal' oko reforme pravila za izaslane radnike kojima bi se smanjio „socijalni dumping“ u starim članicama EU, odnosno ti bi radnici morali bi biti jednako plaćeni kao i lokalni. Ostaje za vidjeti kako će na taj prijedlog reagirati ostale istočnoeuropske zemlje koje su dosad blokirale promjenu te smjernice, a među njima i Hrvatska, pa zakuhavanje oko tog pitanja treba očekivati uoči listopadskog summita EU.
Izaslani radnici čine tek 1 posto europske radne snage, ali izazivaju pažnju, a brojni su i primjeri manipulacija tvrtki u nastojanima da angažiraju jeftinije radnike s istoka EU.
Nezadovoljne kako europska smjernica rješava pitanje izaslanih radnika, neke su članice već same postrožile regulativu. Tako je, primjerice, austrijska kompanija Andritz ljetos kažnjena s 22 milijuna eura zbog angažiranja radnika Đuro Đaković Montaže (kazna još nije pravomoćna) na obnovi kotla u austrijskoj tvornici celuloze 2014. godine.