Hrvatska poljoprivreda bilježi pad proizvodnje, ali unatoč tome, poljoprivrednici ipak nešto bolje žive od svog rada, pokazali su nedavno objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku u drugoj procjeni lanjskog realnog dohotka u poljoprivredi. Točnije, riječ je o zaradi poljoprivrednika, ali i stanju i trendovima u hrvatskoj poljoprivredi.
- S obzirom na drugu procjenu realnog dohotka u poljoprivredi u 2016. godini Državnog zavoda za statistiku, procjenjujemo da će u prosjeku jedna zaposlena osoba na puno radno vrijeme u poljoprivredi generirati godišnje 37.782 kuna dohotka. U usporedbi s prethodnom 2015. godinom prisutno je povećanje od 8,2 posto, međutim porast dohotka nije uzrokovan povećanjem vrijednosti proizvodnje već smanjenjem međufazne potrošnje - poručili su iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Zaključak je, dakle, kako su poljoprivrednici ipak nešto više zaradili prošle godine. No, problem je što to povećanje dolazi zbog smanjenja troškova u poljoprivredi, a ne zbog povećanja proizvodnje. Naime, trend smanjenja poljoprivredne proizvodnje je već prisutan u Hrvatskoj neko vrijeme. Veliki je nedostatak hrvatske poljoprivrede niska produktivnost rada u odnosu na druge zemlje EU, odnosno prosječni hrvatski poljoprivrednik ima manje prinose nego oni u zapadnim zemljama Europe.
- Produktivnost rada u poljoprivrednoj djelatnosti u Hrvatskoj u 2015. godini, iskazana kao bruto dodana vrijednost po godišnjoj jedinici rada, iznosila je tek oko 35% od prosječne razine u EU 28 – dodali su iz HGK.
Značajan je problem, naime, što vlasnici zemljišta trebaju puno novca da pokrenu proizvodnju jer oprema i strojevi koštaju, a upitno je i hoće li prinosi biti dovoljno veliki da opravdaju investicije u proizvodnju. Stoga, kako bi riješili probleme koji ih muče, poljoprivrednici mogu potražiti pomoć iz fondova EU.
- Naše iskustvo nam je pokazalo da bespovratna sredstva iz EU fondova mijenja biznis poljoprivrednika i OPG-ova tako što podupire ulaganja na koja bi se možda teže ili nikako odlučili bez vanjske financijske potpore – kaže Ana Fresl, direktorica tvrtke Projekt jednako razvoj, koja nudi usluge konzaltinga oko EU projekata i prijavljivanja za natječaje.
Postoji veliki broj mjera u kojima se nudi novčana sredstva, od kojih su mnoga i bespovratna. Ipak, ističe Fresl, veliki je interes poljoprivrednih gospodarstava za dobivanjem sredstava u okviru trenutno otvorene mjere 6.3.1. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“, jer poljoprivrednicima trebaju sredstva za poslovanje, za kupnju bilja, sjemena, životinja, opremanje prostora i objekata, kupnju mehanizacije i strojeva itd.
- Pojedino gospodarstvo u okviru ove mjere može dobiti najviše 15.000 eura, s ciljem da se pomogne tržišno orijentiranim farmama u rješavanju zahtjeva koje postavlja tržište, a kojima nedostaju glavni resursi - pojasnila je Fresl.
Hoće li keš iz EU fondova preokrenuti negativne trendove o poljoprivredi, još uvijek je otvoreno pitanje. Ipak, svaka pomoć je dobro došla kako bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i drugi poljoprivrednici ojačali svoju proizvodnju.
Prema podacima DZS-a, prošle su godine ta gospodarstva i druge poljoprivredne tvrtke stvorile novu vrijednost u iznosu od 7,23 milijarde kuna, što je rast od 7,7 posto u odnosu na 2015. godinu.
U DZS-u očekuju, između ostalog, da će se proizvodnja bilja, stoke, poljoprivrednih usluga srozati na 16,4 milijarde kuna, dok je godinu prije iznosila 17,4 milijarde kuna, što je pad od 5,3 posto. Nadalje, očekuju i pad dodane vrijednosti na 7,6 milijardi kuna, što je pad od 7,6 posto u odnosu na 2015., kada je iznosila 8,2 milijarde kuna.