Pred novom Vladom brojni su izazovi u energetici u 2017.: budućnost Ine, restrukturiranje HEP-a, zamah na LNG projektu, gradnja prekograničnih kapaciteta te razvoj strateškog okvira koji uzima u obzir niskougljičnu budućnost, utjecaj tehnologije i nove norme tržišnog natjecanja.
Treba nam, dakle, nova Strategija energetskog razvoja, jer su Hrvatska i njezine kompanije u raskoraku s globalnom trendovima, a postojeća je starija od sedam godina te se veći dio njezinih premisa u međuvremenu pokazao bespredmetnim. Donošenje tog dokumenta u tom je smislu jedan od ključnih zadataka nove Vlade, a on bi morao biti definiran i u okolnostima maksimalne moguće društvene inkluzivnosti. Upravo je to cilj energetske konferencije “Nova hrvatska energetska strategija”, koja će se održati 25. siječnja u zagrebačkom hotelu Esplanade u organizaciji Hanza Medije i PwC-a. Konferencija će okupiti 300 sudionika, predstavnika ključnih državnih institucija te domaćih i stranih kompanija, koji će ponuditi svoja promišljanja o tome kako treba izgledati idealna struktura nacionalnog energetskog sustava budućnosti i kako treba izgledati idealni energetski miks.
Dejan Ljuština, partner iz PwC-a zadužen telekomunikacije, medije i tehnologije te energetske kompanije jugoistočne Europe, smatra da dio strategije može biti nafta jer Hrvatska treba razvijati svoje još neiskorištene potencijale.
- Hrvatska i dalje ima znatan potencijal i dolazak Vermilliona u četiri istražna područja u Slavoniji to samo potvrđuje. Pitanje je što dalje i kako se prilagoditi novom okruženju, gdje je nafta upola jeftinija od trenutka kada su zakon i sustav u Hrvatskoj osmišljeni, što otežava ekonomiku eksploatacije nafte i plina za kompanije - govori Ljuština, koji smatra da je potrebno izmijeniti i postojeću zakonsku podlogu procesa istraživanja i proizvodnje te preispitati fiskalni model.
Alternativa
Potencijal vidi i u hidroelektranama, prirodnom plinu, biogorivu kroz profitabilne projekte, a i za LNG kaže da je dobra alternativa.
I Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, smatra da u cilju zadržavanja i povećanja fleksibilnosti proizvodnog portfelja i dalje moramo imati raznovrsne izvore energije, koji se mogu uključivati u proizvodnju ovisno o stanju i cijenama energenata na tržištu. No, napominje da bi pri odluci o novoj investiciji trebalo prethoditi nekoliko koraka.
- Treba utvrditi realne potrebe za proizvodnim objektom, ispitati njegovu održivost s obzirom na politiku zaštite okoliša, analizirati pokazatelje proizvodnje i tržišta električne energije te utjecaj investicije na pokazatelje HEP-a, ali i na zapošljavanje i gospodarski rast države. Pokretanjem novih investicija ne smije se ugrožavati dobit tvrtke - govori Jukić te dodaje da će naglasak HEP-a i dalje biti na hidroelektranama, ali sve više i na ostalim obnovljivim izvorima.
Cilj im je, nastavlja, podići udjel obnovljivih izvora u proizvodnji energije u portfelju HEP grupe iznad 50% do 2030. To podrazumijeva postizanje dodatnih triju teravatsata iz obnovljivih izvora na godišnjoj razini, što se može postići revitalizacijom postojećih i izgradnjom novih hidroelektrana te gradnjom i akvizicijom elektrana na ostale obnovljive izvore.