ZAGREB - Udio loših, odnosno nenaplativih kredita, raste alarmantnom brzinom. Krajem prošle godine dosegnuli su 35,2 milijarde kuna ili 12,2 posto ukupnih kredita. Hrvatska narodna banka je upozorila da bi, ostvare li se loše ekonomske prognoze, banke do kraja godine mogle dočekati rast svih loših kredita sa 12,2 na čak 17 posto!
Iako je najviše loših kredita u poduzećima, čak više od 21 milijardu kuna, ni građanima nije lako. Prema podacima HNB-a udio loših u ukupnim kreditima stanovništva do kraja rujna prošle godine dosegao je 8,5 posto.
Nastavak otpuštanja
To znači da je gotovo svaka 11. kuna koje su banke plasirale građanima sada nenaplativa, ili se naplaćuje teškom mukom. Naime, ukupna vrijednost kredita koje su hrvatske banke odobrile građanima na kraju je rujna prošle godine iznosila 121,8 milijardi kuna.
Tako je preko 10,3 milijarde kuna odobrenih građanima bilo nenaplativo. Glavni razlog tome je, ocjenjuju stručnjaci, nastavak otpuštanja. Prema podacima državne statistike, od početka krize krajem 2008. pa se broj nezaposlenih povećao se za preko 90.000. Sada je na burzi rada više od 330.000 ljudi.
150.000 radnih mjesta
No, stručnjaci smatraju da je puno realnije govoriti o oko 150.000 radnih mjesta koje je u Hrvatskoj ugasila recesija. S koliko ćemo nezaposlenih dočekati kraj ove godine, nitko se ne usuđuje procjenjivati. Zajedno s rastom broja nezaposlenih, povećavat će se i udio loših kredita u ukupnim kreditima.
- Bojim se da još ne vidimo kraj tog procesa. Dok god se tržište rada ne oporavi, a s njim i ukupna ekonomska aktivnost, nećemo vidjeti ni smanjenje udjela loših kredita - upozorava Maruška Vizek, analitičarka s Ekonomskog instituta.
Osim gubitka radnog mjesta i plaće, na rast loših kredita utjecalo je i lanjsko divljanje tečaja švicarskog franka. Urednom vraćanju kredita sigurno ne pridonosi ni stagnacija, kao ni smanjenje raspoloživa dohotka stanovništva.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA