U dosad najvećem od svih izdanja obveznica na tržištu “rastućih ekonomija” Saudijska Arabija pomela je jučer sve rekorde s više nego trostrukim upisom 17,5 milijardi dolara teškim dužničkim izdanjem.
U pomanjkanju kvalitetnih dužničkih papira investitori su u utorak upisali 67 milijardi dolara tešku količinu narudžbi. Rekord koji je dosad držala Argentina, s ovogodišnjim proljetnim izdanjem teškim 16,5 milijardi dolara premašen je za punu milijardu dolara.
Saudijsku Arabiju teško je, doduše, smatrati tipičnim tržištem u nastajanju. Najtajnovitija, ali i najbogatija arapska zemlja kao vlasnica drugih najvećih svjetskih naftnih rezervi (prva po rezervama je katastrofalnom politikom uništena Venezuela) nikad se nije uklapala ni u jednu matricu globaliziranog biznisa.
Kulturološki potpuno različita od svojih vodećih trgovinskih partnera, s elitom obrazovanom na najboljim svjetskim sveučilištima te čvrsto postavljenom barijerom između povlaštenih starosjedilaca i svih ostalih, zemlja dosad nije imala inozemnih dugova. Upustila se u avanturu pritisnuta niskom cijenom nafte, potaknuta povijesno niskim kamatama na tržištu, ali i zaokretom u vlastitoj politici gdje nova, pomlađena garnitura vladara, u punom smislu te riječi, nastoji fokus ekonomije u budućnosti skrenuti s rizičnog i trajno smanjujućeg naftaškog sektora.
Saudijsku prodaju obveznica, ispune li se planovi princa Mohameda, trebao bi slijediti niz velikih, donedavno nezamislivih iskoraka, među kojima je najveći izlazak Aramca, nacionalne naftne kompanije, na jednu od svjetskih burzi. Da bi to uspjela, Saudijska Arabija morat će prihvatiti dosad neprihvaćen model transparentnosti jer će investitori ubuduće pažljivo pratiti svaki korak u provedbi najavljenog reformskog programa. Da joj danas vjeruju, pokazuje podatak da je najveća količina prodanih obveznica s dospijećem za 30 godina, značajno veća od onih s kraćim, pet i deset godina dugim rokom otplate.
Prognoze saudijske ekonomije za ovu godinu nešto su slabije, a MMF-ova procjena rasta spustila se s lanjskih 3,5 na 1,2 posto za 2016. godinu. U MMF-u, međutim, nisu skrivali zadovoljstvo predstavljenom “Vizijom 2030”, planom koji predviđa reduciranje troškova, povećanje prihoda od nenaftnih izvora i poticanje privatnog sektora.
Saudijskoj Arabiji lani su njezini naftaški biznisi donijeli 162 milijarde dolara, što je 73 posto ukupnoga državnog prihoda. Princ Mohamed, koji predsjeda Vrhovnim savjetom Aramca, procijenio je vrijednost kompanije između dva i tri bilijuna (tisuće milijardi) dolara. Prema toj bi računici Aramco, a s njim i novi investicijski fond, bio teži od zbrojene vrijednosti Applea, Microsofta, Alphabeta i imperija Warrena Buffetta. Sam fond bio bi otprilike triput teži od danas najvećega investicijskog fonda na svijetu - također naftom hranjenog Norveškog mirovinskog fonda. Izlistavanje 5% Aramca na burzama moglo bi, pak, Saudijskoj Arabiji donijeti između 100 i 150 milijardi dolara, što bi trebao biti dovoljno za reforme