Javna nabava je bolna i opasna točka za povlačenje novca iz europskih fondova jer, kako je pokazala dosadašnja praksa, složeni natječaji za velike infrastrukturne projekte propadaju ili se beskrajno otežu, a oni čine veliki dio dostupnog EU novca.
Ne popravi li se značajno taj dio procedure (a podaci govore da je bilo otkazano 42% kompleksnih natječaja povezanih s EU projektima), bit će ugrožen i model rasta na koji se oslanja ministar financija Zdravko Marić. Zašto? Analizirajući smjernice za izradu proračuna za 2017. i predviđeni gospodarski rast, Zrinka Živković-Matijević, analitičarka RBA, za Jutarnji list je komentirala kako je u tom dokumentu vidljiv dominantan učinak porezne reforme koji bi se trebao sliti u rast osobne potrošnje, a drugi važan izvor rasta su investicije u fiksni kapital, što upućuje da se polažu velike nade u povlačenje novca iz fondova EU.
Može li na proceduru vezanu uz povlačenje novca iz EU fondova blagotvorno utjecati novi Zakon o javnoj nabavi koji je upravo u saborskoj proceduri? Djelomično da, jer će pojednostaviti pravila igre, ali ne do kraja.
Kad se izuzme korupcija kao općenito problem broj jedan u domaćoj javnoj nabavi, te komplicirane i dugotrajne procedure, sustav ozbiljno pati i zbog nesposobnosti ljudi koji su na raznim razinama nadležni za provođenje javne nabave, što je već konstatirala i Europska komisija.
Predlažući Vladi novi Zakon o javnoj nabavi, ministrica Martina Dalić se stoga pozvala i na radni dokument Europske komisije, „Izvješće za Hrvatsku, s detaljnim preispitivanjem o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih ravnoteža“ iz veljače ove godine, gdje je konstatirano da u Hrvatskoj postoji odgovarajući regulatorni i institucionalni okvir javne nabave (a s novim zakonom bit će posve usklađen s novim EU direktivama), „ali se neke institucije koje su nadležne za javnu nabavu, suočavaju s nedostatnim administrativnim kapacitetima, velikom fluktuacijom radne snage, potrebom za dodatnom izobrazbom, te (pogotovo na lokalnoj razini) nedostatkom iskustva“.
To se pak ne može riješiti samo dobrom primjenom novog zakona, a niti edukacija može imati efekta preko noći, pa je prilično jasno da nam u 2017. predstoji da sami sebi 'držimo palčeve' za sreću.
Kako je navedeno u obrazloženju prijedloga Zakona o javnoj nabavi, te „slabosti u administrativnim kapacitetima“ su često uzrok neispravne dokumentacije za nadmetanje, a posljedica su dugi žalbeni postupci, kao i otkazivanja nadmetanja. To je posebice često u slučaju složenih nadmetanja, poput onih povezanih s projektima koje financira EU (u 2014. je otkazano 42%). To je, navodi se, usko grlo za apsorpciju sredstava iz EU fondova, posebice u sektorima teške infrastrukture poput prometa i upravljanja otpadom i vodama.
Što se tiče novca iz EU fondova, treba dodatno imati na umu da su ti natječaji, veliki i mali, pod dodatnom lupom Europske komisije. Naime, postupci javne nabave koji su u vezi s projektima financiranima iz EU fondova podliježu tzv. ex post kontroli Europske komisije, što znači da i nakon dovršetka projekata Komisija ponovno kontrolira pravilnost prethodno provedenih postupaka javne nabave. Tu pak može doći do poništavanja natječaja i sankcija u vidu povrata novca…