Unatoč dogovoru koji su europski čelnici postigli uoči vikenda, Njemačka, Nizozemska i Finska mogle bi minirati sporazum za pomoć problematičnim članicama zone eura.
Šest tužbi
Proizlazi to iz informacija da je u Njemačkoj samo tijekom vikenda podignuto čak šest ustavnih tužbi protiv fiskalnog pakta i zaživljavanja novog kriznog fonda EU-a, Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM). Oba je dogovora, doduše, prihvatio njemački parlament, no protiv su ustale razne skupine, pa čak i pojedini članovi CSU, bavarskog partnera vladajuće CDU Angele Merkel.
Svi oni postignutim europskim sporazumima zamjeraju da smanjuju ovlasti Bundestaga u proračunskoj politici, a trn u oku im je i slab nadzor nad novim mehanizmima pomoći perifernim članicama.
Ipak uspio dogovor o bankarskoj uniji: Središnja EU banka od 2013. nadzirat će ostale banke
Stoga će se o njihovim pritužbama sada morati izjasniti savezni ustavni sud u Karlsruheu, koji bi presudu trebao donijeti u roku od nekoliko tjedana. Do tada će, barem što se Njemačke tiče, novi europski dogovori biti "na ledu" jer ih njemački predsjednik Joachim Gauck do tada neće potpisati. Nezadovoljni su i finski i nizozemski političari.
Finci i Nizozemci
Tako je iz Helsinkija procurila informacija da bi Finska i Nizozemska mogle blokirati ideju ESM-a. Njima se ne sviđa se ideja da europski krizni fondovi dobiju veću ulogu na tržištu obveznica, što je jedan od temelja dogovora, kojima su članice eurozone izašle u susret zahtjevima talijanskog premijera Marija Montija i španjolskog Mariana Rajoyja.