OPORAVAK BEZ ZASLUGA POLITIČARA I VLADE Cijena duga RH nikad nije bila niža

U vrijeme pisanja ovog teksta najmoćnija žena svijeta Janet Yellen, šefica američke središnje banke, Federal Reserve System (FED), još nije bila održala govor na najvećem godišnjem sastanku svjetskih centralnih bankara, na kojem je prema predviđanjima analitičara trebala dodatno naglasiti mogućnost da FED u rujnu ili krajem godine poveća referentne kamate i tako zaustavi trend tijekom kojeg je u ovoj godini cijena zaduživanja u svijetu pala na rekordne, povijesno najniže razine.

Za Hrvatsku to znači da su uvjeti zaduživanja najbolji do sada, pa je, ako ćemo gledati odnos investitora prema našoj desetogodišnjoj državnog obveznici izdanoj u eurima koja dospijeva na naplatu 2025. (uz kupon-kamatu od tri posto), cijena našeg zaduživanja samo od kraja prošle godine pala za 30 posto. Naime, prinos na tu obveznicu, koji u sebi sadrži odnos cijene obveznice i kamate koju ona nosi, prema podacima koje smo dobili od RBA, pao je sa 4,24 posto 31. prosinca 2015. na 3,08 posto 26. kolovoza ove godine. Riječ je o prinosu na desetgodišnje obveznice, a to je najniža cijena u povijesti RH.

SRETNE OKOLNOSTI Pritom je cijena te obveznice skočila sa 90,7 posto nominale na 99 posto nominale, zbog čega nam i jest tako drastično pala ukupna cijena zaduživanja. Ovom prilikom treba pojasniti kako je kamata na obveznicu fiksna, a cijena promjenjiva te stoga prinos (zarada) na obveznicu raste kako cijena obveznice na burzama pada, odnosno prinos pada kako cijena raste. Ono što je također zanimljivo i dobro jest da je razlika u prinosu između hrvatske i njemačke referentne obveznice također pala za 11,7 posto od kraja prošle godine. Naime, ta razlika (“spread”) je koncem 2015. bila na razini od 378 postotnih poena, a 12. kolovoza je iznosila 333 postotna poena.

To znači da smo barem malo smanjili rizičnost naše državne obveznice u odnosu na njemačku, ali može značiti i da su investitori trenutno više skloni tražiti rizičnije obveznice s većim prinosom, jer je trenutačni prinos na njemačku dionicu negativan i iznosio je u petak minus 0,8 posto.

Alen Kovač, glavni makroekonomist Erste banke, smatra kako su tako niski prinosi na hrvatske obveznice i pod povoljnim utjecajem boljih proračunskih makropokazatelja hrvatskoga gospodarstva. “Cijela 2015. bila je svojevrsna prekretnica u procesu fiskalne konsolidacije, gdje je zadnje izvješće o proceduri prekomjernog deficita pokazalo smanjenje proračunskog deficita na 3,2 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), odnosno 2,3 postotna poena niže nego u 2014., uglavnom uslijed jačih proračunskih prihoda te manjih investicijskih troškova na strani rashoda. Zadnji dostupni podaci upućuju i na solidno izvršenje proračuna u 2016., gdje smo svjedočili 1,5 postotna poena BDP-a manjem deficitu na godišnjoj razini, podržano snažnijim rastom BDP-a od očekivanog, te disciplinom na rashodnoj strani proračuna.

Stoga smo smanjili prognozu proračunskog deficita za 2016. prema razinama od dva posto BDP-a”, ističe Alen Kovač. Potom je dodao i kako “situacija na strani financiranja također ostaje povoljna, dok prinosi na obveznice zadržavaju stabilan trend, s obzirom na to da povoljni globalni faktori (Europska središnja banka), snažniji rast BDP-a te nastavak fiskalne konsolidacije ostaju protuteža rastućem političkom riziku”. Naime, kada je Hrvatska u pitanju, ostaje mogućnost da i u slučaju da FED krajem godine poveća referentne kamate Hrvatska zadrži nisku cijenu duga ako Europska središnja banka nastavi sa snažno ekspanzivnom monetarnom politikom. Naravno, to će biti moguće samo ako Hrvatska nastavi s dobrim gospodarskim i proračunskim pokazateljima, uz nadu, kako ističe i Kovač, da “rastući politički rizik” ne pokopa sve te pozitivne trendove.

POZITIVAN SMJER Komentirajući stanje gospodarstva, Kovač je podsjetio kako je rast ekonomije ubrzao u 2016. te je BDP zabilježio rast od 2,7 posto u prvom kvartalu, potpomognut nastavkom oporavka domaće potražnje, gdje su osobna potrošnja, kao i investicije, pokazali ubrzanje stope rasta.

“Gledajući kratkoročne pokazatelje, drugi kvartal trebao bi donijeti sličnu dinamiku, s daljnjom podrškom na strani domaće te inozemne potražnje. U drugoj polovici godine očekuju se isti pokretači rasta, gdje bi domaća potražnja trebala zadržati glavnu ulogu. Dok bi trenutačna politička neizvjesnost mogla donekle ugroziti investicijsku aktivnost uslijed slabije apsorpcije iz fondova EU, i dalje očekujemo da će zadržati pozitivnu ulogu, dok će osobna potrošnja i dalje biti potpomognuta boljim fundamentalnim faktorima. Revidirali smo prognozu godišnjeg rasta na više za 2016., sa 1,8 posto na 2,2 posto, ponajprije uslijed poboljšanih izgleda domaće potražnje te očekujemo da bi neto izvoz trebao imati neutralniji karakter”, naglašava Kovač.