Stalni zahtjevi za nominalnom deprecijacijom kune koju dolaze od hrvatskih izvoznika i dijela ekonomistia zanemarili su drugu stranu medalje koja govori da je u zadnjih šest godina Hrvatska već prošla snažnu deprecijaciju tečaja, ali realnog. To je pokazala analiza Tomislava Globana, docenta na Katedri za makroekonomiju i gospodarski razvoj na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, prema kojoj je kuna od 2010. naovamo realno deprecirala više od 15 posto prema košarici valuta naših trgovinskih partnera, što pojednostavljeno znači da su naši proizvodi za toliko postali jeftiniji od konkurencije.
"U samo šest godina postali smo osjetno konkurentniji. U cijeloj Europskoj uniji samo je u Irskoj i Grčkoj realni tečaj deprecirao više nego u Hrvatskoj. Upravo je realni tečaj taj koji u velikoj mjeri određuje konkurentnost zemlje. Realni tečaj nije ništa drugo nego nominalni tečaj, onaj koji svakodnevno vidimo u bankama i mjenjačnicama, korigiran za neku mjeru cijena ili troškova u zemlji. Ako realni tečaj deprecira, naši proizvodi postaju jeftiniji u odnosu na proizvode naših trgovinskih partnera, što potiče naš izvoz i smanjuje uvoz. Ako realni tečaj aprecira, učinak je obratan", kazao nam je Globan, dodajući kako se odgovor na pitanje zašto je to tako nalazi u jediničnim troškovima rada (ULC).
"Riječ je o omjeru plaće koju radnik prima i produktivnosti njegova rada. Drugim riječima, ovaj pokazatelj mjeri dobivaju li radnici više, manje ili jednako novca za svoj rad u odnosu na dodanu vrijednost koju stvore svojem poslodavcu. Jedinični troškovi rada u Hrvatskoj su osjetno pali u posljednjih šest godina i 2016. su bili 7,5 posto niži nego 2010.", ističe Globan.
Za usporedbu, ni jedan od naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera u ovom razdoblju nije zabilježio pad ULC-a, nego isključivo rast. U Austriji je rast troškova rada bio 11 posto, u Njemačkoj 10 posto, u Italiji 4 posto, a u Sloveniji 1 posto. Ako se uspoređujemo samo sa zemljama srednje i istočne Europe, razlike su još veće. U usporedbi s EU-28 kao cjelinom, jedinični troškovi rada u Hrvatskoj danas su manji za čak 14 postotnih bodova nego 2010. godine.
"Ovo je sasvim sigurno pomoglo pogurati hrvatski izvoz prema gore i ublažilo je rast uvoza. Istovremeno, nominalna deprecijacija kune prema euru iznosila je samo nekoliko posto. Čudi stoga tolika fiksacija javnosti na iscrpljujuće i stotinu puta prožvakane rasprave o nominalnom tečaju. Realni tečaj je bitan za izvoz, a ne nominalni", napominje Globan.
Cijeli tekst, koji je originalno objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, možete pročitati ovdje.