Dan nakon što je krenula lavina Agrokorovih problema središnja banka objavila je da je bankarski sustav stabilan.
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, institucija koja se brine o “nebankarskom sustavu” odnosno osiguravajućim kućama, svim vrstama fondova i faktoring društvima, dosad je šutjela. Kakva je situacija s tim sustavom, koliko su provedive ideje Borisa Lalovca, kao i misterij mjenica bez pokrića pojašnjava prvi čovjek Hanfe Petar-Pierre Matek.
Hrvatska narodna banka je prije dvije godine napravila stres-test i zaključila da je sustav siguran od efekta Agrokor. Je li i Hanfa napravila neku sličnu analizu u svom djelokrugu djelovanja i što je ona pokazala?
- Hanfa kontinuirano nadzire sve segmente financijskog tržišta za koje je zadužena. U sklopu tog nadzora prati i povezane rizike, pa tako i rizik od koncentracije prema jednoj osobi. S obzirom na to da je Hanfa zadužena za nadzor širokog spektra usluga na financijskom tržištu, od osiguranja do leasinga i faktoringa, preko investicijskih i mirovinskih fondova te brokerskih kuća, stres-testovi koje provodimo su po svom opsegu i dosegu bitno različiti jer je i svaka od tih industrija po svojim karakteristikama bitno različita. Hanfin je interes naročito usmjeren na one financijske industrije gdje postoji potreba zaštite malih ulagača i potrošača. Međutim, i tamo postoje bitne razlike.
Da skratim priču, stres-testovi kod osiguravajućih kuća pokazuju da mogu u velikoj mjeri podnijeti rizik čak i vrlo pesimističnog razvoja situacije s koncernom Agrokor. Kod investicijskih i mirovinskih fondova možemo potvrditi da su ulaganja bila u skladu sa zakonski definiranim ograničenjima ulaganja.
U slučajevima kada smo kod financijskih institucija iz naše nadležnosti uočili neobične pojave povezane s rizikom koji spominjete u svom pitanju, poduzeli smo i konkretne aktivnosti, u sklopu svojih ovlaštenja i zakonskih mogućnosti.
Primjerice?
- Puno je lakše nametnuti i provesti konkretne mjere kada se nedvojbeno radi o kršenju zakonskih propisa. Kada se radi o preuzimanju rizika unutar zakonskih limita ili ne postoje zakonska ograničenja, odgovornost leži na osobama unutar tih subjekata nadzora i Hanfa niti smije, niti bi trebala donositi investicijske ili poslovne odluke umjesto njih. Ilustracije radi, primijetili smo aktivnosti financiranja određenih naših subjekata nadzora putem tzv. repo-ugovora te usmjeravanje tih sredstava na neke druge pravne osobe koje su izvan naše nadležnosti. Kada je za to postojala pravna osnova, izrekli smo i odgovarajuće nadzorne mjere kojima smo sveli takve pojave unutar dopuštenih granica. U drugim slučajevima razmjenjivali smo informacije, o takvim fenomenima i mjerama koje smo poduzeli, s drugim nadležnim institucijama.
Kako komentirate prijedlog mjera bivšega ministra financija Borisa Lalovca da se zaustavi trgovanje vrijednosnicama Agrokora i njegovih kompanija dok se ne smiri situacija? Je li to uopće moguće provesti i je li sad za to prekasno?
- Cijena dionica na burzi formira se kao rezultat ponude i potražnje ulagatelja te je posredno odraz vrijednosti pojedine kompanije, ali i očekivanja sudionika na tržištu. Cijena na burzi je, dakle, odraz vrijednosti kompanije, a ne obrnuto. Dakle, čak i da se zaustavi trgovanje dionicama članica koncerna koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi, njihova bi vrijednost i dalje ovisila o raspletu situacije u kojoj se koncern našao.
Prilično veliki prometi dionicama na Zagrebačkoj burzi ukazuju na činjenicu da unatoč padu cijene tih dionica, postoje kupci koji su ih spremni kupovati. To je situacija koja je bitno različita od, primjerice, kraha svjetskih dioničkih tržišta 2008. kad su cijene dionica nekontrolirano padale bez ikakva interesa za kupnju. Zadatak je Hanfe pratiti odvija li se trgovanje na burzi uredno i pravilno. U ovom trenutku nam se čini, imajući u vidu cijeli kontekst, da kratkoročna obustava trgovanja kakva je uobičajena na burzama ne bi služila svrsi s obzirom na to da će ukupno rješavanje problema koncerna Agrokor potrajati.
Iz medija i reakcija pojedinih ulagača stječe se dojam kako se nekima čini da bi izbjegli gubitke ako bi se dugotrajno blokiralo trgovanje. To je, međutim, samozavaravanje jer će se situacija s Agrokorom rasplesti kako se bude rasplela, a u ovisnosti o tome kretati vrijednost kompanije te samim time i dionica.
Guverner HNB-a Boris Vujčić tvrdi da mjenice Agrokora nemaju vezu sa središnjom bankom. Imaju li one veze s vama?
- Mjenice s Hanfom imaju veze isključivo u dijelu poslovanja faktoring društava, i to kroz - kako ga Zakon o faktoringu definira - posao faktoringa koji uključuje otkup mjenica u kojima u osnovi stoji isporuka dobara i pružanja usluga.
Jesu li mjenice bez pokrića u robi i uslugama dopušteni kolateral?
- Za faktoring društva Zakon o faktoringu je jasan. Faktoring društvo smije vršiti otkup samo onih mjenica koje su izdane kao sredstvo podmirenja tražbine, nastalih s osnove isporuke dobara i pružanja usluga. Ipak, valja napomenuti da je u ovom poslu mjenica sredstvo podmirenja tražbine, a ne kolateral.
Regulacija mjenice uređena je, pak, putem posebnog propisa koji se primjenjuje za sve sudionike toga pravnog posla. Pitanje mjenice izvan uskoga dijela kako ga opisuje Zakon o faktoringu, nije u nadležnosti Hanfe te ga ne bih komentirao.
Zašto Hanfa nije reagirala na široku praksu kolanja tih mjenica?
- U odgovoru na ovo pitanje mogu se osvrnuti isključivo na poslove s mjenicama na način na koji je to uređeno Zakonom o faktoringu. U tom smislu, posao faktoringa koji uključuje otkup takvih mjenica apsolutno je dopušten i legitiman. Iako Hanfa ne raspolaže podacima o volumenu izdanih mjenica izvan poslova faktoring društava, iz medijskih se napisa stječe dojam da postoji i velik broj ostalih mjenica koje ni na koji način nisu u nadležnosti Hanfe.
Nadalje, Zakon o faktoringu, koji je stupio na snagu 8. kolovoza 2014., predviđao je rok za usklađenje od 12 mjeseci, dakle do kolovoza 2015. godine. U srpnju 2015. je uredbom Vlade taj rok produljen do 31.ožujka 2016., a zatim je Hrvatski sabor izmjenama i dopunama zakona rok dodatno produljio do 31. prosinca 2016. godine. No, čak i da je rok za usklađenje bio kraći, pitanje je bi li to uopće pomoglo s obzirom na to da je faktoring bio samo jedan od brojnih kanala financiranja koncerna.
Prikupljanjem podataka od pravnih osoba za koje smo imali saznanja da obavljaju poslove faktoringa utvrdili smo postojanje određenih rizika o kojima je Hanfa upoznala druge institucije i tijela.
I što sad? Kako predviđate da će se cijela ova situacija s Agrokorom odraziti na tržište faktoringa?
- Situacija s Agrokorom će se sigurno odraziti na tržište faktoringa, prvenstveno u dijelu posla s mjenicom. Posao faktoringa koji uključuje mjenice čini 71 posto ukupnih plasmana faktoring društava. S obzirom na to da je riječ uglavnom o poslovima s regresnim pravom, oni bi se mogli negativno odraziti na dobavljače roba u takvim poslovima. Što se tiče samih faktoring društava, smanjenje obujma njihova poslovanja ili eventualni izlazak nekih od njih s tržišta ne bi bitno utjecali na ostale segmente financijskog tržišta koje nadzire Hanfa.