Na hrvatskim otocima u prošloj su godini poslovala 3933 poduzetnika koji su ostvarili ukupni prihod od 9,7 milijardi kuna ili 9,9 posto više nego 2014., objavila je Fina u analizi godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika koja je obuhvatila 51 otočni grad i općinu. Ti su poduzetnici zapošljavali 20.364 radnika.
Promatrano na razini pojedinoga otoka, najveći je broj poduzetnika na najnaseljenijem otoku, na Krku. U gradu Krku i šest općina otoka Krka ukupno je 783 poduzetnika. Poduzetnici otoka Krka na prvom su mjestu i prema broju zaposlenih sa 4844 radnika. Imali su 1,3 milijarde kuna prihoda, što je 13,2 posto udjela u ukupnim prihodima otočnih područja. Najveći prihod ostvario je građevinar, GP Krk, sa 680 milijuna kuna, prema podacima servisa Poslovna Hrvatska, uz dobit od 870 tisuća kuna.
Iza Krka po broju poduzetnika slijedi Brač, sa 581 poduzetnikom kod kojih je bilo zaposleno 2556 radnika.
Na trećem je mjestu Korčula sa 323 poduzetnika i 1921 zaposlenih.
Na četvrtom mjestu po broju zaposlenih kod poduzetnika je otok Mali Lošinj – tamo su 303 poduzetnika i 1902 radnika. Vodeća kompanija tamo su Jadranka hoteli, a u hrvatskoj 'otočnoj ekonomiji' Mali Lošinj čini 9,6 posto po prihodu.
Na najvećem otoku, Cresu, najviše je zaposlenih u odnosu na broj poduzetnika. Kod 92 poduzetnika zaposleno je 1480 radnika ili u prosjeku 16,1 radnika po poduzetniku. Poduzetnik s najvećim brojem zaposlenih na otoku Cresu je Autotrans, koji u 2015. godini zapošljavao 666 radnika. Otok Cres čini 6,3 posto ukupnih prihoda na otocima.
Analiza Fine bilježi, međutim, i da je u prošloj godini s dobitkom poslovalo tek 57,4 posto ili 2259 poduzetnika.
Ukupno gledano, poduzetnici otočnih područja iskazali su negativan konsolidirani financijski rezultat (67 milijuna kuna), te je neto gubitak povećan za 793,5 posto u odnosu na prethodnu godinu (neto gubitak u 2014. godini je iznosio 8,4 milijuna kuna).
Kako je objavila Hina, među poduzetnicima u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (koja čini 24,5 posto ukupnih prihoda svih otočnih područja), po visini ostvarenih prihoda izdvajaju se tvrtke Sunčani Hvar, Jadranka hoteli te rapski Imperial.
Prosječna mjesečna neto plaća u cijeloj 'otočnoj ekonomiji' bila je 4763 kuna, što je 5,1 posto manje od iznosa prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini države (5019 kuna).
Ako pak promatramo prosječne mjesečne neto plaće na razini otoka/poluotoka, najvišu plaću isplatili su poduzetnici otoka Hvara u iznosu od 5903 kune, a najmanju poduzetnici otoka Korčula i to od 4406 kuna. Inače, najveća prosječna mjesečna neto plaća obračunata je kod poduzetnika u gradu Hvaru i iznosi 7153 kuna.