U Europskoj uniji se udio obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji energije u 2015. dodatno povećao prema zacrtanih 20 posto u 2020., a 11 zemalja, uključujući Hrvatsku, već je ostvarilo zacrtane ciljeve na nacionalnoj razini, jedan je od ključnih podataka koji je 'izbacilo' nedavno objavljeno izvješće Eurostata.
No, iz Udruženja za obnovljve izvore energije odlučili su reagirati na metodologiju izračuna podataka te ističu da je Hrvatska u ispunjenje zahtjeva iz direktive 2009/28/EC u startu ušla s velikom prednošću zbog činjenice da oko 40 posto svojih potreba za električnom energijom namiruje iz hidroelektrana, koje su skoro isključivo izgrađene prije 1990.
- Zahvaljujući hidroelektranama, čak i uz skromno instaliranje obnovljivih izvora energije, Hrvatska je postigla udio od 16-17 posto udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj bruto potrošnji energije. Ovdje je bitno napomenuti da su države koje su u startu imale slične uvjete kao Hrvatska, svoje cilj za udio obnovljive izvore u ukupnoj brutu potrošnji energije postavile na puno višu razinu – ističu u Udruženju koje potpisuje direktorica Maja Pokrovac.
Nadalje, navode da Državni zavod za statistiku i Ministarstvo gospodarstva dostavljaju Eurostatu ispravljene podatke koji pokazuju da je Hrvatska već u 2005. navodno premašila postavljeni cilj, a da u 2016. udio obnovljivih izvora u bruto potrošnji energije iznosi 28 posto.
- Ispravljanje podataka, odnosno skok u udjelu od preko 10 posto, pravda se činjenicom da prethodno u obzir nije uzeto korištenje drvne mase za ogrjev domaćinstava u slučajevima kada za prodaju te drvne mase ne postoje računi, odnosno da se radi o drvnoj masi iz privatnih šuma koju građani koriste za vlastite potrebe grijanja domaćinstava. Unatoč činjenici da je način izračuna tog podatka potpuno nejasan, sigurno je da se radi o apsolutno pogrešnom podatku. Ono što dodatno zbunjuje jest da su sve izjave dužnosnika do tada bile da je Hrvatska po potrošnji energije iz obnovljivih izvora na 16-17 posto. Te podatke moralo je verificirati Ministarstvo gospodarstva. I neke druge države su radile statističke korekcije, ali od dva-tri posto, ne 10 posto, a treba uzeti u obzir i o kojoj količini energije se radi. Skočiti 10 posto u ukupnoj potrošnji je malo previše za tri mjeseca, kao i da je ta statistička pogreška bila tako velika. To je malo zabrinjavajuće – ističe Pokrovac te napominje da je ova birokratska akrobacija dovela do zaključka da je Hrvatska jedina država u Europi koja je svoje ciljeve za 2020. postigla prije nego što su ciljevi postavljeni.
Na ovu nelogičnost, nastavlja, ukazao je i hrvatski predstavnik u Europskom parlamentu i vanjski suradnik na Zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva prof.dr.sc. Davor Šrklec koji je istaknuo da ni Europska komisija nema povjerenja u dostavljene podatke, što dodatno narušava međunarodni ugled Hrvatske.