POVOLJNIJI UVJETI

PREBIJANJE KREDITA Uz pad kamata, dužnici dva puta godišnje refinanciraju zajmove jeftinijima

AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 29.05.2017. u 07:28

  • Damjan Tadić / CROPIX

    Građani koji imaju stambene kredite u Zagrebačkoj banci, OTP-u i HPB-u, u kolovozu mogu računati na malo nižu ratu kredita. Riječ je o tri banke koje za izračun promjenjivih kamatnih stopa koriste Nacionalnu referentnu stopu (NRS), a ona je u najnovijem krugu snižavanja, obavijestio je prošlog tjedna HUB, pala od 0,09 do 0,13-postotnih poena. U posljednje tri i pol godine to je sedmo snižavanje kamatnih stopa, a ovisno o tome jesu li krediti u kunama ili eurima, pale su od 1,35 do 1,98 postotnih poena.

    Što su glavni razlozi pada NRS-a, prosječnog troška financiranja banaka? Prema ocjeni stručnjaka u HNB-u, više je razloga tome: viškovi likvidnosti u sustavu su veliki, potražnja za kreditima i dalje je slaba, a rast depozita ostaje stabilan. Pritom dodaje da je pad NRS-a i veći od pada kamatnih stopa na depozite jer je primjetan odljev novca s oročenih na transakcijske račune. Ljudi jednostavno procjenjuju da im se više ne isplatiti oročiti novac, u tim slučajevima banke ne moraju plaćati ni te niske kamatne stope koje se danas nude štedišama.

    NRS Vrlo je vjerojatno, slažu se u financijskom sektoru, da će kamatne stope još neko vrijeme padati, ali za to više nema prostora. Ipak, banke koje koriste NRS, stopu koja se formira na domaćem tržištu, u blagoj su prednosti pred onima koji koriste međunarodne referentne kamate, libor i euribor, jer se njihove izmjene mogu relativno brzo preliti u rast kamata na kredite. Povećanje NRS-a možda se može apsorbirati smanjenjem premija rizika, zbog oporavka ekonomije i zadržavanja fiskalne stabilnosti.

    Prema podacima HNB-a, oko 67 posto kućanstava ima kredit vezan uz promjenjivu kamatnu stopu, pri čemu je gotovo podjednako zastupljen broj onih koji su vezani uz NRS i uz euribor. A kako se očekuje njihov rast, a time i povećanje otplata kredita, HNB je pokrenula kampanju kojoj je cilj informirati dužnike o rizicima i potaknuti banke da im omoguće refinanciranje kredita i zamjenu promjenjivih fiksnim kamatnim stopama. Domet središnje banke nije velik i uglavnom se svodi na preporuke bankama koje će uskoro i formulirati. No, poznato je da banke već godinama i nude takve mogućnosti. Financijski okretni klijenti itekako su ih dobro iskoristili. Klijent jedne banke ispričao je ovih dana da je najprije imao krediti u CHF-ima koji je nakon konverzije postao eurski kredit. Prije godinu dana taj je kredit s kamatnom stopom od oko 5,5 posto refinancirao u kunski, s fiksnom kamatnom stopom od 4,5 posto. Međutim, nedavno je vidio da se banka počela reklamirati i nuditi još nižu kamatnu stopu, pa nije želio propustiti ni tu priliku.

    Kampanja

    - Uzeti kredit s fiksnom kamatom ne znači da moraš do isteka kredita plaćati istu kamatnu stopu - objašnjava. Tako je on, nakon godinu dana, drugi put refinancirao kredit, ovaj put uz kamatnu stopu od 4 posto.

    Kampanja HNB-a, prema svemu sudeći, trebala bi pomoći manje informiranim i upornim građanima. Zapravo, od banaka se očekuje da svojim klijentima pošalju novu, prihvatljiviju ponudu na kućnu adresu. Prošli tjedan guverner HNB-a Boris Vujčić ugostio je predstavnike Udruge Franak koji su ga, prema riječima Denisa Smaje, upozorili “da je potrebna jača intervencija od preporuke”.

    - To znači da treba iskoristiti sve moguće instrumente kako bi se natjeralo banke da svim dužnicima ponude trenutne tržišne uvjete kamatnih stopa u novim kreditima, a najvažnije je da se ponudi onim dužnicima koji su kreditno nesposobni - objašnjava Smajo. Razlika između kamatnih stopa na prije ugovorene i nove kredite može biti i do dva postotna poena. Dodaje da su vodstvu HNB-a prenijeli i iskustva dužnika koji su “doslovno zarobljeni u visokim kamatnim stopama u eurskim kreditima, a koji su kreditno nesposobni”. Oni ne mogu prijeći u drugu banku pa ih banka “lihvari visokim kamatnim stopama”, odnosno ne želi im omogućiti pristup nižim tržišnim kamatnim stopama, što je prema Smajinu mišljenju “apsurd”. Upozorili su guvernera i na problem visokih izlaznih naknada kod pojedinih banaka. Odgovor s druge strane, kaže, bio je pozitivan i ohrabrujući. No, pritom računa i na činjenicu da guverner ulazi u razdoblje kada se gleda na novi mandat, pa i tu priliku treba iskoristiti.

    ŽRTVE PADA KAMATA Isplate štedišama u tri godine svedene gotovo na trećinu

    Iako su zajmoprimci profitirali, drugi su klijenti, čini se, više izgubili. Onaj tko je na kraju 2013. godine oročio depozit u eurima na rok dulji od 2,5 godina, prema podacima HNB-a, mogao je računati na prosječnu kamatnu stopu od 3,1 posto, a u ožujku ove godine ona je iznosila 0,62 posto. Podaci pokazuju da su na depozite u eurima koji, k tome, kontinuirano rastu, banke u siječnju ove godine isplatile 341 milijun kuna, a tri godine prije za to im je trebalo 937 milijuna kuna, gotovo tri puta više. Drugim riječima štediše u tri godine dobivaju tek trećinu.

     

    Tagovi

    Izdvajamo