Hrvatsko gospodarstvo moglo bi rasti preko četiri posto godišnje ako se provedu sve preporuke 20. radne sjednice Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Održiv rast gospodarstva, stoji u preporukama, trebao bi se temeljiti na sektorima i aktivnostima koje podrazumijevaju otvaranje radnih mjesta, proizvodnju roba ili usluga te izvoz ili supstitut uvoza. Preporuke su radili redovni članovi Vijeća i institucije iz privatnog i javnog sektora koje su uključenje u njegov rad, ali i drugi vanjski stručnjaci. Kako bi se ostvario održivi rast gospodarstva, ističu stručnjaci, potrebno je riješiti temeljne probleme gospodarstva, između ostalog, i pravnu nesigurnost.
Pravna nesigurnost
- Veliki broj zakona se donosi po hitnom postupku te kako zakon stupa na snagu prebrzo, ne daje priliku gospodarstvu da se uspješno prilagodi i pripremi. Prenormiranost sustava uz istovremenu prebirokratiziranost ili naglašeno neučinkovitu birokraciju, uzrokuje nesigurnost, nemogućnost poznavanja svih propisa i procedura te znatno otežano poslovanje. Ova nesigurnost odvraća ulaganja i obeshrabruje poduzetničke pothvate, stoji u preporukama Vijeća.
Nadalje, temeljni su problem i nesređene zemljišne knjige, manjak srednjoročnog i dugoročnog planiranja i provođenja provedbenih planova i projekata, kao i nedostatak statističkih podataka, netransparentnost i nejasnoća sustava i podataka, ali i nedostatak ekonometrijskih makroekonomskih projekcijskih modela.
Na fotografiji: članovi Vijeća.
Što se tiče monetarne politike, uz postojeći cilj stabilnosti cijena HNB-a, potrebno je dodati i cilj "pune zaposlenosti" i "održivog gospodarskog rasta". U skladu s navedenim, postojeći instrumenti monetarne politike mogli bi se nadopuniti mjerama koje se namjenski više usmjeravaju na poticanje domaće proizvodnje, supstituciju uvoza, izvoz i zaposlenost.
Umjerena deprecijacija kune
Uz to, preporučuje se i jačanje uloge domaće valute u granicama umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro od dva posto godišnje u razdoblju od pet godina. Taj savjet nude neovisno hoće li Hrvatska brzo ući u eurozonu, a ako se to ne ostvari treba se usredotočiti postizanju Maastrichtskih kriterija kroz slabljenje ovisnosti ukupnog gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju.
Također, monetarna politika bi, kako stoji u preporukama, trebala imati veću ulogu u izvozu. To može napraviti uključivanjem mjera za jačanje izvoza i proizvodnje koja bi supstituirala uvoz, uključujući primarnu emisiju na temelju sljedećih stavki.
Prvo, na temelju otkupa potraživanja od izvoznog plasmana roba i usluga, uz istodobno produženje ročnosti kredita središnje banke bankama po uzora na politiku Europske središnje banke koja je implementirala dvogodišnje i trogodišnje kredite bankama uz vrlo nisku kamatnu stopu i široku mogućnost korištenja raznovrsnih kolaterala pri zaduživanju banaka.
Drugo, na temelju otkupa kunskih dugoročnih potraživanja za ulaganja u proizvodnju za izvoz. Treće, putem odobravanja povoljnih selektivnih kredita bankama uz negativnu ili vrlo nisku kamatnu stopu koja nadoknađuje gubitke nepovoljnog deviznog tečaja. Četvrto, i posljednje, putem aktiviranja izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenja državne imovine kao kolaterala za emisiju primarnog novca.
Za postizanje uspješnih rezultata preporuka neophodno je koordinirano provođenje umjereno ekspanzivne monetarne politike, fiskalne konsolidacije uz umjereno restriktivnu fiskalnu politiku, kao i strukturnih reformi.
Vijeće za gospodarska pitanja podržava rad na uklanjanju administrativnih prepreka, a to se najbolje može ostvariti kroz uspostavu sustava pravovremenog uklanjanja administrativnih i birokratskih barijera, koji će postavljati ciljeve i mjeriti učinkovitost javne uprave i državne birokracije.
Dualni sustav strukovnog obrazovanja
Ciljevi porezne reforme bi, pak, trebali pojednostaviti oporezivanje i smanjiti porezno opterećenje što bi potaknulo gospodarski rast. S poreznom reformom, kako saznajemo, zadovoljni su u Vijeću, a podržali bi daljnje rasterećenje gospodarstva. Kao još jednu preporuku istaknuli su vraćanje dualnog sustava strukovnog obrazovanja u republici Hrvatskoj i usklađenost obrazovanja s potrebama gospodarstva.
- Ne treba zaustavljati projekt cjelovite kurikularne reforme, ali ona neće riješiti sve probleme. Svi su savjeti dobrodošli da se ta reforma provede - rekao je jedan visoko pozicionirani dužnosnik upoznat s radom Vijeća za gospodarska pitanja Predsjednice.
Na fotografiji: članovi Vijeća.
Vijeće se osvrnulo i na potrebu sustavnog privlačenja i promocije ulagačkih mogućnosti i Hrvatskoj. To će se ostvariti pojačavanjem kapaciteta i izvršnih ovlasti Agencije za investicije i konkurentnost, povećati marketinške aktivnosti za privlačenje izravnih inozemnih ulaganja, ali i pružiti "aftercare" usluge postojećim ulagačima. - Najbolji princip osvajanja novog ulaganja je dobar odnos prema postojećim ulagačima - dodao je taj dužnosnik.
Preporuke Vijeća za gospodarska pitanja
Vijeće za gospodarska pitanja predsjednice Republike preporuča redefiniranje temeljnih ciljeva Hrvatske narodne banke sa održavanja stabilnosti cijena ka punoj zaposlenosti i održivom gospodarskom rastu, odnosno konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva.
Zalaže se i za jačanje uloge domaće valute, uz toleriranje umjerene deprecijacije kune u odnosu na euro za 2 posto godišnje kroz 5 godina. Preporuča ulazak u eurozonu uz paralelni, postupni, dobrovoljni i tržišno stimuliran proces jačanja pozicije domaće valute.
U slučaju nemogućnosti brzog ulaska u eurozonu, u Vijeću smatraju da je potrebno usredotočiti se na postizanje Maastrichtskih kriterija (koji propisuju držanje proračunskog deficita ispod 3 posto BDP-a, dok udjel javnog duga u BDP-u ne bi smio prelaziti 60 posto BDP-a) kroz slabljenje ovisnosti gospodarstva o stabilnosti tečaja i inozemnom zaduživanju.
Preporuke se odnose i na uklanjanje administrativnih i birokratskih barijera, smanjenje prenormiranosti hrvatskog gospodarstva, uređenje instituta hitnog postupka u donošenju zakonskih propisa, sređivanje gruntovnice i katastra, uvođenje učinkovitog i provedivog instituta "šutljive administracije" te efikasnije upravljanje državnim poduzećima i korištenje državne imovine.
Na području porezne politike, pak, Vijeće predlaže niže oporezivanje rada, redefiniranje kruga proizvoda i usluga koje se oporezuju po povlaštenim stopama PDV-a u cilju poticanja poljoprivredne i industrijske proizvodnje te turizma.
Među smjernicama je i produživanje roka za relativnu poreznu zastaru s 3 na 5 godina, a za apsolutno sa 6 na 10 godina te reforma sustava lokalnih poreza te uvođenje poreza na "grijeh", odnosno trošarina na proizvode koji sadrže visok postotak šećera, zasićenim masnoća i kolesterola.
Vijeće preporuča i vraćanje dualnog sustava strukovnog obrazovanja, potporu cjelovitoj kurikularnoj reformi, uz izradu kurikuluma prema konkretnim i ciljanim gospodarskim sektorima.
Povećati konkurentnost izvoza
Poseban set preporuka odnosi se na pomoć izvoznicima za održivi rast konkurentnog izvoza, kroz, primjerice, intenzivniji rad diplomacije na povećanju izvoza, poticaje za inovacije, patente, istraživanja i razvoj, ali i dokapitalizaciju Hrvatske banke za obnovu i razvitak.
Potporu izvozu trebale bi dati i monetarne vlasti, kroz predloženo odobravanje povoljnih selektivnih kredita za kreditiranje izvoznika, otkup njihovih potraživanja od izvoznih plasmana te aktiviranje izravnih operacija na otvorenom tržištu i korištenje državne imovine kao kolaterala za emisiju primarnog novca.
U cilju boljeg privlačenja izravnih inozemnih ulaganja, Vijeće preporuča, među ostalim, značajno jačanje kapaciteta i izvršnih ovlasti Agencije za investicije i konkurentnost, kao i da ta agencija postane središnja nacionalna točka za provođenje politike privlačenja investicija.